PREDSJEDNIK Republike Zoran Milanović rekao je u četvrtak da Hrvatska gospodarska komora (HGK) više nema smisla na način da je financiraju svi koji rade, a da ne znaju kakvu protuuslugu dobivaju, poručivši kako treba ukinuti plaćanje obvezne mjesečne članarine.

"Ta komora više nema smisla. Nema smisla na način da je svi koji rade financiraju, a da ne znaju kakvu protuuslugu dobivaju... Obavezna naknada je parafiskalni namet par excellence", rekao je Milanović uoči dodjela Književne nagrade Fric u Hrvatskom narodnom kazalištu. 

Kaže i da je HGK "jedna politička jazbina", puno više nego Hrvatska obrtnička komora (HOK) koja "ima određenu funkciju, mada se i tamo uspjela implantirati politika, i to duboko". "Ali ona ima svoj smisao, svoju funkciju i korist za hrvatsku ekonomiju i poduzetništvo", ustvrdio je.

Smatra kako HGK, koja se tako zove od 1991. godine, nije nikakva esencijalna nacionalna institucija hrvatskog naroda i države, već je, drži, bila korisna ustanova, a postala je beskorisna. "U njoj se vode politički obračuni na svakotjednoj razini... Izbor novog predsjednika ili predsjednice HGK nakon što je otišao Nadan Vidošević se pretvorio u politički obračun", utvrdio je Milanović.

Naveo je i da je i on plaćao mjesečnu naknadu za HGK, ali nije za to ništa dobivao. No, istaknuo je i kako nije za ukidanje HGK.

Složio se sa zahtjevom udruge Glas poduzetnika (UGP) o ukidanju obavezne članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Podsjetio je kako je to nešto što njegova vlada nije stigla provesti jer je bilo ozbiljnih i dubokih problema. "To treba napraviti odmah", istaknuo je 

Milanović je, upitan o jučerašnjem prosvjedu u organizaciji udruge Glas poduzetnika (UGP) kojim se izrazilo nezadovoljstvo načinom upravljanja za vrijeme koronakrize, rekao da se epidemiološke mjere ne odnose prema svima jednako, ali u tome ne vidi "nikakav pakleni plan ili zavjeru Stožera civilne zaštite RH", već vidi nekonzistentnost poruka. "Ne vidim u tome nikakvu zlu namjeru, ali bi to trebalo dalje razraditi", smatra. 

Prosvjedi bili očekivani

Milanović kaže i da su ti prosvjedi bili očekivani jer ljudi, kada se odriču, traže konzistentnost. Podsjetio je i da je od početka upozoravao da  represivne mjere moraju imati jasno pravno i logičko uporište. "Pravno je trebalo te mjere donijeti dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru jer se radi o izvanrednom stanju", istaknuo je. Dodao je i da je izvanrednog stanja jednom dijelu ljudi dosta i s njima treba razgovarati.

Upitan o imenovanju Martine Dalić na čelo Podravke, rekao je da u toj korporaciji, koja ima godišnji promet od 4.5 milijardi kuna, jako puno dionica imaju društva za upravljanje mirovinskim fondovima. Smatra i kako bi, da nije bilo restrukturiranja i dokapitalizacije Podravke u srpnju 2015. godine, hrvatska država pala u vlasništvu od sadašnjih 25 posto i ne bi mogla imati utjecaja na to tko je predsjednik Uprave.

"Ovo je očito političko kadroviranje, ali to ne znači da će to biti loše kadroviranje. Ne znači, vidjet ćemo", kazao je. Podsjetio je i da je između 2012. i veljače 2017., kada je Podravku vodio SDP-ov Zvonimir Mršić, ta tvrtka udvostručila svoju burzovnu kapitalizaciju te promet podigla za četvrtinu u vrijeme deflacije. No, upozorio je, u zadnje četiri godine promet Podravke je porastao samo za razliku podizanja cijena.

"To je firma u kojoj su milijuni i milijuni štednje i očekivanja naših i budućih umirovljenika i tu je dogovornost mirovinskih fondova i društava za upravljanje mirovinskim fondovima koji su pristali na politički zahtjev, izgleda, premijera Andrej Plenkovića. Ukoliko tvrtka bude rasla, a stagnira već godinama, dobro. Ako ne, postavit će se pitanje političkog kadroviranja jer Martina Dalić se tim poslom nikada nije bavila", kazao je.

Vezano uz nabavku višenamjenskih borbenih zrakoplova, Milanović je rekao kako zbog sadašnje situacije razumije odgodu te odluke ali, drži, odluka se mora donijeti u idućim mjesecima.

Vezano uz povlačenje banaka iz arbitražnih postupaka vezanih uz konverziju kredita iz švicarskih franaka u eure, Milanović je izrazio zadovoljstvo što je kao tadašnji premijer "kumovao tome", donijevši zakon o "konverziji švicaraca".   

Upitan o nedostatku cjepiva protiv koronavirusa, izrazio je žaljenje što ga nema dovoljno, poručivši kako je to problem nabave i dogovora s farmaceutskim firmama. "Velika je stvar što je uopće cjepivo razvijeno tako brzo i meni je to i privatno pomalo mučno jer neki meni bliski ljudi koji su jako stari - tu ne mislim samo na svoju mamu - nisu cijepljeni i ne znam kada će biti", kazao je.