ISKAZANO jedinstvo u reakcijama na pandemiju covida i ruski napad na Ukrajinu najveća su postignuća EU u posljednjih pet godina, rekao je u svojevrsnom oproštajnom intervjuu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Michel je u Europskom vijeću proveo 10 godina, prvih pet kao belgijski premijer, a ostatak kao predsjednik najvažnijeg političkog tijela u EU. 

Što vidi kao glavne izazove za budućnost EU?

Mandat mu istječe 1. prosinca, kad će ga zamijeniti bivši portugalski premijer Antonio Costa. Michelov zadnji summit bit će neformalni sastanak na vrhu 8. studenoga u Budimpešti. Jednim od najvećih postignuća u zadnjih pet godina smatra reakciju EU na pandemiju covida-19.

"Činjenica da smo donosili odluke jednoglasno možda je važnija od financijskih brojki, odnosno stvaranja instrumenta za gospodarski oporavak od posljedica pandemije", rekao je Michel u intervjuu za European newsroom (ENR), zajednički projekt 20-ak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Kao glavne izazove za budućnost EU vidi kako osigurati veći gospodarski rast i više inovacija te kako investirati više u razvoj europskih obrambenih sposobnosti. Također kaže da treba pojačati ulogu i vidljivost EU u svijetu.

"Europsko vijeće je na neki način kontrolni toranj europskog jedinstva"

Kao drugo postignuće ističe jedinstvo u reakciji na rusku agresiju na Ukrajinu, kad je EU odlučila pomoći Ukrajini koliko god može i k tome uvesti sankcije Rusiji.

Pri tome ističe važnost jedinstva EU i Europskog vijeća kao čuvara tog jedinstva. "Europsko vijeće je na neki način kontrolni toranj europskog jedinstva, ono je njegov čuvar", rekao je.

Kaže da je reakcija EU na ruski napad na Ukrajinu bila putokaz i za druge aktere u svijetu da stanu na stranu napadnute zemlje. S druge strane, EU je mogla biti ambicioznija kad je u pitanju Bliski istok. 

"Mi smo prvi ekonomski partner Izraela i prvi partner za palestinski narod i mislim da trebamo biti ambiciozniji u korištenju alata koje imamo kod obje strane. Podcjenjujemo utjecaj koji bismo mogli imati da smo ambiciozniji", rekao je Michel i dodao da pitanje Bliskog istoka dovodi do polarizacije u svijetu i EU.

"Proširenje je moguće do 2030."

"Apsolutno sam uvjeren da je moguće proširenje do 2030. godine. U interesu je EU da ne ostavi zemlje zapadnog Balkana u nekoj sivoj zoni, gdje neki drugi igraju igre kako bi destabilizirali te zemlje i EU", kaže Michel.

Ističe da ne treba odugovlačiti s proširenjem jer što se više oteže, to će "neki drugi koji ne dijele naše vrijednosti" to iskoristiti.  Kao najveći izazov za proširenje vidi neriješene sporove između zemalja kandidatkinja te između kandidatkinja i zemalja članica.

Kad su u pitanju financijske posljedice proširenja po EU, zemlje zapadnog Balkana zbog svoje veličine nisu veliki problem, dok je Ukrajina nešto kompliciraniji slučaj jer će njezin ulazak zbog veličine zemlje imati vidljive posljedice na strukturu europskog proračuna, ali i za to je moguće naći pragmatična rješenja, kaže Michel.

Što se tiče jednoglasnosti kao moguće prepreke za proširenje, kaže da tu stvari nisu "crno bijele, nego je istina u sredini".

"Jednoglasnost zahtijeva puno napora"

U mnogim područjima u EU se odlučuje kvalificiranom većinom, dok je jednoglasnost predviđena za najosjetljivija područja, poput vanjske politike ili sigurnosti.

Michel upozorava da bi prebrzo odustajanje od jednoglasnosti dovelo do toga da se ne ulaže dovoljno napora za stvaranje jedinstvenog stajališta i da bi zbog toga moglo doći do frustracija i podjela.

S druge strane, jednoglasnost zahtijeva puno napora, sporo se donose odluke, ali se naposljetku dobije jedinstvo koje jača EU.

"Mi trebamo odlučivati tko će ulaziti u EU, a ne krijumčari"

Michel kaže da je po pitanju migracija napravljen velik napredak usvajanjem pakta o migracijama i azilu, koji će se početi provoditi 2026. godine.

Taj je pakt donesen kvalificiranom većinom, zbog čega su "neke zemlje frustrirane nekim elementima tog dogovora", kaže Michel. Dodaje da treba poboljšati i ubrzati vraćanje ilegalnih migranata. Mali broj povrataka ilegalnih migranata daje nadu onima koji se spremaju na ilegalni ulazak da će moći ostati u EU, što iskorištavaju krijumčari ljudima koji na njima zarađuju. 

"Mi trebamo odlučivati tko će ulaziti u EU, a ne krijumčari", kaže Michel.

"EU mora učiniti sve da zadrži potporu građana"

Na kraju je kazao da EU mora učiniti sve da zadrži potporu građana.

"Tu moramo biti hrabri i objasniti što radimo, zašto to radimo na taj način, zašto podupiremo Ukrajinu, zašto mislimo da je proširenje ispravan izbor, zašto treba ubrzati napore za uključenje novih članica", rekao je Michel.