PREDSJEDNIK Republike Zoran Milanović danas i sutra boravi u službenom posjetu Mađarskoj. U službeni posjet stigao je na poziv predsjednice te države Katalin Novák, s kojom se jutros sastao u Palači Sándor u Budimpešti.

"Osim u Hrvatskoj, i svima nama je omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici. Mađarska i Hrvatska su povezane vrlo dugo, povijesno", kazala je mađarska predsjednica Katalin Novák. Zahvalila je Milanoviću jer je prihvatio poziv, kao i za sadržajne razgovore na koje, kako je rekla, mogu računati i u budućnosti.

"Na Hrvatsku gledamo kao na neizbježnog partnera, radi se o susjednoj zemlji s kojom nikad nismo ratovali i imamo jake veze. To možemo zahvaliti vodstvu zemalja koje se zalaže da te veze budu još čvršće", rekla je Novak pozdravljajući ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu.

O čemu su razgovarali Milanović i Novak?

Razgovarali su o sedam točaka. Prva tema bio je rat u Ukrajini, za koji je mađarska predsjednica kazala da je zajednički stav osuda ruske agresije i težnja završetku rata i sklapanju mira. Druga točka je bio nastavak integracije Europske unije prema Zapadnom Balkanu.

"Treća točka je povezana s ilegalnom migracijom koju trebamo zaustaviti jer to predstavlja opasnost za Europu. Četvrta točka je jačanje infrastrukturnih veza između Hrvatske i Mađarske i raduje me što je ona sve bolja. Peta točka je energetska suradnja. S obzirom na to da nemamo izlaz na more, mi ovisimo i o ruskim energentima te tražimo mogućnost za diverzifikaciju opskrbe energentima. Tako računamo i na Hrvatsku. Plinski terminal na Krku je vrlo važan i za Mađarsku", dodala je Novak.

Šesta točka bila je, otkrila je predsjednica, demografska kriza s kojom su suočene obje zemlje, a zadnja tema bilo je pitanje nacionalnih manjina. Potom je riječ dobio Zoran Milanović.

"EU ne može funkcionirati po principu Gleichschaltunga, da bude kako birokracija u Bruxellesu želi"

"Lijepo je biti ovdje službeno nakon skoro 10 godina, ovdje se osjećam odlično, susjedne smo države, a susjed nije u stambenoj zgradi, iz nje se ode, ali ovdje živimo zajedno stoljećima, upućeni smo jedni na druge. Imali smo sitnije nesporazume, veže nas svijest da smo upućeni jedni na druge i da se dosta slažemo", rekao je u uvodu.

Milanović je podsjetio da je Mađarska, uz Austriju i Njemačku, bila jedna od rijetkih država koje su pomagale Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.

"Svatko od njih je pomagao na svoj način i u okviru svojih mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše jer je imala najmanje mogućnosti od tih država. Neću to nikad zaboraviti jer sam bio izravni svjedok toga. Godinama kasnije bio sam i premijer, u mnogim stvarima nisam se slagao s Orbanom, ali u mnogim bitnim stvarima se jesmo slagali i slažemo se i danas. Jedno od tih pitanje je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima na svoj način. Po meni, i Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tog pravila i europskih vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi", rekao je Milanović.

"EU ne može funkcionirati po principu Gleichschaltunga, da bude kako birokracija u Bruxellesu želi. Često slušamo ‘svjetski poredak baziran na pravilima’, ali ja sam za vladavinu prava. To je sigurnije, ne može svaki put doći netko drugi i pravila tumačiti na treći način", dodao je.

Govoreći o Europskoj uniji Milanović je također kazao:

"Europska unija je funkcionirala dobro i to je bio povijesni cilj i zadatak moje generacije političara. Mi smo taj cilj postigli. Što dalje? Stvaranje jedinstvene europske države – to nikada."

"Ako EU želi ići dalje, morat će prihvatiti različitosti koje postoje"

Komentirao je i ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.

"Hrvatska je odabrala euro. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Imam neke dileme, ali odluka je donesena i nema povratka. Ušli smo u Schengen. Ja sam 2015. godine imao puno otvoreniji i liberalniji stav kao premijer jer sam smatrao da je to bila humanitarna katastrofa koju je trebalo u nekoj mjeri odraditi i dovesti do kraja, a onda dovesti nova pravila i doslovno granice. Ako treba i fizičke granice. Ono što se dogodilo, ne može se se dogoditi dva puta. To poglavlje smo završili", istaknuo je Milanović.

"Ako EU želi ići dalje, morat će prihvatiti različitosti koje postoje. To će se vrlo brzo dogoditi u nekoj članici većoj od Mađarske koju se neće moći okomito tretirati, što se trenutno radi Mađarskoj. Vidim to kao ozbiljan problem u ovom trenutku", dodao je Milanović.

"Ni sekunde nismo razgovarali o Ini i MOL-u"

Krenula su novinarska pitanja. Milanovića i Novak pitali su jesu li razgovarali o odnosu Ine i MOL-a.

"Nismo uopće pričali o tome. To uopće nije bila tema niti jedne sekunde. Ali da je važno bilo bi vjerojatno prvo ili drugo. Važno u smislu da možemo nešto promijeniti. Iza mene je dosta godina odlučivanja u javnim poslovima. Ta priča s Inom i Molom je počela prije moje Vlade. Znamo tko je obnašao vlast tada u Hrvatskoj i Mađarskoj. Viktor Orban nije bio na vlasti. Moramo sam podržavati odluke hrvatskih pravosudnih tijela, ali s obzirom da se to do danas nije riješilo, više nemam što za reći. Zato nismo o tome razgovarali."

Vezano uz problematiku manjinskih prava koja je također bila jedna od tema, Milanović je poručio:

"Bili smo u ratu i napadnuti od jačeg neprijatelja. Nismo imali nikakvo oružje, nitko nam nije pomagao, u pravilu su nam odmagali, nametali su nam visoke kriterije i bili smo pod embargom. Provodili smo najviše standarde zaštite manjina, a nakon početnih nesretnih događaja, ljudi su se počeli vraćati u Hrvatsku i počeli su tražiti svoja manjinska prava. Hrvatska ih je davala, malo i pod pritiskom međunarodne zajednice.

Bio je rat, bilo je krvoproliće, bilo je zločina i to u malim sredinama u kojima ljudi to pamte. Godinama kasnije kada sam bio predsjednik Vlade. U Vukovaru koji je doživio strahovite zločine i zvijerstva, hrvatski Srbi su dobili pravo da koriste svoj jezik i pismo ako ih ima više od 30 posto. Mnogima je to bila crvena krpa kao u koridi. To je tako usvojeno u Saboru, ja sam se borio da se to provede. Ako su mogli Hrvati sa Srbima, ne vidim gdje su problemi u zakarpatskoj regiji gdje živi 150.000 Mađara i zašto EU o tome šuti. Je li to isto proruski stav?"

"Borrell nas tretira kao da smo retardirani"

Milanović je opet spomenuo pismo šefa EU diplomacije Josepa Borrella kada je odgovarao na pitanje kako komentira optužbe za korupciju koje EU upućuje Mađarskoj.

"Što znače optužbe za korupciju? Kako se to dokazuje? Zalijepiš etiketu cijelom biračkom tijelu i odlučiš da ih se mora kazniti. Meni je svejedno hoće li LGBT ustanove biti na 100 ili 150 metara od škole, ali da bi penalizirao cijeli narod kao što su Mađari, to je uništavanje cijele EU. Ja sam u Bruxellesu proveo godine, studirao sam europsko pravo. Koju to vladu bira europski parlament, kome odgovara predsjednica Europske komisije?", rekao je pa nastavio:

"Borell je prije mjesec dana uputio dopis Hrvatskoj pun laži, u kojem nas tretira kao da smo retardirani. Ispričavam se na izrazu, kao da imamo posebne potrebe. Da bi nam onemogućio da budemo prisutni simbolički u misiji ALTEA u BiH. Pokušavam bit pristojan, ali u nekom trenutku moraš reći dosta", rekao je Milanović pa nastavio:

"To je kao kada dijete s teškoća u razvoju i pita skrbnika može li van, a majka mu kaže ne može sprema se mrak, a razgovor se odvija u podne. Dijete prihvati taj odgovor. Hrvatska nije to dijete. Ta vrsta odnosa duboko iritira. Danas je to Mađarska, sutra će biti neka veća država koju će trebati dovesti u red. To je bila i Poljska do jučer. Danas su oni zbog okolnosti u Ukrajini super. Sutra će ponovno doći na red."

O sankcijama

"Sankcije su katastrofa, to je totalna glupost. Pitanje je samo koliku će štetu nanijeti. Zbližili smo Rusiju i Kinu, kome je to u interesu. To su sve pitanja ljudima koji donose odluke u moje ime. Čekam odgovor. Inače, stavovi Orbana i mene, s njim se oko toga nisam čuo, nismo o tome razgovarali.

Kada kažem da je to proxy rat, onda ja citiram riječi ukrajinskog ministra obrane. On je srećom živ za razliku od ministra unutarnjih poslova. U ovome ratu jedina prava žrtav je Ukrajina i za rješenje jedino za stol moraju sjesti Washington i Moskva. NATO se ukrajinskom krvi bori protiv Rusije, ali za to nema sluha. Neću dopustiti da nas se pretvori u malog psića u čoporu koji samo ide i laje", rekao je Milanović.

Planiran sastanak s Orbanom

Milanović bi se trebao sastati i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Osim bilateralnih sastanaka s mađarskim dužnosnicima, predsjednik Zoran Milanović će se u Budimpešti susresti i s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj te će posjetiti Hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i đački dom (HOŠIG).

Tijekom dvodnevnog boravka u Mađarskoj predsjednik Milanović sudjelovat će u subotu i na svečanom otvorenju manifestacije "Veszprém-Balaton – Europska prijestolnica kulture" u gradu Vesprimu. Posjet Mađarskoj prvi je službeni posjet predsjednika Milanovića toj susjednoj državi od početka mandata.