MINISTARSTVO poljoprivrede danas je obavijestilo potrošače o opozivu proizvoda Milka classic štapić 4x100 ml, lješnjak štapić 100 ml i classic štapić 100 ml zbog utvrđenog etilen oksida u aditivu koji se koristi u proizvodnji sladoleda.

Proizvodi nisu u skladu s europskom odredbama o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

"Milka classic štapić 4×100 ml, LOT MI0025, najbolje upotrijebiti do kraja 01.2022 godine, LOT MI0146, najbolje upotrijebiti do kraja 05.2022 godine. Milka lješnjak štapić 100 ml, LOT MI1117, najbolje upotrijebiti do kraja 04.2023. Milka classic štapić 100 ml, LOT MI1118, najbolje upotrijebiti do kraja 04.2023", navodi se u obavijesti koja se odnosi isključivo na proizvode s navedenim podacima.

Distributer proizvoda je Stanić d.o.o. iz Zagreba.

Masovno povlačenje proizvoda zbog etilen oksida

Milka sladoledi tek su posljednji proizvod s polica hrvatskih trgovina povučen zbog etilen oksida.

Prije dva dana povučena je tunjevina Rio Mare u maslinovom ulju, baš kao i niz proizvoda mesnice Kudelić.

Masovno povlačenje proizvoda s polica trgovina zbog etilen oksida započelo je krajem srpnja. Svi proizvodi povučeni su zbog etilen oksida.

Što je etilen oksid i koliko je opasan?

Serija povlačenja započela je s dva voćna jogurta Dukatos proizvođača Dukat, zatim sladoledi (ice cream bar) Snickers, Twix, Bounty i M&Ms proizvođača Mars Hrvatska d.o.o., potom nekoliko sladoleda u pakiranjima od po 2.5 litre iz Metro Cash & Carryja, krekeri Gustoni njemačke tvrtke Dennree GmbH, a potom je uslijedilo povlačenje vrhnja za kuhanje Bravo Crema iz Konzuma te Cremino za kuhanje tvrtke Stanić.

Tablica s točnim imenima, rokovima trajanja i serijskim brojevima povučenih proizvoda može se pronaći OVDJE.

Svi su, kako smo već pisali, povučeni iz manje-više istog razloga: u njima je pronađeno prisustvo etilen-oksida, pesticida koji se koristi pri dobivanju aditiva E410.

Pesticid korišten u uzgoju uvezenog rogača i sezama

Taj se aditiv, koji se u navedenim proizvodima koristi kao zgušnjivač, dobiva od brašna sjemenki rogača, pri čijem je, pak, uzgoju korišten taj pesticid. Iznimka su krekeri, u kojima je etilen-oksid nađen u sjemenkama sezama koje su njihov dio.

"U proizvodnji povučenih proizvoda korišten je nesukladni aditiv (aditiv E410), u kojem je utvrđeno prisustvo etilen-oksida, a čije korištenje je zabranjeno u EU. Radi se o iznimno malim količinama aditiva koji se dodaje u proizvod tijekom proizvodnje, a izmjerene količine etilen-oksida u aditivu bile su također relativno niske", priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo poljoprivrede. 

Ministarstvo je pritom napomenulo da su tijekom lipnja i srpnja u EU održani sastanci, gdje je usvojen zaključak da se proizvodi u ovom slučaju povlače čim se utvrdi prisutnost aditiva koji sadrži etilen-oksid, što inače nije uobičajen postupak, kao i da EU ima najstrože zakone o sigurnosti hrane na cijelome svijetu te njeni potrošači uživaju najveću moguću zaštitu.

Koristi se i za sterilizaciju u bolnicama

"Upravo kao posljedica koordiniranog i ujednačenog postupanja država članica ovakav povećan intenzitet povlačenja događa se na području cijele Europske unije", tvrde u Ministarstvu.

Da potrošači u EU uživaju najveću zaštitu, svakako je utješno čuti. No kako je onda etilen-oksid ipak završio u sladoledima, jogurtima, vrhnjima i krekerima na našim policama? I koliko je to opasno? Drugim riječima, koliko bismo trebali biti zabrinuti?

Za početak, kako se navodi na stranici Otrovno.com Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, etilen-oksid (CAS 75-21-8) je pri sobnoj temperaturi bezbojan plin koji služi kao međuproizvod u mnogim organskim sintezama. Upotrebljava se kao sredstvo za suzbijanje štetočina (fumigant) za namirnice i tekstil, za sterilizaciju kirurških instrumenata te kao sirovina za pripravu organskih spojeva poput akrilonitrila, etanolamina, etilen-glikola (antifriza) i neionskih površinski aktivnih tvari. 

Etilen-oksid je kancerogen, otrovan ako se proguta ili udiše, može uzrokovati i neplodnost

Prema podacima Europske agencije za kemikalije (ECHA), etilen-oksid razvrstava se na sljedeći način:

• H220 Vrlo lako zapaljivi plin
• H301 Otrovno ako se proguta
• H314 Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka
• H318 Uzrokuje teške ozljede oka
• H331 Otrovno ako se udiše
• H335 Može nadražiti dišni sustav
• H336 Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu
• H340 Može izazvati genetska oštećenja
• H350 Može uzrokovati rak
• H372 Uzrokuje oštećenje živčanog sustava tijekom produljene ili ponavljane izloženosti
• H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno dijete

Ovo svakako zvuči prilično zabrinjavajuće. Zbog njegovih otrovnih svojstava etilen-oksid je u Europskoj uniji, odnosno tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici, zabranjen u hrani još 1981. godine, navodi se na Otrovno.com.

Iako je zabranjen u EU, nalazi ga se u uvezenoj hrani

Međutim, i dalje ga se može naći na tisućama prehrambenih proizvoda u obliku kontaminacije koja se uglavnom povezuje s uvozom hrane iz trećih zemalja. Tako je bilo i ovaj put sa sezamovim sjemenkama iz Indije - više od polovice europskog godišnjeg uvoza 70.000 tona sezama dolazi iz Indije.

Upravo zbog pojave različitih incidenata na tržištu EU i potrebe za brzom komunikacijom zemlje članice EU već 40 godina imaju uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), a sličan sustav uspostavljen je i na nacionalnoj razini.

No, iako je u nekim hranama bio prisutan u koncentracijama i do tisuću puta iznad maksimalno dopuštenih granica za rezidualne tvari u EU (primjerice, na sezamovim sjemenkama ga smije biti najviše 0.05 mg/kg), etilen-oksid je proglašen tek potencijalnim kroničnim rizikom, jer bi potrošač morao konzumirati kontaminirane sjemenke svaki dan života, i to u velikim količinama, da bi zdravlje bilo ugroženo, navodi se na Otrovno.com.

U povučenim sladoledima nađen je u "iznimno malim količinama"

A pritom valja naglasiti da su u povučenim sladoledima Marsa Hrvatska, kako ova tvrtka ističe u svom priopćenju, pronađene količine etilen-oksida "iznad zakonskih granica za sastojak u Europi", ali koje su i dalje "minimalne". To je, ponovimo, potvrdilo i Ministarstvo poljoprivrede, koje je naglasilo da je riječ o "iznimno malim količinama aditiva".

Upravo zbog te relativno niske razine rizika za zdravlje ljudi ili životinja pojedini se proizvodi, poput tih kontaminiranih etilen-oksidom, iako su došli do krajnjeg potrošača, ne opozivaju, što je stroža mjera, već ih subjekti samo povlače s tržišta.

Razlog je taj što su utvrđene vrijednosti, iako premašuju propisane granične koncentracije, daleko ispod svojih toksičnih doza i ne predstavljaju rizik po zdravlje potrošača.

>> Iz dućana povučeni sladoledi, jogurt, krekeri... Otkud u njima zabranjeni pesticid?

Etilen-oksida nema u masovnom optjecaju. Slučajevi trovanja tim spojem uglavnom su ograničeni na proizvodne pogone u kojima se on proizvodi, određeni broj ljudi mu je izložen kroz udisanje cigaretnog dima ili kroz medicinske i kozmetičke proizvode u kojima se on koristi kao sterilizator.

Pojačane kontrole i povlačenja u cijeloj EU ovog ljeta

Dakle, dok je etilen-oksid u Europi dozvoljen u kemijskoj, ali zabranjen u prehrambenoj industriji, u drugim zemljama, poput Indije, on se i dalje koristi kao pesticid u poljoprivredi ili sterilizator u prehrambenoj industriji. To je bio slučaj i s brašnom rogača iz Indije, od kojeg se izrađivao spomenuti aditiv E410.

Međutim, kako piše gastronomska stranica Kult Plave kamenice, španjolska agencija za hranu ovog je ljeta zatražila da sve članice EU odmah zabrane bilo kakvu prisutnost etilen-oksida u hrani jer je opasan i u najmanjim količinama. Nakon savjetovanja sa stručnjacima i članicama Europska komisija odlučila se na "usklađeni pristup" u provjerama i uklanjanju ovog rizika.

Europska komisija krajem lipnja je ponovno procijenila situaciju, posebno prisutnost etilen-oksida u aditivu E410, koji se dobiva od sjemenki rogača. Kako se E410 često koristi u industriji sladoleda za stabilizaciju sladoleda, počele su pojačane kontrole sladoleda, s nalogom da se povlače samo oni sladoledi u kojima se pronađe nedopuštena razina etilen-oksida u konačnom proizvodu. Dopuštena razina za uvoz sezama je 0.05 miligrama po kilogramu. 

Irena Ježić Vidović: Razina etilen-oksida je nedozvoljena, ali to ne znači da je otrovna

O tome smo razgovarali s dvoje toksikologa koji su nam pomogli razjasniti nedoumice i odagnati strahove o etilen-oksidu koji je pronađen u hrani.

"Europska unija je propisala dozvoljenu koncentraciju etilen oksida. To znači da je kod povučenih proizvoda detektirana nedozvoljena koncentracija te tvari, međutim ne govori o koncentraciji koja će našteti nečijem zdravlju", kaže nam voditeljica Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Irena Zorica Ježić Vidović: "Naime, maksimalne se koncentracije kontaminanata u hrani određuju koristeći se faktorima sigurnosti, a ti faktori sigurnosti se uglavnom kreću od 10 pa do
1000, ovisno o tome kako je neka tvar razvrstana."

"Etilen oksid može izazvati genetska oštećenja i karcinogen je, tako da vjerujem da je ovdje korišten faktor sigurnosti 1000, ako ne i više. To znači da je razina propisana uredbom tisuću puta manja od one koja u principu utječe na zdravstveno stanje", objašnjava nam Ježić Vidović: "U svakom slučaju, dopuštena koncentracija je izračunata korištenjem faktora sigurnosti. U slučaju da je koncentracija povišena unutar korištenog faktora sigurnosti, najvjerojatnije neće biti opasna po ljudsko zdravlje."

Ježić Vidović: Koncentracija u namirnicama puno je niža od one koja je opasna po zdravlje

Zbog čega onda naše inspekcije nalaze ovaj pesticid u proizvodima iz naših trgovina, kojim je kontaminirana zgušnjivač od brašna rogača koji je, koliko znamo, uvezen iz Indije? Znači li to da ova uredba Europske komisije još nije zaživjela, odnosno da se ne poštuje?

"Uredba je zaživjela, ali to je uredba koja se primjenjuje na teritoriju EU-a, a Indija, Kina, Amerika, Australija i druge države svijeta nemaju ista pravila koja ima EU, tako da oni i dalje koriste sredstva za zaštitu bilja koja nisu dozvoljena u EU.", kaže Ježić Vidović.

Na pitanje znači li to da ima još proizvoda koji sadrže etilen oksid u tragovima, a koji još nisu otkriveni, naša sugovornica kaže da je to "lako moguće". Ipak, to ne znači da potrošači trebaju paničariti.

"Takvi proizvodi se povlače s tržišta. Ne radi se o opozivu u smislu da to morate automatski vratiti u dućan jer će vam se nešto dogoditi. Riječ je o tome da se zdravstveno neispravne namirnice kontaminirane etilen oksidom povlače s tržišta, a ako ih je netko i konzumirao, najvjerojatnije neće biti posljedica po zdravlje", umiruje nas ova toksikologinja.

Franjo Plavšić: Neki misle da jedna molekula može izazvati rak, to je pretjerivanje

"Drago mi je da se kontroliraju razne opasne tvari na različitim mjestima - bilo u zraku, vodi, hrani... Ali stručnjaci se baš ne slažu oko toga koja je količina tvari opasna ili nije, što mi nije drago. Ja razumijem stav Europske komisije da se za svaki slučaj uklanjaju proizvodi s takvim tvarima, pogotovo zbog ranjivih skupina, kao što su djeca, bolesnici i drugi. Zbog toga je bolje da toga nema u hrani, jer svi smo različito osjetljivi na takve tvari", kaže za Index toksikolog i osnivač Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić. 

"Zato moramo zaštititi one koji su najosjetljiviji i zato se ide na ta povlačenje. Inače, etilen-oksid je bila jako važna kemikalija, pogotovo u zdravstvu, za sterilizaciju medicinskih instrumenata, opreme i drugdje", dodaje Plavšić.

"S vremenom se razvio strah od etilen-oksida jer je pronađen u hrani poput rogača iz Indije, odnosno u sastojcima i aditivima iz hrane, jer on teoretski može biti opasan. Što se kancerogenosti tiče, ima stručnjaka koji smatraju da jedna molekula može izazvati rak. To je, po meni, apsolutno pretjerivanje", navodi Plavšić.

Plavšić: I u domaćem pekmezu možete naći mikotoksine

"I u domaćem pekmezu, na primjer, pekmezu od marelice, možete naći mikotoksine. Naša hrana je puna različitih toksina. Pesticida imate koliko hoćete u namirnicama koje kupujemo na placu. Bitno je koliko, o kolikoj dozi se radi. Još je renesansni liječnik Paracelsus rekao da je razlika između lijeka i otrova samo u dozi", ističe Plavšić.

Taj renomirani toksikolog s dugim stažem smatra da nema mjesta panici među potrošačima, pa ni onima koji su eventualno konzumirali povučene proizvodi. 

"Inače možemo sve prestati jesti. Ni kontrola ne može biti stopostotna. Uvijek postoji određeni rizik, ali vjerujem da moje kolege iz naših laboratorija i zavoda dobro obavljaju svoj posao po pitanju kontrole i analize", zaključuje Plavšić.