UKUPNE emisije ugljika Microsofta, Amazona i Googlea porasle su za gotovo petinu u posljednjih godinu dana, ponajviše zbog izgradnje novih podatkovnih centara za potrebe umjetne inteligencije. U fiskalnoj godini koja je završila u ožujku 2026., tri tehnološka diva zajedno su emitirala 119 milijuna metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, što odgovara otprilike trećini ukupnih emisija Francuske. Godinu ranije njihove su emisije iznosile oko 101 milijun tona, što je bilo na razini emisija Češke iz 2024. godine, piše The Guardian.

Rast potaknut umjetnom inteligencijom

Na klimatske ciljeve američkih kompanija posljednjih godina utječe nagli porast potražnje za uslugama u oblaku, kao što su pohrana podataka i korištenje poslužitelja putem interneta, što je usko povezano s razvojem i radom chatbotova i drugih proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Iako sve tri tvrtke tvrde da teže postizanju nulte neto stope emisija, njihovi najnoviji podaci pokazuju suprotan trend.

"Tvrdnje o ekološkim oblacima su marketinška strategija"

"Tvrdnje Microsofta, Amazona i Googlea da su njihovi oblaci ekološki prihvatljivi i održivi samo su marketinška strategija. Vlade bi se trebale prisjetiti tog rastućeg ugljičnog otiska kada im te iste tvrtke nude rješavanje ekološke krize pomoću umjetne inteligencije", izjavila je Cecilia Rikap, profesorica ekonomije na University College London. "Kako se sve više tvrtki seli na njihove oblake, pohranjuje podatke te razvija i koristi AI modele i druge digitalne tehnologije, one zapravo prebacuju svoj digitalni i AI ugljični otisak na tehnološke divove. U suštini, prelazak na oblak pomaže drugim korporacijama da sakriju vlastiti utjecaj na okoliš." Microsoft, Google i Amazon kontaktirani su za komentar.

Podaci iz izvješća o održivosti

Ova povećanja zabilježena su u godišnjim izvješćima o održivosti koje su tvrtke objavile proteklih tjedana. Microsoft je u svom izvješću objavljenom u četvrtak naveo da su mu emisije ugljika lani porasle za 25 posto, na 20 milijuna tona, "prvenstveno zbog širenja infrastrukture podatkovnih centara". Google je izvijestio o porastu emisija od 18 posto, što je potaknuto "povećanjem aktivnosti u opskrbnom lancu koje su podržale brzo širenje poslovanja". Iz te tvrtke tvrde da su njihovi AI sustavi osmislili rješenja koja su prošle godine pomogla smanjiti emisije na drugim mjestima za 41 milijun tona CO₂. Amazon je prijavio ukupno povećanje emisija od 16 posto, pri čemu su emisije u opskrbnom lancu, koje uključuju i izgradnju podatkovnih centara, porasle za 20 posto. U izvješću je to ipak predstavljeno kao "napredak" prema cilju nulte neto stope emisija do 2040. godine.

Drastičan preokret u dugogodišnjim naporima

Većina tih emisija proizlazi iz golemih globalnih napora za izgradnju infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Najveće svjetske tehnološke tvrtke na putu su da ove godine potroše 765 milijardi dolara, uglavnom na izgradnju AI podatkovnih centara na lokacijama od Norveške do sjeveroistoka Engleske. Riječ je o drastičnom preokretu u višegodišnjim nastojanjima velikih tehnoloških tvrtki da smanje svoje emisije ugljika. Prije ove godine činilo se da su Microsoftove emisije stabilne i iznosile su 16 milijuna tona 2023. i 2024. godine. Sve tri kompanije i dalje tvrde da im je cilj postići nultu neto stopu emisija - Google i Microsoft do 2030., a Amazon do 2040. godine.

Nedostatak ugljičnih kredita

"Povećanje ukupnih emisija ugljika snažno je povezano s ulaganjima tvrtki u umjetnu inteligenciju", rekao je Shaolei Ren, profesor elektrotehnike na Sveučilištu Kalifornija u Riversideu. Primijetio je da Microsoftovo izvješće o održivosti također upućuje na to da je na globalnim tržištima bilo manje dostupnih ugljičnih kredita za kompenzaciju emisija. "Iako tvrtke aktivno ulažu u ugljične kredite ili ih kupuju, podaci ukazuju na moguću nestašicu ponude na tržištu koja bi zadovoljila potrebe tehnoloških kompanija. Svi govore o nedostatku fizičkih dobara i infrastrukture poput energije, ali možda postoji i manjak virtualnih dobara - ugljičnih kredita."

Golema buduća potražnja za energijom

Prijedlozi za izgradnju podatkovnih centara diljem globalnog tehnološkog sektora postaju sve brojniji i ambiciozniji kako raste potražnja za AI alatima. Američka konzultantska tvrtka za nekretnine JLL očekuje da će se do 2030. godine u svijetu izgraditi oko 1200 novih podatkovnih centara, pri čemu će potražnja biti dominantno potaknuta umjetnom inteligencijom. Ovu ekspanziju prati i golema predviđena potražnja za energijom. Uptime Institute, koji se bavi ocjenjivanjem podatkovnih centara, procjenjuje da bi veliki projekti najavljeni prošle godine mogli trošiti 1.3 posto ukupne svjetske električne energije, što bi gotovo udvostručilo sadašnju potrošnju podatkovnih centara. Navode kako će većina te nove potražnje za energijom dolaziti iz projekata u SAD-u.