Milijuni Ukrajinaca i dalje nemaju struje. Putin: Trebali smo ranije pripojiti Donbas
IZ MINUTE u minutu smo danas pratili događaje u Ukrajini.
Ključni događaji
- Počele su evakuacije iz Hersona, milijuni Ukrajinaca ni danas nisu imali struje
- Ruske snage silovito granatiraju oslobođeni Herson, iz kojeg su se nedavno bile prisiljene povući. Kreće evakuacija pacijenata iz gradskih bolnica
- Putin je prvi put od početka rata primio majke ruskih vojnika te im rekao da ne žali zbog pokretanja "specijalne vojne operacije"
- Ukrajina je objavila da je u napadima na Krim ubijeno 10 iranskih vojnih savjetnika
- Zelenski je rekao kako neće biti mira dok Krim ne bude vraćen Ukrajini
- Ukrajinski ministar Oleksij Reznikov zahvalio je hrvatskoj vladi jer je, kako je objavio, odlučila obučavati ukrajinske vojnike
- Nakon jučerašnjeg žestokog bombardiranja, danas se u većinu Kijeva vratila struja
- Angela Merkel kazala je da je 2021. godine pokušala stvoriti europsku platformu za pregovore s Rusijom
- EU sprema novi paket sankcija Rusiji, deveti po redu
- Rusija tvrdi da su za štetu na ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi krive - rakete ukrajinske protuzračne obrane
U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, predsjednik Volodimir Zelenski danas je kritizirao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su zbog ruskih napada ostali bez struje i vode.
>> Opširnije
U tijeku su dobrovoljne evakuacije stanovnika iz nedavno oslobođenog grada Hersona, a prvi vlak je odvezao 100 ljudi, priopćila je ukrajinska vlada.
Vlak je krenuo prema Hmeljnickiju, gradu na zapadu Ukrajine, objavilo je Ministarstvo reintegracije Ukrajine. Među stanovnicima koji su iskoristili besplatnu evakuaciju je 26 djece, sedam nepokretnih bolničkih pacijenata i šest osoba s ograničenom pokretljivošću, navodi se u priopćenju.
Vlasti u Hersonu pozivaju stanovnike da napuste grad, koji je još uvijek uglavnom bez struje, prije nego što temperature dodatno padnu. Herson se također našao pod novim granatiranjem otkako su ruske trupe bile prisiljene napustiti zapadnu obalu rijeke Dnjepar.
Evakuirani će dobiti financijsku potporu, smještaj i humanitarnu pomoć kada stignu u Hmeljnicki, objavili su gradski dužnosnici.
Vlasti kažu da također postoje autobusi koji prometuju iz regije Herson do gradova Odesa, Mikolajiv i Krivi Rih, gdje će izbjeglice biti "smješteni u posebno opremljenim skloništima, a potom automobilima evakuirani u sigurnije regije Ukrajine".
Vojna uprava Kijeva objavila je fotografije izgradnje utvrda u glavnom gradu Ukrajine. Kažu da će one pomoći odbiti mogući novi pokušaj Rusije da zauzme grad.
>> Opširnije
Više od šest milijuna kućanstava ostalo je bez struje u Ukrajini dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
>> Opširnije
Zapad pokušava zataškati "informacije o smaknućima zarobljenih ruskih vojnika i drugim ratnim zločinima kijevskog režima", rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova i dodala da će Rusija nastaviti "širiti informacije o tim zločinima".
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je rekao kako je sad "očito da se ponovno ujedinjenje Rusije s Donbasom" trebalo dogoditi ranije.
“Što se tiče 2014. godine, naravno, gledajući unatrag, svi smo mi pametni, ali polazili smo od toga da bi možda bilo moguće postići dogovor, a Luhansk, Donjeck, nekako u okviru sporazuma iz Minska, mogli bi se ponovno ujediniti s Ukrajinom. Iskreno smo išli prema tome, ali nismo u potpunosti osjetili raspoloženje naroda, bilo je potpuno nemoguće razumjeti što se tamo događa", rekao je Putin.
"Sada je vjerojatno postalo očito da se to ponovno ujedinjenje trebalo dogoditi ranije. Možda ne bi bilo toliko žrtava među civilima, ne bi bilo toliko djece ubijeno u granatiranju", rekao je Putin.
Mađarska predsjednica Katalin Novak postat će najviša predstavnica Mađarske koja će posjetiti Ukrajinu od ruske invazije, piše mađarski portal Index.hu.
Novak će u posjet Ukrajini doći na poziv Volodimira Zelenskog. Prvo će stići u Poljsku avionom, a zatim presjesti na vlak za Kijev.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je grad Višhorod u Kijevskoj regiji, gdje je prije dva dana sedmero ljudi poginulo u padu ruskog projektila na kuću.
Rekao je kako vlasti pružaju svu potrebnu pomoć ugroženim stanovnicima, posebice u rješavanju njihovih stambenih potreba. Zelenski je posjetio i "centre nepobjedivosti", punktove na kojima stanovnici mogu napuniti mobitele i dobiti osnovne potrepštine.
Ruske snage pogodile su projektilima okrug Čuhujiv u regiji Harkiv, napisao je na Telegramu Oleh Sinehubov, šef regionalne vojne uprave.
"Ruske snage lansirale su rakete S-300 na okrug Čuhujiv. Prema prvim informacijama nema ozlijeđenih", napisao je.
UN-ovo tijelo za nadzor nuklearnih elektrana potvrdilo je da su četiri ukrajinske nuklearne elektrane ponovno priključene na nacionalnu elektroenergetsku mrežu nakon što su početkom ovog tjedna potpuno izgubile vanjsko napajanje.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je da ju je Ukrajina obavijestila da su njene elektrane Rivne, Južna Ukrajina i Hmelnicki ponovno spojene na mrežu. Černobil ponovno ima struju, dodaju.
EUROPSKA unija će intenzivirati napore u pomaganju Ukrajincima koji pokušavaju zadržati opskrbu strujom i grijanjem, objavila je večeras predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nakon što je telefonski razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Von der Leyen je poručila kako je EU spremna "što je prije moguće" dostaviti značajne donacije zemalja članica te iz rezervi EK. Navodi kako je EU spremna iz Litve isporučiti Ukrajini 200 transformatora srednje veličine te veliki autotransformator. Iz Latvije bi u Ukrajinu trebao biti poslan jedan veliki autotransformator, a iz Rumunjske 40 velikih generatora struje.
Svaki od tih generatora može proizvoditi dovoljno struje za opskrbu bolnice manje ili srednje veličine, navela je predsjednica EK, dodavši kako EU izražava "punu solidarnost" s ukrajinskim narodom, koji se suočava s "namjernim i barbarskim" bombardiranjem civilne infrastrukture po zapovijedi ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Dva švedska brata, od kojih je jedan radio za švedsku policiju i obavještajnu službu oružanih snaga, danas su završila na sudu u Stockholmu pod optužbama da su 10 godina špijunirali za ruske obavještajne službe. Payam Kia (35) i njegov brat Peyman Kia (42) uhićeni su prošle godine pod sumnjom da su radili za rusku obavještajnu agenciju GRU te joj slali povjerljive podatke cijelo desetljeće.
Tužitelji navode da je stariji brat također optužen za neovlašten pristup tajnim informacijama. Prema švedskim medijima, on je ranije radio za Ured za specijalno prikupljanje informacija (KSI), najtajnovitiji odjel švedske vojne obavještajne službe. Obojica tvrde da nisu krivi.
Tužitelj Mats Ljungqvist je pred sudom rekao: "Ovaj slučaj je jedinstven na puno načina. Nismo imali ovakvo suđenje dulje od 20 godina." Dodao je kako su informacije koje su braća prikupljala i slala Rusima "ekstremno osjetljive prirode". Drugi tužitelj, Per Lindqvist, rekao je da bi informacije poslane Rusima mogle naštetiti švedskoj nacionalnoj sigurnosti.
Očekuje se da će suđenje, koje će zbog nacionalne sigurnosti biti održano iza zatvorenih vrata, potrajati do 12. prosinca. Budu li proglašeni krivima, braća bi mogla dobiti doživotnu kaznu zatvora.
U odvojenom slučaju, švedska policija je ovog tjedna objavila da je uhitila još dvoje ljudi koje sumnjiči za špijunažu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas se prvi put susreo s majkama vojnika koji ratuju u Ukrajini. Susret je organiziran nakon više tjedana javnih kritika na društvenim mrežama koje su objavljivali roditelji, rođaci i bližnji mobiliziranih vojnika. Mnoge žene i majke mobiliziranih vojnika optužile su vlasti da nisu dovoljno obučile ni opremile njihove supruge i sinove prije nego što su ih poslale na bojišnicu.
No, baš kao i sve što čini Kremlj, izgleda da se radilo o pažljivo orkestriranom događaju te su za sastanak s Putinom odabrane vrlo specifične majke i žene. Kako javlja Guardian, Putin je na sastanku primio majku bivšeg vladinog dužnosnika, majku visokog vojnog i policijskog časnika iz Čečenije te niz žena koje su aktivne u proratnoj nevladinoj udruzi koju financira država.
Guardian je uspio potvrditi identitet najmanje tri žene koje su se danas sastale s Putinom u njegovoj rezidenciji u Novo-Ogarjovu, u predgrađu Moskve. Među njima nije nijedna od žena koje su kritički raspoložene prema ratu u Ukrajini, a više žena koje su pozvane na sastanak javno je pokušavalo primiriti strahove o lošem tretmanu, neadekvatnoj obuci i drugim opasnostima s kojima se suočavaju mobilizirani Rusi.
No sama činjenica da je Kremlj organizirao sastanak s majkama vojnika pokazuje da je Putin zabrinut zbog percepcije mobilizacije u Rusiji, navodi Guardian. "Jasno je da je život puno kompleksniji od onog što možete vidjeti na TV ekranima ili čak na internetu - tamo ne možete vjerovati ničemu jer ima puno laži i dezinformacija", rekao je Putin ženama koje su sjedile oko velikog ovalnog stola.
"Zato smo se okupili ovdje zajedno, zato sam predložio ovaj sastanak, jer sam htio poslušati što imate za reći, čuti iz prve ruke", dodao je. Guardian navodi kako je jedna od žena koje su sjedile pored Putina bila Olesja Šigina, ultrakonzervativna ruska pjesnikinja, filmašica i aktivistica koja je nedavno bila u okupiranim područjima Ukrajine na istoku kako bi režirala proratni film o ruskim snagama.
Ruski zračni udari na kritičnu infrastrukturu Ukrajine su znak "očaja" ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je danas ministar obrane Velike Britanije Ben Wallace. Rekao je to prilikom posjeta brodogradilištu u Glasgowu.
Wallace je naveo da se "Ukrajinci trude zaštititi nacionalnu civilnu infrastrukturu koju Putin namjerno pokušava uništiti u nadi da će slomiti njihovu ekonomiju i da će oni teško patiti tijekom zime". Ustvrdio je da su "udari na civilnu infrastrukturu ilegalni po međunarodnom pravu" pa dodao kako "nećemo dozvoliti da takav tip zastrašivanja i brutalnosti bude uspješan".
"Ti udari pokazuju da je ruski predsjednik očajan jer njegova vojska nije uspješna na bojišnici", rekao je Wallace.
Ministar obrane je također podsjetio na nedavno rusko povlačenje iz južnog ukrajinskog grada Hersona, kazavši kako je "zanimljivo" da je niz ruskih zapovjednika otpušten. "Mislim da Putin to sad pokušava zamaskirati udarima na civilnu infrastrukturu."
NJEMAČKI parlament definirat će kao genocid glad u Ukrajini koju je prije 90 godina izazvao staljinistički režim, tzv. Gladomor ili Holodomor, masovni zločin koji je dobio novi odjek nakon ruske invazije.
>> Opširnije
Stanovnici nedavno oslobođenog strateški važnog grada Hersona na jugu Ukrajine prisiljeni su na bijeg zbog silovitog ruskog granatiranja s druge strane rijeke Dnjipro, na koju su se povukle ruske snage pred nadolazećom ukrajinskom protuofenzivom.
Kristina Berdinski, ukrajinska novinarka, objavila je da su njezini rođaci iz Hersona pobjegli nakon "silovitog granatiranja" grada sinoć i jutros. "Moskva se osvećuje Hersonu i njegovim stanovnicima, koji nisu prihvatili okupaciju."
Danas poslijepodne stigle su nove informacije o ruskom granatiranju oslobođenog Hersona. Guverner Hersona objavio je da se iz gradskih bolnica evakuiraju pacijenti zbog ruskog granatiranja.
"Zbog neprestanog ruskog granatiranja evakuiramo pacijente iz bolnica u Hersonu", objavio je na svom Telegram kanalu Jaroslav Januševič, guverner Hersona. Dodao je da će djeca iz regionalne kliničke bolnice biti prebačena u Mikolajiv, dok će 100 pacijenata iz regionalne psihijatrijske bolnice u Hersonu biti prebačeno u Odesu.
ZBOG rata se potpuno promijenila uloga osobne brigade ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
>> Opširnije
PUTINOV propagandist Vladimir Solovjov obrušio se u svojoj emisiji na, kako ih je nazvao, izdajice ruskog naroda, odnosno Ruse koji su pobjegli iz zemlje kako se ne bi borili u Ukrajini.
>> Opširnije
UKRAJINA tvrdi da Rusija priprema nove mobilizacije te da nije opozvan dekret o posljednjoj djelomičnoj mobilizaciji.
>> Opširnije
NJEMAČKA će podržavati Ukrajinu koliko god to bude potrebno, izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz, devet mjeseci nakon početka ruske agresije na tu zemlju.
>> Opširnije
EUROPSKI dužnosnici kažu da je Amerika najveći profiter rata u Ukrajini, piše danas Politico.
>> Opširnije
PROCJENJUJU da je Rusija tijekom prvih devet mjeseci sukoba potrošila 82 milijarde dolara.
>> Opširnije
LAŽNI video Al Jazeere kruži proruskim Telegram kanalima te kineskim Weibom. U videu se tvrdi da su Ukrajinci u Kataru uhićeni zbog korištenja nacističkog pozdrava.
>> Opširnije
U Ukrajini u funkciji samo 44 posto baznih stanica mobilne telefonije.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je prvi put od početka ruske invazije primio majke i supruge ruskih vojnika koji ratuju u Ukrajini. Sastanak se dogodio nakon brojnih molbi obitelji ruskih vojnika, koje su se žalile na nedostatak osnovne opreme i groznih uvjeta. U nekoliko navrata majke ruskih vojnika upadale su u urede ruske vojske za mobilizaciju.
Snimku susreta emitirali su ruski mediji. Putin je na početku sastanka rekao kako "osobno dijeli bol majki koje su izgubile svoje sinove", ali je nedugo zatim počeo govoriti o "lažnim vijestima" o ratu u Ukrajini, pa rekao: "Internet je put prevara i laži, ničemu ne možete vjerovati".
Putin je majkama rekao i da je telefonom razgovarao s vojnicima na bojišnici: "Razgovarao sam s njima i iznenadili su me svojim raspoloženjem, svojim stavom. Nisu očekivali da ću ih ja nazvati. Ti razgovoru daju mi razloga da ih nazovem herojima. To je istina".
Ustvrdio je i kako cijelo rusko vodstvo, što uključuje i njega, "dijeli bol majki". "Razumijemo da ništa ne može nadomjestiti izgubljenog sina, izgubljeno dijete, a naročito ne majkama, kojima svi dugujemo živote".
"Napravit ćemo sve da se ne osjećate zaboravljenima, sve što je u našoj moći da imate rame na koje se možete osloniti", rekao je Putin, dodavši da "ne žali" zbog odluke o pokretanju onog što Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini te opisao rat kao "prijelomni trenutak" u kojem je Moskva konačno ustala protiv "zapadne hegemonije".
Ruske televizije nisu emitirale izjave majki ubijenih vojnika.
Najviši ukrajinski sigurnosni dužnosnik potvrdio je smrt iranskih vojnih savjetnika na Krimu, piše Sky News.
Izvještaji u izraelskim medijima govore da ih je 10 ubijeno u udarima ukrajinske vojske na području pod ruskom okupacijom u listopadu.
Oleksij Danilov, tajnik Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, rekao je za The Guardian da su iranski vojni savjetnici ubijeni, ali nije rekao koliko.
Danilov je rekao da su Iranci bili na Krimu kako bi obučavali ruske snage za korištenje naoružanih bespilotnih letjelica Shahed-136 koje je Moskvi isporučio Teheran.
Upozorio je da će svi drugi Iranci na okupiranom ukrajinskom teritoriju koji su podržavali invaziju također biti ubijeni.
"Ne biste trebali biti tamo gdje ne biste trebali biti", rekao je Danilov.
"Bili su na našem teritoriju. Nismo ih pozvali ovdje, a ako surađuju s teroristima i sudjeluju u uništavanju naše nacije, moramo ih ubiti", rekao je.
Teheran je isprva negirao prodaju iranskih bespilotnih letjelica Rusiji, ali je kasnije ustvrdio da je isporučio "mali broj" dronova Moskvi nekoliko mjeseci prije početka invazije.
Poriče slanje iranskih instruktora u pomoć ruskim snagama na Krimu.
Banožić je odgovorio protivnicima vojne obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
>> Opširnije
Zoran Milanović jučer je u Zadru izjavio da u Ukrajini traje rat između Amerike i Rusije. "Tamo je rat između Amerike i Rusije."
>> Opširnije
UN je rekao da su videosnimke koje navodno prikazuju ukrajinske vojnike kako pucaju u ruske ratne zarobljenike "vrlo vjerojatno autentične", prema preliminarnoj analizi.
Čini se da snimka prikazuje pogubljenje 11 ruskih vojnika koji su se predali u Luhansku. Ruski vojnici leže na zemlji u očitoj predaji, prije nego što se jedan pojavi iz pozadine i otvori vatru.
Ukrajinski vojnici uzvraćaju vatru, prije nego što se video prekine i vide se isti ruski vojnici kako leže mrtvi na zemlji.
Međutim, video je na mjestima montiran pa je teško zaključiti što se točno dogodilo.
Rusija je osudila ubojstva, opisujući ih kao "brutalna ubojstva". Iako je isprva odbila komentirati, Ukrajina je kasnije rekla da će istražiti snimku.
Ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinec tvrdio je da videosnimke izgledaju kao da pokazuju "inscenirano zarobljavanje" gdje se ruske snage zapravo nisu predavale.
Poljska je odbila njemačku ponudu da im se dostave protuzračni sustavi nakon što su dvije rakete prošli tjedan zalutale iz Ukrajine i ubile dvoje ljudi.
Poljska kaže da su protuzračni sustavi potrebniji Ukrajini. No, Njemačka kaže da je to komplicirano.
Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je da bi se s korištenjem NATO sustava izvan njezina teritorija trebale složiti sve države članice.
"Ovi Patrioti dio su integrirane protuzračne obrane NATO-a, odnosno namijenjeni su teritoriju NATO-a", kazala je. "Ako se koriste izvan područja NATO-a, onda se to prethodno mora dogovoriti s NATO-om i sa saveznicima", dodaje.
Međutim, čini se da se NATO nije želio miješati u to pitanje.
Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je da je odluka o slanju jedinica protuzračne obrane Patriot u Ukrajinu na pojedinim zemljama.
Rekao je da su to nacionalne odluke, iako je dodao da dogovori ponekad znače da su potrebne konzultacije s drugim saveznicima.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg se jutros obratio novinarima na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu. Konferencija je organizirana kako bi se najavio sastanak ministara vanjskih poslova koji se održava u Rumunjskoj sljedećeg tjedna, prenosi Reuters.
Stoltenberg je poručio da će NATO nastaviti podupirati ukrajinsku stranu u sukobu i da će pojačati slanje "nesmrtonosne" pomoći. “NATO će nastaviti stajati uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Nećemo odustati”, kazao je Stoltenberg okupljenim novinarima.
“Mnogi ratovi završavaju pregovorima, ali ono što se događa za pregovaračkim stolom ovisi o onome što se događa na bojnom polju”, dodao je.
Stoltenberg je uvjeren da neće biti "trajnog mira" ako Rusija pobijedi. Ponovio je da Finska i Švedska trebaju biti primljene u punopravno članstvo Saveza.
Zadnjih dana Rusi žestoko bombardiraju Herson kojeg su prije desetak dana napustili. Ukrajinci u isto vrijeme napadaju Ruse na lijevoj obali Dnjepra.
Sedam ljudi poginulo je u raketnom napadu na Herson kasno jučer nakon što su ruske snage započele svoje najteže bombardiranje grada od svog povlačenja.
Ukrajinski vojnik rekao je za Associated Press da su ruski vojnici zauzeli položaje na lijevoj obali rijeke. Međutim, voditelj press centra ukrajinskog Operativnog zapovjedništva Jug rekao je da ruska vojska neće moći zadržati tu poziciju.
Ipak, Ukrajini će biti logistički teško odgurnuti Rusiju dalje jer su obje strane digle u zrak mostove preko rijeke Dnjepar.
Tvrtka je od početka invazije na Ukrajinu izgubila milijarde dolara.
>> Opširnije
Ukrajinski ministar Oleksij Reznikov zahvalio je hrvatskoj vladi jer su, kako piše, odlučili trenirati ukrajinske vojnike.
"Vlada Hrvatske dala je suglasnost na odluku o obuci ukrajinske vojske u Hrvatskoj.
Moderna, dobro obučena vojska s moćnim partnerima definitivno će poraziti čopor ruskih ubojica, pljačkaša i silovatelja. Hvala i Andreju Plenkoviću te Mariju Banožiću na podršci", piše.
Podsjetimo, odluka o obuci ukrajinskih vojnika predmet je velikog spora između vlade i predsjednika Milanovića koji se oštro protivi da se to radi u Hrvatskoj. Saborski zastupnici su oko tog pitanja također podijeljeni.
Volodimir Zelenski ne odustaje od cilja da se Krim vrati Ukrajini.
"Moramo vratiti cijelo područje... jer vjerujem da je bojno polje put kad nema diplomacije", rekao je za FT.
"Ako ne možete u potpunosti vratiti svoju zemlju, rat je jednostavno zamrznut. Pitanje je vremena kada će se nastaviti", rekao je.
Također je priznao da se sudbina Krima sve više pojavljuje na međunarodnom dnevnom redu.
"Razumijem da su svi zbunjeni situacijom i onim što će se dogoditi s Krimom. Ako nam je netko spreman ponuditi način u vezi s deokupacijom Krima nevojnim sredstvima, ja ću biti samo za", rekao je.
Dodao je da ako rješenje uključuje Krim kao dio Rusije, o tome se nema što pričati.
Nije poznato koliko se nestalih još uvijek nalazi u zatočeništvu.
>> Opširnije
Lesia Vasilenko, ukrajinska zastupnica, objavila je da je rat Rusiju koštao oko 82 milijarde dolara i to su, kako ona piše, izravni troškovi.
"Ovo je suludo. Taj novac je mogao otići na škole, socijalu, kanalizacijske sisteme. Rusi su napokon mogli uživati u zahodima u kućama... Ali ne, zašto graditi kad možete krasti?" napisala je.
Mihajlo Podoljak, savjetnik šefa ureda Volodimira Zelenskog, rekao je da Rusija koristi ucjene kao glavno oruđe vanjske politike.
"Ucjene, koje Rusija koristi kao glavno oruđe svoje vanjske politike, uvijek izazivaju eskalaciju i rast agresije, a uvijek završavaju masovnim ubojstvima. Zašto se pretvarati da je Rusija sposobna pregovarati, da je odgovorna za svoje riječi i da ima pravo glasa u globalnoj politici?" pita se Podoljak.
Britansko ministarstvo obrane objavilo je novo dnevno izvješće britanskih obavještajaca o stanju u Ukrajini. Danas su se bavili mobilizacijom koju je Putin proglasio prije dva mjeseca i koja je u međuvremenu, barem kako tvrdi Kremlj, završila.
>> Opširnije
Uoči Majčinog dana koji se u Rusiji obilježava 27. studenog, ruski predsjednik će se sastati s majkama profesionalnih vojnika i rezervista koji se bore u Ukrajini, priopćio je Kremlj.
>> Opširnije
Prva dama Ukrajine dala je opsežan intervju za BBC.
>> Opširnije
Ukrajina je obnovila opskrbu vodom u Kijevu, dan nakon ruskih raketnih napada diljem zemlje, dok se komunalne službe bore da potpuno uspostave opskrbu električnom energijom u glavnom gradu.
>> Opširnije
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je željela uspostaviti europski format za razgovore koji bi uključili i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi se postiglo rješenje o napetosti uz ukrajinsku granicu prije nego što se povukla s dužnosti.
>> Opširnije
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je u četvrtak navečer da neće slati svoju vojsku na područje Ukrajine jer to ne bi ništa riješilo, objavio je Sputnjik.
Lukašenko je bjeloruskim novinarima kazao kako neće uvoditi svoju vojsku u Ukrajinu jer za to nema potrebe. Istaknuo je da bi trenutno mogao, na tom području, aktivirati od 35 do 40 tisuća vojnika, no da to neće riješiti problem.
Rekao je i da SAD ne želi mirovne pregovore vezane uz situaciju u Ukrajini, kao i da se Amerikanci samo boje nuklearnog sukoba.
Po njemu SAD vlada preko Poljske i boji se isključivo nuklearnog oružja čije bi korištenje, tvrdi, krajnje uzavrelo situaciju.
Naglasio je i da treba razumno pregovarati, odnosno razgovarati o postizanju mira.
Nešto ranije istaknuo je da vodstvo Ukrajine treba poduzeti korake za okončanje rata, ako ne želi uništenje zemlje i smrt ogromnog broja ljudi.
Najmanje su četiri osobe poginule, a deset je ranjeno u ruskom raketiranju Hersona, iz kojeg su se ruske snage povukle prije dva tjedna, rekao je guverner.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
