PREDSJEDNIK Republike Zoran Milanović komentirao je u petak izbor za predsjednika Vrhovnog suda ocijenivši da je predlaganje programa kandidata na saborskom Odboru za pravosuđe izgledalo "kao biranje predsjednika Vlade, a ne predsjednika Vrhovnog suda".

''Ovo predlaganje programa izgleda kao biranje predsjednika Vlade, a ne predsjednika Vrhovnog suda. Ustav je vrlo jasan, predsjednik predlaže, Sabor prihvaća ili odbija, a neka tijela prije toga daju mišljenje koje nije obvezujuće. Da smo se držali Ustava, mogli smo se uskladiti'', rekao je Milanović novinarima.

Ponovio je kako je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Radovan Dobronić njegov kandidat i dodao kako misli da će potvrđivanje Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda ''učiniti dobro Hrvatskoj''.

''Sucima koji imaju potrebu biti pred kamerama naprosto ne vjerujem, sumnjam u motive takvih ljudi'', poručio je Milanović.

Saborski Odbor za pravosuđe najavio je u četvrtak da će naknadno glasati o čelnoj osobi Vrhovnog suda zbog prijepora oko stegovnog postupka koji je pokrenut na Državnom sudbenom vijeću (DSV) protiv Dobronića.

Pred Odborom za pravosuđe, čija je odluka za ustavnog predlagatelja neobavezujuća, programe su abecednim redom u četvrtak predstavili Dobronić, Barbara Gundić, Marin Mrčela, Lana Petö Kujundžić i Šime Savić.

Kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Saboru predlaže predsjednik Republike, uz prethodno savjetodavno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda, koja je početkom rujna s 29 glasova podržala Mrčelu, dok je Dobronić dobio četiri glasa. Ostali kandidati nisu dobili ni jedan glas. 

Milanović je ranije izvijestio da je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju Franak, njegov kandidat, dok je saborska većina najavila da će se o kandidatima izjasniti nakon odluke Saborskog odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda.

 O Crnoj Gori

Što se tiče Crne Gore, kaže da se on ne miješa u druge zemlje.

"Ono u BiH nije miješanje. Tamo živi više Hrvata nego Crnogoraca u Crnoj Gori, a kamoli Srba", rekao je Milanović.

O koroni

Govorio je o koroni.

"Od prosinca lani nisam čuo dvije pametne rečenice o toj temi", rekao je.

"Ako ste cijepljeni, riješili ste svoj problem. A i moj problem. Sad mi je prijatelj javio da je u klubu gdje mu je sin u Kaliforniji, od njih 50 njih 16 zaraženo. A cijepljeni su. Simptome nemaju. Gdje je problem? Ja ne vidim problem. Cijepi se. Ako se cijepiš, ozbilje posljedice praktički ne postoje", rekao je.

"Ne možemo u nedogled gurati tu priču o apsolutnoj sigurnosti. Opasnosti uvijek postoje. One su danas manje nego ikada, općenito. Života bez rizika nema, kao i života bez bolesti. Napravi što možeš, cijepi se, iskoristi znanost. Iskorijeniti Covid je valjda nemoguće. Svaki dan počnem dan sa CNN-om, pitam se jesam li ja normalan ili su oni poludjeli. To sijanje panike od početka, a nisu jedini", rekao je.

"Od Nove godine slušam samo gluposti. Dolaskom cjepiva, cijepi se. Ako se nećeš cijepiti, neću reći da me briga za tebe. Ako se razboliš, šanse da ti bude loše su veće. Ali pobrinut će se društvo za tebe. Moj sin je treći srednje, tek je ušao u školu. Prvo je bio štrajk onaj pa onda Covid", rekao je Milanović.

"Ako je cilj, a moramo znati koji je cilj ovog mahnitanja, ako je cilj skroz iskorijeniti cilj onda imamo cilj. Ja to nisam čuo. Ako mi netko kaže da je to cilj, kazat ću mu da je to van pameti. Što je cilj, što se želimo?", rekao je predsjednik.

"Sve što se radi, govori, posebno u Europi je da se virus iskorijeni. To je nemoguće. Pogledajte Japan, Australiju. Ta opsesivna kultura izolacije ne funkcionira. Opet će morat cijepiti 70 posto ljudi. Japan ista priča. Ovo već lagano ljudima ždere živce", kazao je.

"Ponovit ću svoje riječi iz prosinca: onog trena kad bude više cjepiva nego zainteresiranih, priča je gotova. Pod pretpostavkom da je cjepivo djelotvnorno, ali jest. Svi moji prijatelji su se cijepili. Neki nisu, ali i dalje su mi prijatelji", kazao je.

Uskoro opširnije