DRŽAVNI zavod za statistiku objavio je procjenu da je BDP porastao 2.8%. To je deveti kvartal zaredom da Hrvatska bilježi kontinuirani rast. Ove godine očekivalo se usporavanje rasta, ali čini se da se to neće dogoditi. O tome, rastu plaća, poreznim rasterećenjima i ulaganjima u emisiji A sada, Vlada na HRT-u govorio je ministar financija Marko Primorac.

Govorio je o gospodarskom rastu i predviđanjima za ovu godinu. Optimističan je kada je riječ o rastu BDP-a i ostalim projekcijama.

"S obzirom na to da smo ostvarili značajan rast - u 2021. godini preko 13%, u 2022. preko 6%, to je stopa dvostruko veća od prosjeka EU. Taj rast bi trebao biti oko 2% u ovoj godini. Bili smo malo konzervativniji u projekcijama krajem prošle godine. Tada smo projicirali manji rast s obzirom na činjenicu da je velik dio zemalja u susjedstvu najavljivao ulazak u recesiju", rekao je.

"Vidjeli ste sada da je Njemačka ušla u tehničku recesiju", podsjetio je.

Ustvrdio je kako je za dobru situaciju u gospodarstvu zaslužna zima koja nije bila zahtjevna koliko se očekivalo. Istaknuo je da je manja potražnja za energentima utjecala na smanjenje cijena i stabilizaciju.

"Potražnja za energijom bila je niža od očekivane. Cijene energenata na tržištu su se smanjile i zbog toga je došlo do revidiranja naše procjene rasta BDP-a. Najavljuje se dobra godina. U drugom i trećem kvartalu osjetit će se rezultati turističke sezone. Očekujemo veću stopu rasta od projicirane", pohvalio se.

Fondovi EU, obnova, energetska infrastruktura

Na pitanje koliko je rast BDP-a realan, a koliko uvjetovan sredstvima iz fondova, Primorac je priznao kako su fondovi imali važnu ulogu u konačnoj stopi rasta.

"Vjerujem da je dosta razloga. Jedan od njih svakako je dobra iskorištenost fondova. Prije svega bih istaknuo da kada govorimo o fondovima, jako je važno znati da su u razgovorima s EK bitni politički kapacitet, potencijal i kredibilitet koji naši predstavnici uživaju u tim političkim krugovima", ustvrdio je.

Pohvalio je Branka Bačića, koji je uspio iskoristiti sva sredstva koja su bila namijenjena za obnovu nakon potresa.

"Potpredsjednik Bačić napravio je sjajan posao i iskoristio sva sredstva. Jedan dio past će i na državni proračun. Vjerujem da će biti dovoljno za realizaciju obnove. Uspješni smo i u pogledu povlačenja sredstava i ispunjavanja indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", nastavio je.

Primorac se pohvalio i dobrim uvjetima zaduživanja koji su Hrvatskoj dostupni zbog povećanja kreditnog rejtinga.

"Uključivanje Repower EU komponente u Nacionalni plan oporavka i otpornosti - tu imamo na raspolaganju 270 milijuna eura bespovratnih sredstava i 3.6 milijardi eura koje ćemo iskoristiti u smislu prilično povoljnih zajmova. Dostupan je prilično dugačak poček. Uvjeti zaduživanja su u usporedbi s tržišnim uvjetima prilično povoljni", zaključio je.

"Sredstva ćemo koristiti za energetsku tranziciju i infrastrukturu, proširenje našega LNG terminala na otoku Krku i pripadajućih plinovoda. To su značajna sredstva", istaknuo je.

Podizanje plaća, inflacija

Govoreći o podizanju plaća i poreznoj reformi, ministar je izdvojio tri komponente porezne reforme koje su, kako tvrdi, usmjerene prema najsiromašnijim građanima.

"Imamo nekoliko stupova tih poreznih izmjena. Jedan je stup vezan uz spajanje prireza i poreza na dohodak. To je dio tih izmjena koji izravno ne utječe na rast plaća. Može utjecati samo ako jedinice lokalne samouprave odluče smanjiti prireze", rekao je.

"Drugi je stup povećanje osnovnog osobnog odbitka, povećavamo ga s 530 na 560 eura. Taj odbitak povećat će plaće svima onima koji su u poreznim škarama. Povećanje osobnog odbitka je mjera koju smo i do sada koristili", nastavio je.

"Treći stup povećanje je plaća građanima s najnižim primanjima. Osigurali smo im instrument, a to je zahvat u doprinosima za mirovinsko osiguranje u prvom stupu. Rasteretili smo ih u iznosu do 300 eura maksimalno. Ti građani neće podmirivati taj dio doprinosa. Svaki rashod koji nastane kompenzirat će država", obećao je.

Primorac je otkrio i za koliko će u prosjeku rasti plaće u neto iznosu.

"To je važno za građane s najnižim plaćama. U prosjeku će plaće rasti od 40 do 45 eura neto", procijenio je.

Ministar je dodao da će se zahtjevima sindikata o dodatnom rastu plaća udovoljiti u onoj mjeri u kojoj povećanje ne bi proizvelo nove inflatorne pritiske.

Porezna reforma, decentralizacija

Primorac je istaknuo kako su imperativi vlade veća autonomija jedinica lokalne samouprave i fiskalna decentralizacija države.

"Nema razloga za strah. Mi smo predložili da se omogući jedinicama lokalne samouprave utvrđivanje stope poreza na dohodak", rekao je.

"Nema smisla da država utvrđuje sve elemente oporezivanja. Jedinice lokalne samouprave ne gube ništa. Mislim da je važno da se ta teza otkloni", upozorio je.

Govorio je i o podizanju gornje granice za porez na vikendice.

"To je konzistentno s našim nastojanjima da se poveća autonomija jedinica lokalne samouprave. Dakle, postoji nekoliko lokalnih poreza, taj porez je davno utvrđen. Velik dio jedinica utvrdio je taj porez na gornju granicu, pa smo je pomaknuli do 5 eura", nastavio je.

"Ako vidimo da su svi na jednoj granici, taj limit ćemo pomicati kako ne bi bio otegotna okolnost", otkrio je. "Poanta fiskalne decentralizacije je preuzimanje odgovornosti", zaključio je.