EUROPSKA unija dijeli sredstva za oporavak gospodarstva od ekonomskih posljedica pandemije. Iz zajedničkog novčanika Hrvatska bi trebala dobiti 6.3 milijarde eura, odnosno 47.250.000.000 kuna. Vlada će predložiti da se dijelom tog novca financiraju taksiji koji sami voze po Zagrebu, objavio je jučer Jutarnji list iako još nije raspisan niti javni poziv na koji se zainteresirane tvrtke trebaju javiti.

Inovatoru Mati Rimcu namjera je izgraditi sustav javnog prijevoza pokretan umjetnom inteligencijoma, a kako piše Jutarnji, ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna. Serijska proizvodnja flote od 700 taksija planira se od 2024. godine. Iz sredstava za oporavak gospodarstva Europska unija bi mogla Rimcu sufinancirati oko 200 milijuna eura, odnosno 1.5 milijardu kuna.

Privatnicima ide samo dvadesetak posto tih sredstava

A Nacionalnim planom oporavka, koji čini gore navedeni novac iz Europe, predviđeno je da privatnim poduzetnicima izravno ide tek 20 do 30 posto sredstava. Točan iznos znat će se sljedeći tjedan, kad vlada bude predstavljala program. Dužnosnici s kojima smo razgovarali nisu htjeli davati izjave jer sve je ovo, kako kažu, još u povojima. Tvrde da ne mora značiti da će Europa uopće prihvatiti projekt taksija.  

"Rimčev projekt je samo jedan od mnogih, izvučen iz konteksta. Imamo ih u visini od 6.3 milijarde eura i uopće ne mora značiti da će ijedan proći. A i onda mora biti raspisan javni poziv. Neće se Rimcu direktno davati sredstava, postoje procedure", uvjeravaju iz vlade.  

"Predlaganje Rimčeva projekta je politikanstvo"

Političkog analitičara Marka Rakara ne iznenađuje da bi Rimac automobili mogli povući sredstva jer su i do sada uspješno dobivali europski novac. 

"Nije upitno imaju li kapacitet, ali u svijetu industrije autonomnih vozila 200 milijuna eura je kikiriki. S tim ne može napraviti ni autonomni autić veličine onih na daljinsko upravljanje. Ne bi li bilo bolje, ako se već dijeli nekakav novac, da se onda dodijeli programima u kojima su Rimac automobili kompetentni, a to su razvoj baterijskih sklopova, motora, invertera i slično. Ovo mi više sliči na političarski balon da bi se skupile jeftine simpatije, a puno manje na nešto konkretno ili nešto provedivo", smatra Rakar. 

Vjeruje da će svatko tko želi povući sredstava morati zadovoljiti niz europskih uvjeta. 

Svi trebaju imati jednake šanse

Na pitanje što misli o tome da država ima listu želja s imenima kompanija za koje bi voljela da dobro prođu odgovara da to ne smatra spornim. 

"I to je legitimno, ako država smatra da postoji popis kompanija koje bi udovoljile, to je okej. Dobro je da se država, za promjenu, malo aktivira i da stimulira poduzetnike da se prijave, dokle god se to ne radi na štetu ostalih. Svi moraju imati jednaku šansu. U ovom trenutku ne vidim ništa sporno u cijeloj priči, ali mi se čini da je to više politička igra nego da se dogodila neka stvarna obaveza. Čini mi se da je to politikantstvo", poručuje Rakar. 

Predloženo je više projekata 

Rimčev projekt predložilo je Ministarstvo Olega Butkovića.

"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture aktivno radi na pripremi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) zajedno s Uredom predsjednika Vlade RH. Trenutno su u tijeku bilateralni sastanci s Europskom komisijom, a na kojima se raspravljaju glavne reforme te investicije", poručili su iz Ministarstva dodajući da su tijekom izrade NPOO-a komunicirali s poduzetnicima iz javnog i privatnog sektora. 

"Predložen je niz projekata koji su u visokoj fazi spremnosti, a koji će u budućnosti doprinijeti oporavku te otpornosti gospodarstva, odnosno prometnog sektora. Sve predložene reforme i investicije usuglašene su s uvjetima zadanim upravo od strane EK, a koji među ključne ciljeve ističu ulaganje u zelenu i digitalnu tranziciju. Vjerujemo kako će sve predložene reforme i investicije pomoći u oporavku, ali i stvaranju novih investicija koje će hrvatsko gospodarstvo učiniti otpornijim za moguće buduće krize s kojima ćemo se susretati", kazali su iz Butkovićeva Ureda.

Rimac automobili: Imamo već neke investitore

Uprava Rimac automobila potvrđuje da su o potencijalu projekta razgovarali na razini Ministarstva prometa. Poručuju da su trenutno u fazi razgovora i da nikakva odluka još nije donesena. 

"Drago nam je da projekt zadovoljava kriterije i da se razmatra njegova nominacija za dodjeljivanje potpore za istraživanje i razvoj iz EU sredstava kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Projekt nove mobilnosti na kojem radimo ima ogroman potencijal za društvo i Hrvatsku i drago nam je da je to prepoznato i na državnoj razini", poručila je glasnogovornica Marta Longin.

Rimcu oko taksija pomažu KIA i Hyundai 

U projekt je, kažu, već izravno uključena KIA Motors, tvrtka koja je dio Hyundai Motor Grupe, kao investitor i dioničar tvrtke. 

"Ukupna vrijednost kapitala koji će biti uložen u već prvoj, pretkomercijalnoj, fazi projekta je 4.5 milijardi kuna, a bit će prikupljen od stranih investitora, poput KIA Motorsa, te drugih s kojima su pregovori već u poodmakloj fazi. Vjerujemo da je projekt vrlo zanimljiv za EU sredstva zbog osiguranog i vlastitog financiranja koje možemo realizirati zajedno s investitorima poput KIA-e. Nažalost, rijetke tvrtke u našem okruženju imaju pristup takvim izvorima financiranja i investitorima koji mogu podržati projekt vlastitim kapitalom", kazali su iz Rimac automobila.

Ako Europska unija donese odluku da je projekt od strateške važnosti, on će biti sufinanciran dodatnim sredstvima.

"O iznosima je nezahvalno govoriti u trenutku u kojem prijedlog projekata nije ni predan za to nadležnim institucijama u EU, koje tek tad trebaju donijeti odluku o prihvaćanju projekta i pokrenuti proces dodjeljivanja sredstava", dodaju.

Udruga Glas poduzetnika: Državi ide 80% sredstava, a privatnicima 20%

Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika pozdravlja ovakvu distribuciju sredstava iz Plana oporavka.

"Mislim da je to svakako pozitivno, priča se o 700 novih radnih mjesta, jednoj sasvim novoj industriji u kojoj Hrvatska kao mala država, ali s Matom Rimcem, može napraviti iskorake. Mi to podržavamo", kazao je Bujas. 

Naglašavamo da se druge tvrtke, koje su imale želju, nisu mogle prijaviti jer još nije bilo otvorenog poziva, a već se u medije izlazi s projektom Mate Rimca.

"Mi u UGP-u nismo dobili cijeli plan pa ne mogu komentirati, ali načelno stav je - bravo za Matu Rimca, treba nam više takvih. Ali nismo zadovoljni što će sredstva većinom ići u javni sektor jer privatni je taj koji može stvoriti nove vrijednosti. Prema našim saznanjima, manje od 20 posto ići će u privatni sektor, a u njega se svrstava i INA, iako znamo da je država suvlasnik", podvukao je Bujas.

Vlada kaže da mogu prijaviti inovacije 

Služba za odnose s javnošću Hrvatske vlade pojasnila je što točno predstavlja Nacionalni plan oporavka.

"U okviru Mehanizma oporavka i otpornosti moguće je kandidirati reforme i investicije koje su vezane, između ostaloga, u istraživanje i razvoj, uvažavajući pravila o dodjeli državnih potpora te doprinosa zelenoj i digitalnoj tranziciji. Stoga se projekti vezani uz istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti smatraju prihvatljivim za kandidiranje u okviru Plana oporavka i otpornosti, što je potvrđeno i u dosadašnjoj komunikaciji s Europskom komisijom", dodali su iz glasnogovorništva. 

Napominju da projekt vezan uz urbanu mobilnost ne uzrokuje bitnu štetu vezanu uz okolišne ciljeve.

"Projekti visoke dodane vrijednosti stvaraju i dodatne pozitivne multiplikatore na nacionalno gospodarstvo, što je važan doprinos oporavku i jačanju otpornosti gospodarstva. U trenutku prihvaćanja cjelovitog dokumenta Plana oporavka od strane Europske komisije, potvrđuju se i svi projekti predloženi u Planu oporavka", objašnjavaju iz vlade. 

Kažu kako je bitno naglasiti da koncept Mehanizma za oporavak i otpornost EU ne dijeli sredstva na javna i privatna, već je usmjeren na oporavak i otpornost gospodarstva u cjelini, od čega izravnu korist imaju i poduzetnici, a u konačnici će, izravno ili neizravno, gotovo sva sredstva iz Plana oporavka završiti u privatnom sektoru.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.