JUČER je broj preminulih od koronavirusa na svijetu premašio milijun, samo nešto više od pola godine nakon što je covid-19 proglašen pandemijom.

Iako su neki stručnjaci na početku širenja ove virusne bolesti smatrali kako će stopa smrtnosti nalikovati onoj od sezonske gripe, uskoro se pokazalo da su takve procjene bile daleko od istine. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od sezonske gripe prosječno na svijetu godišnje umire između 290.000 i 500.000 ljudi. U slučaju da se radi o težem obliku gripe A, te brojke mogu doseći i 650.000.

Od koronavirusa je do sada smrtno stradalo više od milijun ljudi, a globalni broj zaraženih i dalje konstantno raste. Dakle, samo do sada je u prosjeku na svijetu umrlo dvostruko više ljudi nego od sezonske gripe, a konačne brojke mogle bi biti i značajno veće.

Ovo je kronološki podsjetnik kako se covid-19 proširio svijetom, uz spomen na neke ljudske tragedije.

11. siječnja – prva smrt od covida-19 na svijetu

Nakon što se u kineskom gradu Wuhanu u provinciji Hubei krajem prosinca pojavila skupina misterioznih upala pluća, ovaj grad je postao prvo svjetsko žarište do tada nepoznate bolesti. Vlasti su pokušale suzbiti i ograničiti širenje novog soja koronavirusa, ali bezuspješno. Do kraja siječnja bolest se proširila u sve provincije u kontinentalnoj Kini, a WHO ju je 30. siječnja 2020. proglasio javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja.

U Kini je do sada službeno zabilježeno nešto više od 90.000 slučajeva i manje od 5000 smrtnih ishoda, s tim da mnogi stručnjaci smatraju kako su brojke ipak veće.

Iako su u najvećoj mjeri umirale osobe starije životne dobi, u Wuhanu je stradalo i mnogo mladih ljudi. Među njima je bila 24-godišnja Tian Yuxi.

Yuxi je primljena u bolnicu 16. siječnja nakon što se jako loše osjećala i dobila visoku temperaturu. Prošlo je pet dana, a liječnici još uvijek nisu znali što točno nije u redu te su je stavili u karantenu. Bila je u odvojenoj prostoriji, a svi medicinari koji su joj prilazili nosili su zaštitna odijela.

"Tada sam shvatila da se radi o nekoj zaraznoj bolesti“, rekla je njezina majka Yang Min (50) za Sky News.

"Kći mi je slala poruke u kojima se žalila kako se nitko od liječnika ne brine o njoj. Bila je preslaba da bi išta poduzela, a kada se pomaknula, nije mogla disati. Odmah sam otišla do nje u bolnicu. Prvo su me liječnici pokušali otjerati, ali bila sam uporna. Ostala sam i brinula se o kćeri“, ispričala je Min.

"Uskoro joj je postalo toliko loše da je morala ići na odjel intenzivne njege i onda je više nisam mogla vidjeti“, kazala je i dodala kako se uskoro i sama zarazila i završila u bolnici.

Min je smatrala da je njena kći još uvijek živa i na intenzivnoj, ali su joj liječnici, kada se oporavila, kazali kako je Yuxi preminula 6. veljače.

2. veljače – prva smrt od koronavirusa izvan Kine

Čak i prije nego što je provincija Hubei proglasila karantenu, virus se počeo širiti svijetom, počevši od jugoistočne Azije. Na Filipinima je početkom veljače zabilježena prva smrt od te bolesti izvan Kine.

Radilo se o 44-godišnjem Kinezu koji je doputovao na Filipine iz provincije Hubei. Smatra se da je bio zaražen prije nego što je došao na tu otočnu državu.

Rodrigo Duterte, predsjednik Filipina, odmah je uveo stroge mjere ograničenja, ali to nije zaustavilo porast zaraženih. Među onima koji su izgubili živote tijekom početka epidemije na Filipinima bila je i Kharen Abat Senen, poznata kao "raspjevana liječnica".

Na stranicama svojih društvenih mreža, Abat Senen, majka dvoje djece, često je dijelila objave u kojima pjevuši. Na snimkama se vidi kako pjeva u autu i na poslu. Čak se snimila kako pjevajući napušta bolnicu u Manili nakon liječenja od koronavirusa.

No stanje joj se nakon nekoliko dana pogoršalo i vratila se u bolnicu. Umrla je 23. kolovoza u dobi od 43 godine.

U veljači je preminuo i mladi 34-godišnji kineski liječnik Li Wenliang, poznat kao zviždač jer je, nakon što je upozorio svoje kolege na pojavu opasne bolesti, bio pritvoren zbog širenja glasina o smrtonosnom virusu.

Veljača i ožujak - žarišta na kruzerima

U prvim danima pandemije, neka od najvećih žarišta izvan Kine bila su na kruzerima. Situacija na Ruby Princessu i drugim brodovima pokazala je koliko se virus može brzo širiti i predočila vlastima ranu lekciju: djelujte brzo, budite transparentni i testirajte, navodi CNN.

Karla Lake i njen suprug Graeme (73) ukrcali su se na luksuzni brod Ruby Princess u Sydneyju 8. ožujka, istoga dana kada su australske zdravstvene vlasti priopćile da je rizik od zaraze koronavirusom u toj zemlji nizak.

Supružnici, koji su se upoznali prije 30 godina, krenuli su na krstarenje kako bi proslavili Karlin 75. rođendan. Kada se na kruzeru pojavilo žarište, Karla i njen suprug bili su pozitivni na koronavirus i završili u bolnici.

“Karla je otišla spavati oko 15 sati u subotu. Nisam ni bio svjestan da je to bio posljednji razgovor s njom. Nisam imao priliku da joj kažem koliko je volim“, rekao je Graeme.

Australsko istražno povjerenstvo utvrdilo je nekoliko ozbiljnih grešaka zdravstvenih vlasti u vezi sa suzbijanjem zaraze na kruzeru. Utvrđeno je kako vlasti nisu izolirale i testirale sumnjive slučajeve. Dozvolile su iskrcavanje više od 3000 putnika i članova posade, nakon čega se koronavirus proširio po Australiji.

Na brodu Ruby Princess zarazilo se oko 850 australskih putnika i članova posade, a umrlo je 28 ljudi.

15. veljače – prvi smrtni slučaj u Europi

Do sredine veljače na svijetu je zabilježeno više od 1500 smrtnih slučajeva od novog soja koronavirusa, a 15. veljače u Francuskoj je evidentiran prvi takav slučaj u Europi. Radilo se o muškarcu (80) koji je u tu zemlju došao iz Kine.

Manje od mjesec dana kasnije, 11. ožujka, u svijetu je od ovog virusa umrlo 4611 osoba, a 20. ožujka 11.000. S obzirom na to da se zaraza tada već proširila Europom i Azijom i da je zabilježen značajan rast broja mrtvih, WHO je proglasio pandemiju.

Krajem ožujka i početkom travnja mnoge europske zemlje kreću sa strategijom Kine, odnosno uspostavljaju karantene kako bi spriječile daljnje širenje infekcija.

U isto vrijeme počinje se javljati sve više slučajeva koronavirusa u SAD-u, na što je američki predsjednik Donald Trump na početku odmahnuo rukom uvjeren da će uspješno spriječiti globalno širenje diljem zemlje.

19. ožujka – broj umrlih u Italiji veći od broja umrlih u Kini

Prvi smrtni slučaj u Sjedinjenim Državama zabilježen je 29. veljače, a 13. ožujka Trump proglašava izvanredno stanje. 19. ožujka broj smrtnih slučajeva u Italiji premašuje 4000 i time Italija postaje prva zemlja s većim brojem stradalih od Kine.

No Italija uskoro prestaje biti jedina zemlja u Europi s ogromnim brojem zaraženih; koronavirus se počinje sve više širiti Španjolskom i Portugalom, a kasnije i Francuskom.

27. ožujka saznaje se da je britanski premijer Boris Johnson pozitivan na koronavirus.

Kraj travnja - više od 200.000 umrlih

Krajem travnja broj umrlih od covida-19 u svijetu prešao je 200.000, a 31. travnja SAD bilježi veći broj smrtnih slučajeva od Kine.

Situacija u SAD-u postaje sve gora, dok se u Kini, nakon par mjeseci strogih mjera ograničenja, pandemija smiruje. Već 27. svibnja broj umrlih u SAD-u dolazi do 100.000, a situacija postaje sve gora u Brazilu i Meksiku. Za to vrijeme primjećuje se značajan pad broja zaraženih diljem Europe te zemlje tog područja ublažavaju mjere i otvaraju granice.

8. srpnja broj smrtnih slučajeva na cijelome svijetu prelazi 540.000. U Indiji je 26. kolovoza zabilježen najveći dnevni porast zaraženih u svijetu. Krajem istog mjeseca, u svijetu je evidentirano više od 830.000 smrtnih slučajeva.

Početak rujna – porast zaraza u Europi 

Početkom rujna ove godine ponovno počinje rasti broj novih slučajeva zaraze covidom-19 diljem Europe, pogotovo u Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Francuska je 24. rujna imala 16.000 novih slučajeva, odnosno najveći broj novih dnevnih infekcija od početka pandemije. Britanija istoga dana bilježi 6634 nova slučaja i 40 mrtvih u jednome danu.

Krajem ovog mjeseca počinje rasti i broj novih slučajeva u Švedskoj, koji se počeo kretati između 400 i 500 novozaraženih dnevno, te vodeći državni epidemiolog Anders Tegnell najavljuje mogućnost uvođenja novih mjera.

"Raste prosječan broj novozaraženih", rekao je Anders Tegnell, vodeći državni epidemiolog i kreator takozvanog švedskog modela.

"To se zasad nije odrazilo na zdravstveni sustav. Ali ne možemo isključiti uvođenje novih mjera u glavnom gradu. Razgovaramo sa Stockholmom o tome treba li uvesti nove mjere za smanjenje širenja zaraze. Što će se točno dogoditi, o tome ćemo razgovarati u idućih pet dana", dodao je.

U Švedskoj je do sada umrlo 5880 osoba, što je daleko više po glavi stanovnika nego u susjednim nordijskim zemljama.

Kraj rujna – Europske zemlje vraćaju stroge epidemiološke mjere

Nizozemska je, nakon što je broj slučajeva zaraze u drugom valu epidemije premašio rekordne brojke iz travnja, uvela obavezno nošenje maski u Amsterdamu i drugim velikim gradovima, zabranu dolaska publike na sportska natjecanja u sljedeća tri tjedna te zatvaranje restorana i barova u 22 sata. Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da će se također ograničiti putovanja te je pozvao poslodavce da što je više moguće organiziraju rad od kuće.

Slovačka je nakon porasta broja slučajeva covida-19 zabranila održavanje većine kulturnih i sportskih događanja, a Madrid je uveo karantenu. Naime, oko 1,1 milijun stanovnika Madrida i okolice smije napuštati svoje četvrti jedino u slučaju nužde, odnosno smiju izlaziti samo prilikom odlaska na posao, u bolnice, škole, na sudove ili kako bi brinuli o članovima obitelji.

Britanska vlada uvela je nova ograničenja za okupljanja u dijelovima sjeveroistočne Engleske. Od srijede će stanovnicima sedam područja, koja uključuju i urbane centre poput Newcastlea, Sunderlanda i Durhama, biti zabranjeno okupljanje u kućama i druženje s osobama koje nisu dio kućanstva.