DANAS su se iz Ministarstva poljoprivrede oglasili tekstu Večernjeg lista kako Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu. Ministarstvo kaže da su te informacije neprovjerene i potpuno netočne.

>>Večernji list: Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti. 

"Obje informacije su netočne"

"Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da je tek 2% prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata. 

Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao", izvijestili su iz Ministarstva.

Kažu i da 98 posto hrvatske eko proizvodnje nije lažno

Oglasili su se i o navodima kako je 98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“.
 
"Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljenog prijedloga.  

Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je  98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“ i vrlo nepravedna prema njima", priopćili su.

Nepravilnosti se reguliraju kontrolama

Dodaju kako su nepravilnosti, nažalost prisutne ali i kako se to regulira kontrolama.

"Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za  potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane", zaključuju.