U FOKUSU ovogodišnjeg Svjetskog tjedna novca bila je financijska pismenost, osobito među mladima. Jesu li učenici i studenti odgovorni u upravljanju novcem, znaju li financijske pojmove, jesu li skloni štednji ili brzoj zaradi? O tome je na HRT-u govorila Ana Zorić iz Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija.

Odaziv je bio iznad svih očekivanja za konferenciju koja je održana prije pet dana u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, tvrdi Ana Zorić iz Uprave za gospodarstvo i financijski sustav. Istaknula je kako su se prijave popunile u samo 48 sati.

"Imali smo prisutnih preko 350 učenika i profesora s područja cijele Republike Hrvatske, a ogroman broj učenika i studenata slušao nas je online jer smo imali prijenos uživo preko YouTube kanala", rekla je.

"Mladi zaista pokazuju visoku razinu znanja o financijskim temama"

Cijeli prošli tjedan bile su uključene brojne institucije u preko 50 različitih događaja kojima se obilježio Svjetski tjedan novca, a mladi zapravo žele sudjelovati i doći na događaje, istaknula je Zorić.

"Zaista pokazuju visoku razinu znanja o financijskim temama i temama koje se pokrivaju kroz financijsko opismenjavanje naših građana. Mladi su nam prošli tjedan bili najviše u fokusu i to je i inače tako jer na mladima svijet ostaje. Želimo nove generacije financijski osnažiti da dovoljno dobro donose financijske odluke", naglasila je.

Financijska pismenost ima nekoliko različitih definicija, ali to je zapravo skup znanja i vještina koje nam pomažu donijeti dobre financijske odluke, rekla je Zorić. "Kako će se građani financijski opismenjavati ovisi o nizu faktora: o geografskoj lokaciji, dobi i spolu. Imamo različite faktore koje pri tome moramo uzeti u obzir", kazala je.

"Građani su željni znanja o financijskim temama"

U Hrvatskoj su financijske teme i teme financijske pismenosti općenito sve prisutnije u javnosti, ocijenila je Zorić te rekla da smo došli u fazu gdje su građani željni znanja o financijskim temama. "Znaju da to utječe na njihove svakodnevne živote", rekla je.

Uvriježeno je mišljenje da mladi zapravo ne znaju dobro upravljati novcem, već ga samo trošiti, ali Zorić tvrdi da istraživanja opovrgavaju takvo popularno mišljenje. "Našoj cjelokupnoj populaciji kontinuirano raste znanje o financijskim temama i sad smo na razini prosjeka OECD-a. Uskoro kreće novi krug istraživanja pa ćemo vidjeti što smo napravili u posljednjih nekoliko godina", kazala je.

"Nažalost, u temi digitalne financijske pismenosti malo zaostajemo"

"Mladi danas najviše podataka i informacija o financijskim temama dobivaju putem digitalnih kanala. Nažalost, u temi digitalne financijske pismenosti malo zaostajemo kao cjelokupna populacija, jednako i mlađi i stariji dio populacije.

Tu malo zaostajemo i tu ćemo staviti poseban naglasak u narednom razdoblju kroz različite projekte koji su pod kapom jednog projekta kojeg vode Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga", poručila je.