MINISTAR financija Marko Primorac danas je ocijenio pozitivnim podatak o usporavanju inflacije već četvrti mjesec zaredom. Najavio je rebalans proračuna za svibanj ili lipanj, kao i donošenje zakona kojim bi se regulirao rad agencija za naplatu potraživanja u trećem kvartalu ove godine.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku u odnosu na ožujak prošle godine u prosjeku više za 10.6 posto, dok su u odnosu na veljaču u prosjeku više za 0.8 posto.

Inflacija oslabjela četvrti mjesec zaredom

To znači da je inflacija oslabjela četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, budući da su potrošačke cijene u studenom prošle godine bile veće za 13.5 posto, u prosincu je godišnja inflacija bila veća od 13 posto, 12.7 u siječnju i 11.9 posto u veljači. 

"Ova stopa inflacije je najniža od travnja prošle godine. To su podaci koji nas posebno vesele, no naravno da ne možemo ignorirati činjenicu da su inflatorni pritisci i nadalje prisutni jer inflacija od 10.6 posto ne znači da se cijene smanjuju, nego da se intenzitet njihova porasta smanjuje", istaknuo je Primorac u izjavi novinarima na Ekonomskom fakultetu, gdje je sudjelovao na panelu "90 dana s eurom" u organizaciji Hrvatske udruge alumnija.

Kako je ustvrdio, signali o inflaciji su pozitivni, no brine ih daljnji porast cijena hrane i bezalkoholnih pića te ostalih životnih potrepština te će nastaviti raditi sve što mogu kako bi te cijene stabilizirali i očuvali standard građana.

Od koraka koje je vlada već poduzela, Primorac je kao pozitivni iskorak izdvojio kreiranje tzv. bijelih lista, koje su potrošačima, kako je rekao, omogućile da budu u potpunosti informirani o cijenama proizvoda u različitim trgovačkim lancima, da time donose bolje kupovne odluke te tako šalju signal trgovačkim lancima i proizvođačima da korigiraju svoje cijene i natječu se na tržištu.

U tom kontekstu istaknuo je i novi paket mjera za pomoć građanima i poduzetnicima, vrijedan 1.7 milijardi eura, koji će se početi primjenjivati od ove subote, a osigurava povoljne cijene električne energije i energenata, važnih jer su inputi za ostalu proizvodnju, kao i dohodovne potpore koje povećavaju kupovnu moć građanima u inflatornim okolnostima.  

U svibnju ili lipnju rebalans proračuna

Primorac je najavio da će se morati ići u rebalans državnog proračuna ne samo zbog dokapitalizacije HEP-a za 900 milijuna eura, što predstavlja tek manji dio zahtjeva, već i određenih iskoraka napravljenih nakon donošenja proračuna, prvenstveno u pogledu socijalne skrbi, tj. zakona o osobnoj asistenciji, indeksacije mirovina, povećanja plaća u javnom sektoru, a ni novi paket mjera pomoći nije bio predviđen inicijalnim proračunom.

"Zbog toga ćemo ići već u svibnju odnosno u lipnju u rebalans proračuna, gdje ćemo akomodirati sve ovo što smo zakonskim izmjenama i odlukama vlade u međuvremenu donijeli", najavio je ministar.

Pritom je istaknuo da je fiskalna politika i dalje uravnotežena, unatoč svim povećanjima prava.

"Možemo reći da je fiskalna situacija stabilna. Mi smo za 2022. godinu na razini javnog duga od 68.4 posto BDP-a, što je pozitivno i iznad naših očekivanja", rekao je Primorac. Kako je dodao, u posljednjih godinu dana udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 10 postotnih bodova.

Još dva izdanja obveznica do kraja godine

Na upit novinara jesu li počele pripreme za novo izdanje državnih obveznica, Primorac je ustvrdio da nisu. Izvijestio je da se za ovu godinu planira još jedno međunarodno izdanje obveznica negdje prije ljeta te jedno domaće izdanje krajem godine. Postojeća obveznica, koja dolazi na naplatu 4. travnja, bit će isplaćena već predviđenim sredstvima i tu nema nikakvih poteškoća, izjavio je ministar financija.

Rekao je i da je konačno dovršena analiza učinka smanjivanja stope PDV-a provedenog u travnju 2022. Ta analiza, po njegovim riječima, "pokazuje vrlo racionalno i empirijsko dokazano kako cijene proizvoda na koje je snižen PDV nisu smanjene ili nisu smanjene u mjeri u kojoj su trebale biti smanjene".

"Kao vlada činimo sve što možemo, međutim nisu sve mjere koje donosimo u toj mjeri obvezne za porezne obveznike kako bi mogli garantirati da će doista i doći do smanjivanja cijena. Jedan dio odgovornosti je na poslovnim subjektima - proizvođačima, trgovcima i na njihovom poslovnom ponašanju, na što najviše mogu utjecati potrošači iskazivanjem svojih preferencija o cijenama pojedinih proizvoda i slanjem cjenovnih signala", rekao je ministar.

U trećem kvartalu zakon koji će regulirati agencije za naplatu potraživanja

Odgovarajući na upit novinara, najavio je donošenje zakona kojima će se regulirati poslovanje agencija za naplatu potraživanja, koji je po planu zakonodavnih aktivnosti na rasporedu za treće tromjesečje ove godine.

"Radi se o jako velikom problemu. Nedavno smo svjedočili curenju informacija, što nije izravno u ingerenciji Ministarstva financija, ali svakako je problem poslovanja tih agencija značajan za hrvatske građane, prepoznat na razini vlade, posebno u Ministarstvu, pa smo i stavili u plan aktivnosti donošenje tog zakona za treći kvartal", rekao je. 

Kako je dodao, u taj zakon planiraju se ugraditi ne samo elementi europskog zakonodavstva već bi se otišlo i korak dalje te propisalo nadzor nad tim subjektima koji se bave otkupom potraživanja, vjerojatno i njihovim licenciranjem, a pokušao bi se uspostaviti i bolji odnos dužnika i tih agencija, prije svega u smislu obavješćivanja dužnika prije nego što njihova potraživanja budu otkupljena.

Kako je naveo, razmatraju se i promjene u zakonu o potrošačkom i stambenom kreditiranju kako bi se omogućilo restrukturiranje obveza dužnika. "Donijet ćemo jedan sveobuhvatni paket zakona kojim ćemo riješiti to pitanje u trećem kvartalu ove godine", zaključio je ministar.