PREDSJEDNIK Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u Novom danu na N1 komentirao je upute HZJZ-a za polaganje državne mature, prema kojima učenici koji su u samoizolaciji mogu doći u školu i pisati testove, a osvrnuo se i na ostale aktualne teme.

Mihalinec smatra da će ova, pandemijska, školska godina završiti regularno i u predviđenim rokovima. Što se tiče maturanata, kaže da će se pisanje mature odvijati po posebnim epidemiološkim uvjetima.

"Iskustvo imamo od prošle godine, dva ispitna roka održana su besprijekorno", govori.

Ono čime nije zadovoljan je uputa HZJZ-a prema kojoj maturanti kojima je određena samoizolacija, a nemaju simptome, ipak mogu doći u školu i pisati ispite.

"Smatramo da je to pogrešno i opasno za zdravlje građana"

"Smatramo da je to pogrešno i opasno za zdravlje građana. Učenici će dolaziti javnim prijevozom i imati puno kontakta s drugim učenicima i nastavnicima, bez obzira na epidemiološke mjere. Pisat će test, a nitko ne zna jesu li već bolesni. Mogu zaraziti materijale s kojima će mnogi ljudi doći u kontakt. Neshvatljiva je ta odluka... Ako učenici u samoizolaciji mogu pisati test, onda i njihovi roditelji mogu nesmetano ići raditi", govori Mihalinec.

"Ja imam zadnje upute HZJZ-a koje govore da dan-dva prije pokazivanja simptoma ljudi mogu biti zarazni. I takvoga zovu da dođe u školu, vozi se javnim prijevozom s drugim učenicima... Prošle godine je to bilo vrlo jednostavno riješeno. Imali su rok za polaganje na jesen... Mislimo da HZJZ treba tu mjeru hitno povući, jer to postavlja pitanje je li samoizolacija politička mjera", kaže.

Predsjednik Nezavisnog sindikata nema podataka o tome koliko je učenika u samoizolaciji, kaže da tim podacima raspolaže Ministarstvo.

"Od završetka nastave do početka polaganja mature učenici bi trebali smanjiti kontakte, čak možda bi bila preporuka da zadnjih tjedan dana imaju online nastavu i da nemaju taj fizički kontakt s drugima", kaže Mihalinec.

Školska godina koja se bliži kraju bila je puna problema i izazova. Koliko je nastave izvedeno na klasičan način, a koliko online?

"Mislim da je sjajno izveden taj A, B, C model nastave. Prvi dio su gotovo svi išli licem u lice. Najviše online nastave imaju viši razredi osnovnih i niži srednjih škola. Neki učenici su skoro cijelo vrijeme online, nekima nije bilo puno razlike", govori.

Govoreći o reformi obrazovanja, Mihalinec kaže da je rad u trenutnim uvjetima pravi izazov za nastavnike, ali da je dobro to što sada mogu sami definirati ishode.

"Nije jednako održavati nastavu online i uživo. Uvjeren sam da je velika većina nastavnika to odradila sjajno", kaže.

"Manjak znanja se lako nadoknadi. Ono što je puno veći problem je nedostatak socijalnog kontakta. Nastava se može lako nadoknaditi", govori.

Na pitanje o načinima ispitivanja kod online nastave kaže da uvijek postoje primjeri učenika koji prepisuju i šapću, pa ni kod online ispitivanja nije drugačije. Problem su, smatra, roditelji koji svjesno rade štetu svojoj djeci sudjelujući u tome.

"Ovo s ručnikom je jedan preekstreman način rješavanja problema, čini mi se da je mogla naći neki drugi način”, kaže o nastavnici koja je ispitivala učenike s ručnicima na glavi.

Kao veliki problem online nastave smatra količinu vremena koja se provodi za računalom i zbog kojeg će nastavnici zasigurno imati zdravstvenih problema.

Govorio je i o sindikalnom porezu i o istraživanju političke pismenosti mladih

Na pitanja u sindikalnom porezu Mihalinec odgovara: "Ne znam zašto to netko zove sindikalni porez, to se zvalo drugačije. Taj institut u mnogim demokratskim zemljama postoji. Sindikati za svoje članove dogovaraju uvjete, a svi drugi imaju oblik solidarnosti. Sindikati su to jednom uspjeli dogovoriti i Ustavni sud je to srušio. Sad to ide na drugi način, da taj novac ne ide izravno sindikatima, nego u zajednički fond... Smatramo da to nije fer. Vodili smo štrajk tri mjeseca, a povećanje plaća su dobili i oni koji nisu članovi sindikata. Mislim da neka prava bi trebali imati samo članovi sindikata, a oni koji to nemaju, neka se sami izbore za to..."

Istraživanje o političkoj pismenosti mladih donijelo je na svjetlo dana porazne podatke o svjesnosti mladih o mnogim povijesnim i aktualnim temama.

"Ne znam kada je rađeno istraživanje. Problem je to što programi dosad nisu dozvoljavali da itko u svoj predmet implementira išta od građanskog odgoja. Sada nastavnici to mogu i tako mogu djelovati na učenike", zaključuje Mihalinec.