PREDSJEDNIK države Zoran Milanović danas je u posjetu Sloveniji. Nakon što je jutros položio vijenac kraj spomen-obilježja i grobnice žrtvama poraća na groblju Dobrava pokraj Maribora, u Ptuju se sastao sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom.

Pahor je nakon sastanka izrazio zadovoljstvo zbog Milanovićevog posjeta Sloveniji.

"To je znak prijateljstva, a ono je među narodima, takvoj suradnji se veselim i nadalje. U vrijeme epidemije, kad se susreću dvojica državnika, to je dobar znak. Obje države su odlično upravljale problemima koji su se pojavili širenjem virusa covid-19. To je moglo kumovati odlukama obiju vlada da se otvori granica i među prvim smo državama koje su to učinile. To je još jedan signal dobre suradnje i u vrijeme krize možemo pohvaliti nadležne vlasti da su dobro surađivale. Pokušamo si pomoći i naći rješenje za probleme s kojima se dosad nismo susretali", kazao je Pahor, prenosi N1.

"Vrijeme je da se trebamo otvarati. Radimo to vrlo smjelo i vrlo brzo i možda je to jedini način. Mi smo susjedi, Slovenci imaju i tradicijskih i interesnih veza s Hrvatskom, puno je nekretnina... Drago mi je da smo prve države u ovom dijelu Europe koje su normalizirale tu komunikaciju. Razgovarali smo i o pogledima na migrantsku krizu", kazao je Milanović.

Rekao na što će paziti kad bude određivao datum izbora

Govorio je i o datumu izbora.

"Sabor nije raspušten. Sve što sad govorim je preko ovlasti, sabor nije raspušten. Ako ga većina raspusti u ponedjeljak, postupit ću u skladu sa zakonom. Razgovarao sam s premijerom prije nego što je javnost izvijestio o namjeri, pitao sam ga ima li kakve preferencije, rekao je da nema. Razgovarat ću još i s predstavnikom druge velike grupacije i donijeti odluku u uskim okvirima koje zakon ostavlja o raspisivanju izbora, datumu stupanja na snagu, jer se njime određuje vrijeme trajanja kampanje, ali neka prvo raspuste sabor pa ćemo gledati da se pomire interesi epidemiološke slike i da Hrvatska dobije relativno brzo stabilnu vlast te da se ne uđe previše u vrijeme kad će već veći broj ljudi otići iz gradova", rekao je Milanović.

"Probat ću spriječiti to što se moglo dogoditi na predsjedničkim izborima, stavljanjem drugog kruga na 5. siječnja, datum kad je 100 do 150 tisuća ljudi u inozemstvu na skijaju. Time se svjesno ograničava ljude da izađu na izbore, probat ću to izbjeći", istaknuo je Milanović.

Govorili o ilegalnim migracijama

Predsjednici su odgovarali i na pitanja o sprečavanju ilegalnih migracija.

"Problem neće nestati", istaknuo je Zoran Milanović dodajući: "Hrvatska želi ući u Schengen, vjerujem da taj način života nije pokopan ovom krizom. Dapače, vjerujem da nas čekaju lijepe godine, ali jasno je da Hrvatska mora ispuniti određene uvjete, kontrole svojih granica prema nešengenskim državama. U Bosni se, nažalost, redovito okuplja po nekoliko tisuća ljudi koji žele bolji život, a uz svu sućut i simpatiju, to pravo ne postoji i hrvatske vlasti će, vjerujem, raditi svoj posao i štititi granicu na način koji će uvijek biti izvrgnut kritikama onih koji smatraju da su ljudska prava apsolutna. Mislim da su skoro apsolutna, ali neka pravila se moraju poštivati."

Borut Pahor je rekao da je u prijepodnevnim satima razgovarao s predsjednicom Grčke koja je imala veliku navalu migranata.

"S postepenim ukidanjem ograničenja za kretanja val ilegalnih migracija će se vratiti. Za nas je bitno da EU zajedno s državama na vanjskim granicama to nadležnim snagama regulira, jer će se u protivnom otvoriti zapadno-balkanski put i iznova će Hrvatska i Slovenija imati probleme koje je moguće riješiti ovog trenutka na vanjskoj granici EU. Ni Hrvatska ni Slovenija ne žele da se to dogodi, zato trebamo zajedničku europsku politiku", istaknuo je Pahor.

O turizmu

Komentirajući otvaranje granica i dolazak slovenskih turista u Hrvatsku, Zoran Milanović je naglasio da Slovenci u Hrvatskoj imaju preko sto tisuća nekretnina i plovila, te da zbog toga nisu turisti, već ljudi "koji dolaze na svoje".

"Vidjet ćemo što će biti, Hrvatska se otvara, živimo od turizma, možda se malo previše na to oslanjamo, ali to se sad ne može promijeniti. Nama je u interesu da što veći broj ljudi dođe i da prodajemo usluge. Vjerujem da će puno ljudi iz Slovenije ove godine doći. Za druge ćemo vidjeti, vrata su svima otvorena, moramo prihvatiti da će ova godina biti ekonomski teška i da za samu krizu kao takvu ni u koga ne možete uprijeti prstom", rekao je Milanović, Pahor je istaknuo da je to samo još jedan dokaz sa "nismo samo dobri susjedi, nego i iskreni prijatelji".

O Bleiburgu i zločinima nakon Drugog svjetskog rata

Hrvatski je predsjednik komentirao i svoj dolazak u Tezno gdje je na groblju Dobrava kraj Maribora položio vijenac i zapalio svijeću za poratne žrtve Drugog svjetskog rata.

"Na Teznom sam bio 2008. prvi put, mislim da nije bilo ovako uređeno, pa 2012. kao predsjednik hrvatske Vlade. Mislim da nema spora niti dvojbe oko toga što to memorijalno mjesto predstavlja i što se tu dogodilo u tjednima nakon 15. svibnja 1945. Tu je tenkovske rovove bačeno do 15.000 vojnika, najvećim dijelom hrvatskih, ali i Slovenaca i onih trećih. Nije sporno Tezno, ali Bleiburg kao manifestacija je nešto drugo. Sadašnji hrvatski premijer nikad nije otišao u Bleiburg i to nije slučajno", rekao je i dodao:

"Ostaje činjenica da je netko naredio i izvršio pogubljenje tisuće ljudi koji nisu suđeni, a bili su vojni zarobljenici koje britanska strana nije htjela prihvatiti. To je mrlja, infekt najtežeg stupnja koji se nikad neće sprati s duša onih koji su vodili grozan, ali pravedan i pobjednički rat. Zašto je to netko htio, puno je verzija. Žrtve su stvarne, nitko ih ne dovodi u pitanje, ali upitnika još ima. Sutra je spomendan prema hrvatskom zakonu o blagdanima koji je u stvari u tekstu isti još od 1996. Taj spomendan se zove Dan spomena na žrtve u borbi za slobodu i neovisnost. Neobičan naziv. S obzirom na to da sam bio premijer i osobno 2012. ukinuo pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad obilježavanjem u Bleiburgu, ovakve stvari su mi promicale. Ima još tema o kojima ćemo trebati razgovarati. Ratovi su gotovi, ali mi smo moderna europska država, svjesni, otvoreni, ali nema razlike da se u nekim stvarima sramotimo."