PREDSJEDNIK Republike Hrvatske Zoran Milanović prošlog je tjedna ponovno postao heroj ruskih režimskih medija nakon što je izjavio da neće odobriti dolazak ukrajinskih vojnika na obuku u Hrvatsku.

"Ne podržavam tu ideju zato što ne podržavam upetljavanje Hrvatske u ovaj rat više nego što treba. To je dovođenje rata u Hrvatsku. Korektni smo, solidarni i to je to", rekao je Milanović 18. listopada.

Milanović protiv dolaska ukrajinskih vojnika u Hrvatsku

>> Milanović: Neću odobriti obuku Ukrajinaca u Hrvatskoj

Ako bi Ministarstvo obrane RH bilo suglasno s takvom idejom, Milanović im unaprijed kaže: "Ne idimo u to." "Kao vrhovni zapovjednik (OS RH) to neću odobriti", poručio je. Dodao je da na ratu u Ukrajini profitiraju mnogi, primjerice "politički paraderi". 

Ruska državna novinska agencija TASS prenijela je njegove izjave, a agencija RIA Novosti je dodala i da je Milanović ranije "naglasio da su Rusija i Hrvatska postale neprijateljske države i izrazio zabrinutost zbog te činjenice".

Oduševljenje ruskih režimskih medija

Portal Regnum piše da se Milanović protivi "obuci kijevskih militanata u Hrvatskoj" te da ne podržava "pretjerano miješanje u sukobe na teritoriju bivše Sovjetske Socijalističke Republike Ukrajine". Regnum podsjeća i da je bivši hrvatski nogometaš i reprezentativac Tomislav Dujmović prije tjedan dana rekao da je Milanović zauzeo stranu Rusije i da sukob promatra objektivnije nego premijer Andrej Plenković.

>> Ruski mediji masovno pišu o Milanoviću: "Priznao je da NATO sudjeluje u ratu"

Televizijska kuća SEV navela je da je Milanović kritizirao NATO savez i prenosi njegovu izjavu da je "hrvatska obrana na prvom mjestu, a onda dugo, dugo ništa, onda NATO, a ona sve treće".

Milanovićeve izjave je prenio i Kommersant koji fokus stavlja na izjavu da bi obuka ukrajinskih vojnika predstavljala uplitanje Hrvatske u rat u Ukrajini.

Milanović je 2014. bio za dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku

Zanimljivo, kada je bio premijer, Milanović nije imao ništa protiv dolaska ukrajinskih vojnika u Hrvatsku.

I danas se na službenim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) može naći kratka vijest od 7. studenog 2014., u kojoj se navodi da je osam ukrajinskih vojnika stiglo na liječenje u Hrvatsku.

"Danas je, u okviru projekta liječenja i rehabilitacije, u Zagreb stiglo osam ranjenika, pripadnika ukrajinske vojske. Odmah po dolasku upućeni su na trijažno-dijagnostičke preglede, nakon čega će se započeti s medicinskom rehabilitacijom", navodi se na stranicama MVEP-a. 

"Projekt liječenja i rehabilitacije izvodi se u suradnji dva hrvatska ministarstva, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, u okviru razvojne i humanitarne pomoći, snosi troškove putovanja, boravka i tretmana ranjenika, a Ministarstvo zdravlja, odabralo je medicinske ustanove za njihovo liječenje i rehabilitaciju", stoji u obavijesti.

Suradnja unutar NATO-a

"Ovaj projekt najavili smo početkom rujna na NATO summitu u Walesu, nakon što su ukrajinske vlasti putem NATO Sektora za civilno krizno planiranje zatražile pomoć u liječenju i rehabilitaciji ranjenika na što je Hrvatska, pored 11 država članica NATO-a, pozitivno odgovorila", navodi MVEP.

Milanovićeva vlada je također u prosincu 2014. donijela odluku o sudjelovanju do deset policijskih službenika u Specijalnoj promatračkoj misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Ukrajini (OSCE SMM Ukraine).

Riječ je o misiji koju Europska unija ocjenjuje kao veliki doprinos stabilizaciji aktualne krize u Ukrajini te su se sve države članice odazvale na poziv, navodi se u obrazloženju odluke Milanovićeve vlade.

Suradnja unutar Europske unije

Milanovićeva vlada je tada isticala kako je Povjerenstvo za međunarodne misije i operacije na sastanku održanom 4. srpnja 2014. godine podržalo prijedlog mogućeg sudjelovanja Republike Hrvatske u Savjetodavnoj misiji EU za reformu civilnog sigurnosnog sektora u Ukrajini te je na taj način izrazilo želju za aktivnim uključivanjem u mirovne misije i operacije u Ukrajini.

Sudjelovanje hrvatskih policajaca u mirovnoj misiji doprinosi stabilizaciji stanja u Ukrajini i u interesu je Republike Hrvatske zbog cjelokupne europske sigurnosti i stabilnosti, tvrdila je Milanovićeva vlada. Troškovi navedene Misije financirali su se iz Državnog proračuna za 2015. godinu.

Milanović danas pjeva drugačiju pjesmu

Podsjetimo, u tom trenutku je već trajala agresija Rusije na Ukrajinu. Ruske trupe su po naređenju predsjednika Vladimira Putina 27. veljače 2014. upale na Krim, a onda je ubrzo i provedena aneksija Krima sredinom ožujka.

Tadašnji premijer Milanović očito nije mislio da je dovođenje ukrajinskih vojnika u Hrvatsku ujedno i "dovođenje rata u Hrvatsku". Naravno, postoji određena razlika između dolaska vojnika na liječenje i dolaska vojnika na obuku, ali je oboje dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku dok je u Ukrajini rat. 

Također, Milanović kao premijer nije imao problem s time da Hrvatska u okviru NATO-a i Europske unije pomaže Ukrajini u ratu s Rusijom, dok danas, blago rečeno, nije time oduševljen.