MINISTAR financija Marko Primorac kazao je u saboru da se rebalans državnog proračuna donosi isključivo iz tehničkih razloga, da se proračun dobro puni i da dobro stanje javnih financija nije slučajno.

"Ovdje apsolutno ništa nije slučajno, makroekonomsko okruženje u smislu zaposlenosti i gospodarskog rasta i javnih financija rezultat je vladinih politika kroz pakete mjera, socijalna davanja, pomoći najugroženijima i osiguranje sredstava iz fondova EU", kazao je Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans proračuna za 2023.

"Fiskalna politika se vodi dobro, ostvarujemo značajan gospodarski rast..."

Dodao je da se rebalans donosi isključivo iz tehničkog razloga, boljeg punjenja proračuna i povećanja rashoda te nema nikakvih izvanrednih okolnosti ili krize.

"Fiskalna politika se vodi dobro, odgovorno i transparentno, ostvarujemo značajan gospodarski rast i stvaramo prostor za reakcije kada rast eventualno bude niži ili nešto gore, odnosno pad, ostavlja se prostor za djelovanje u kriznim situacijama", poručio je Primorac.

"Vlada ne stavlja novac sa strane, a gospodarski rast nije pao s neba"

Odbacio je tezu oporbe da se proračun "kupa u novcima" pojasnivši da vlada ne stavlja novce sa strane, već redistribuira sredstva kako bi olakšala život građana, posebno onih najugroženijih.

Odbacio je i tezu da bi gospodarski rast došao "sam od sebe" jer, kako je rekao, onda bi i druge države ostvarivale veći gospodarski rast. "Ništa nije palo s neba", istaknuo je.

"Predviđa se rast BDP-a od 2.8 posto"

Govoreći o makroekonomskim kretanjima, Primorac je kazao da se u 2023. predviđa realan rast BDP-a od 2.8 posto, što je značajno više od inicijalnih projekcija te nekoliko puta veći od prosječne stope rasta u EU i eurozoni.

Inflacija bi trebala u 2023. usporiti na 8 posto, s 10.8 posto u 2022. Očekuje se i dalje povoljno stanje na tržištu rada kao i daljnje povećanje bruto plaća, za preko 14 posto u 2023. te za oko 9 posto u 2024., kazao je.

"Nije točno da je inflacija pojela plaće"

Oporbeni zastupnici u replikama uglavnom su upozoravali na visoku inflaciju zbog koje realne plaće padaju i pada standard građana, a HDZ-ovci hvalili veća izdavanja za obrazovanje, plaće, mirovine, kao i gospodarski rast, smanjenje javnog duga i kreditni rejting.

U tri godine realne plaće pale su u javnom sektoru od 3 do 11 posto, kada će radnici osjetiti blagodati gospodarskog rasta i punjenja proračuna, upitala je Sabina Glasovac (SDP). Slično je zanimalo i Damira Bajsa (Fokus).

Nije točno da je inflacija pojela plaće, plaće su realno rasle i u ovoj godini i od 2016. do danas, realno preko 20 posto i to je doista značajno, odgovorio im je ministar.

Grmoja: 45 posto građana na rubu siromaštva

Inflacija jede standard građana, tvrdi Marijan Pavliček (Suverenisti), a Primorac poručuje da je vlada učinila sve kako bi utjecala na smanjivanje cijena i zaštitila najugroženije.

Nikola Grmoja (Most) kazao je da 45 posto građana Hrvatske živi na rubu siromaštva i ako im se dogodi nekakav neočekivani trošak, primjerice pokvari hladnjak, ne mogu to podmiriti bez dizanja kredita.

"Ne stoji da 45 posto građana živi na rubu siromaštva, smatramo da je potrebno dalje podizati standard građana i to kontinuirano činimo", uzvratio je ministar financija.

Pitanja SDP-ovaca za Primorca

Andreju Marić (SDP) zanimao je iznos dugova u zdravstvu. Na kraju rujna dospjele obveze prema ljekarnama iznosile su 97 milijuna eura, a obveze prema bolnicama preko 120 dana 128.2 milijuna eura, naveo je Primorac.

Na upit Branka Grčića (SDP) planira li i ove godine uvesti dodatni porez na dobit, Primorac nije dao konkretan odgovor kazavši da ima dovoljno vremena do kraja godine za poteze, pa i u tom smjeru.

HDZ-ovci hvalili veća izdvajanja za obrazovanje, pomoć uzgajivačima svinja...

Vesna Bedeković (HDZ) pohvalila je veća izdvajanja za znanost i obrazovanje, posebno za besplatne udžbenike, obroke i prijevoz učenika, a Goran Ivanović (HDZ) pomoć uzgajivačima svinja zbog afričke svinjske kuge. Luka Brčić (HDZ) pozdravio je ulaganja u prometnu infrastrukturu, a Nada Murganić (HDZ) povećanje socijalnih naknada.

Rebalansom državnog proračuna prihodi iznose 27.7 milijardi eura, što je povećanje za 1.1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1.2 milijarde eura, odnosno na 29.3 milijarde eura.

Glavni razlozi za povećanje rashoda su veća izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.