Milijuni osoba s invaliditetom neće moći glasati na europskim izborima

Milijuni osoba s invaliditetom neće moći glasati na europskim izborima
Foto: EPA

GLASANJE na izborima za Europski parlament u svibnju neće biti omogućeno velikom broju osoba s invaliditetom, upozorava Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO). .

''Unatoč mnogim obvezujućim pravnim dokumentima kojima se štite prava osoba s invaliditetom u EU, milijunima pripadnika te skupine neće biti omogućeno ili dopušteno glasanje u proljeće", upozorava EGSO u izvješću koje je objavljeno ovog tjedna.

Prema izvješću, milijune birača od glasanja će odvratiti tehničke prepreke na biralištima na kojima se ne uzimaju u obzir potrebe koje proizlaze iz različitih vrsta invaliditeta, a oko 800.000 građana EU-a sa psihičkim zdravstvenim problemima ili intelektualnim poteškoćama neće moći glasati u 16 zemalja EU-a.

Autor izvješća ''Stvarna prava osoba s invaliditetom da glasaju na izborima za Europski parlament'', poljski član EGSO-a Krzysztof Pater, ocjenjuje kako ''ovo izvješće pokazuje ružnu stranu Europe – stvarnost koja je daleko od naših očekivanja, daleko od osnovnih međunarodnih pravnih akata i političkih deklaracija''.

''U devet zemalja EU-a takve osobe automatski gube biračko pravo kada im se smanji pravna sposobnost ili kada im je imenovan skrbnik. U skladu sa zakonodavstvom u sedam država članica njihovu sposobnost glasanja procjenjuju sudovi ili liječnička povjerenstva na pojedinačnoj osnovi'', stoji u izvješću EGSO-a.

Velike razlike među državama

Razlike između država članica su velike po pitanju oduzimanja glasačkih prava. Tako samo stotinjak osoba ne može ostvariti biračko pravo u Portugalu, dok u Njemačkoj to pravo ne mogu ostvariti 82 tisuće ljudi, a u Poljskoj 90 tisuća.

Hrvatska pozitivan primjer

U 11 država, uključujući i Hrvatsku, osobi se ne može oduzeti pravo glasa ni pod kojim okolnostima. Naime, pravnom reformom koja je u prosincu 2012. godine provedena u Hrvatskoj, ukinuto je oduzimanje biračkog prava osobama koje nemaju pravnu sposobnost. Hrvatska je zbog toga u izvješću navedena kao pozitivan primjer.

Čak šest zemalja EU-a nema regulirano osiguravanje pristupa biralištu za osobe s invaliditetom, a u 11 država se primjenjuje pravilo da se sva birališta moraju prilagoditi osobama s invaliditetom, ali se to u praksi uvijek ne ostvaruje.

''Javna tijela često birališta definiraju kao 'pristupačna' ako je omogućen pristup osobama u invalidskim kolicima, a zanemaruju se potrebe osoba s brojnim drugim vrstama invaliditeta. Velika većina birališta u EU nije u cijelosti prilagođena potrebama osoba s različitim vrstama invaliditeta'', napominje izvjestitelj Pater.

Primjerice, u 18 država članica slijepi birači ne mogu samostalno glasati, a u osam država ne postoji glasanje poštom, elektroničko glasanje ili glasanje putem mobilnih glasačkih kutija, zbog čega osobe koje nisu fizički u mogućnosti glasati neće moći ostvariti svoje pravo. 

U 12 država članica osobe s invaliditetom nemaju pravo promijeniti biralište. U Hrvatskoj osobe s invaliditetom mogu glasati izvan svojeg prebivališta, pod uvjetom da se prethodno registriraju ili dobiju potvrdu s kojom mogu glasati na bilo kojem biralištu.

U Estoniji glasaju putem interneta

Postoje pozitivni primjeri u brojnim državama. Primjerice, u Litvi postoji internetska karta na kojoj su označena najprilagođenija birališta za osobe s invaliditetom, a svi Estonci mogu glasati elektroničkim putem, dok u Danskoj postoji mogućnost prijevremenog glasanja u rasponu od dva dana do tri tjedna.

''Kada bi se uvele najbolje prakse iz svih zemalja, uspostavio bi se idealan sustav u kojemu bi svaki građanin EU-a s invaliditetom mogao u potpunosti ostvariti svoje biračko pravo te ujedno izabrati najprikladniji način glasanja'', ističe se u izvješću EGSO-a.

EGSO je savjetodavno tijelo EU-a koje sebe opisuje kao most između civilnog društva i institucija Europske unije, ima 350 članova iz svih država članica, a Hrvatska ima 9 članova. 

Europski parlament, Vijeće i Komisija su, prema Ugovorima EU-a, obvezni zatražiti savjet EGSO-a kada donose zakone za određena područja, a EGSO također donosi mišljenja na svoju inicijativu i predaje ih institucijama EU-a na razmatranje.

Uz te dvije vrste mišljenja, EGSO na zahtjev institucija EU-a donosi tzv. istraživačka mišljenja koja se tiču dugoročnih planova u određenom području. EGSO imenuje izvjestitelja i stručnu skupinu za izradu prijedloga o kojem se glasa na plenarnoj sjednici EGSO-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara