MINISTARSTVO zdravstva odgovorilo je nakon pet dana na upit Indexa o okolnostima prijevoza bivšeg potpredsjednika HDZ-a Milijana Brkića iz SKB-a Mostar u KBC Zagreb službenim helikopterom MUP-a. Iz odgovora proizlazi da je Brkićevo zdravstveno stanje bilo iznimno teško. U Mostaru je u kratkom roku dvaput hitno operiran, a nakon prebacivanja u Zagreb obavljene su još dvije operacije.

Ministarstvo navodi da se nad njim i dalje "nastavljaju mjere intenzivnog liječenja". Odluka o zračnom prijevozu, tvrde, donesena je "na osnovi kliničkog stanja koje je bilo hitno i životno ugrožavajuće".

Otvorena pitanja o odobrenju premještaja

Međutim, ni iz novog odgovora nije jasno tko je formalno odobrio Brkićev premještaj u Hrvatsku, tko je odlučio da će biti prevezen upravo helikopterom MUP-a, niti prema kojim je kriterijima odabran Bell 412EPX iz Dubrovnika. Ministarstvo navodi da je Brkić, hrvatski državljanin i osiguranik HZZO-a, u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u kratkom roku dvaput hitno operiran.

Zbog "nepovoljnog kliničkog tijeka", nakon toga je uspostavljen kontakt s Ministarstvom zdravstva.

Tijek liječenja i prijevoz u Zagreb

Prema njihovu odgovoru, potrebu za nastavkom liječenja u Hrvatskoj utvrdili su liječnici SKB-a Mostar koji su liječili Brkića, nakon čega se komunikacija odvijala između uprave bolnice i Ministarstva "radi potrebe daljnje koordinacije".

Brkić je 19. kolovoza prevezen u KBC Zagreb, gdje su potom obavljene još dvije operacije. Za prijevoz je korišten policijski helikopter Subaru Bell 412EPX, jedan od najnovijih u floti MUP-a, koji je stacioniran na jugu Hrvatske.

Pravna osnova prijevoza iz Mostara

Središnji dio odgovora Ministarstva odnosi se na pravnu osnovu postupka. Ministarstvo tvrdi da se na SKB Mostar, kao zdravstvenu ustanovu u Bosni i Hercegovini, ne primjenjuju odredbe hrvatskog Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine, niti obrasci propisani tim pravilnikom.

"Budući da je SKB Mostar zdravstvena ustanova u BiH, na njezino se postupanje neposredno ne primjenjuju odredbe hrvatskog Pravilnika ni njime propisani obrasci. Riječ je o prekograničnom medicinskom prijevozu koji se provodi u okviru važećih propisa i sporazuma o suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine", odgovorilo je Ministarstvo.

Nejasnoće oko primjene propisa

Naime, pitali smo je li riječ bila o životno ugroženom pacijentu koji je ispunjavao uvjete za hitni prijevoz sukladno Pravilniku o organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine, opisane u člancima 16. i 17., ili se radilo o iznimci.

Kako su pojasnili, u ovom slučaju Pravilnik nije korišten jer je Mostar u drugoj državi. Isto tako, iz odgovora nije jasno na koji se točno propis ili odredbu sporazuma pozivaju u slučaju Brkićeva prijevoza iz Mostara u Zagreb.

Hrvatska i Federacija BiH nedavno su, točnije 22. srpnja ove godine, potpisale novi sporazum o suradnji u području hitne medicine. Njime je prvenstveno uređeno hitno zbrinjavanje hrvatskih državljana s područja djelovanja zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, kojima je neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dio tijela.

Riječ je o nastavku suradnje uspostavljene još 2019. godine, čiji je cilj omogućiti da životno ugroženi pacijenti s juga Hrvatske, posebno iz doline Neretve, zbog blizine mogu biti prevezeni na liječenje u SKB Mostar. Brkićev slučaj, međutim, išao je u suprotnom smjeru. On se u trenutku zdravstvenih problema nalazio u Klobuku u BiH, potom je hospitaliziran i operiran u Mostaru, a zatim prevezen u Zagreb.

Postupak povratka osiguranika u Hrvatsku

Zato iz odgovora Ministarstva nije jasno na koji se konkretni sporazum ili proceduru pozivaju kada objašnjavaju njegov povratak u Hrvatsku. Važeći Pravilnik o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti predviđa postupak povratka u Hrvatsku hrvatskog osiguranika koji koristi zdravstvenu zaštitu u inozemstvu.

Prema toj proceduri, liječničko povjerenstvo HZZO-a utvrđuje potrebu za premještajem, određuje vrstu prijevoznog sredstva s obzirom na zdravstveno stanje pacijenta i udaljenost te određuje zdravstvenu ustanovu u Hrvatskoj u koju će pacijent biti premješten.

Ministarstvo u odgovoru Indexu nije navelo je li liječničko povjerenstvo HZZO-a sudjelovalo u slučaju Brkića, niti je odgovorilo tko je konkretno donio odluku o vrsti prijevoza i odredišnoj bolnici.

Usporedba sa slučajem Denisa Vejzovića

Ministarstvo kao usporedbu navodi nedavni slučaj jednog hrvatskog državljanina koji je iz Irske prevezen na nastavak liječenja u KBC Zagreb, navodeći da je tada postojao "sličan slijed". No, nisu naveli detalje tog slučaja iz kojih bi se moglo utvrditi je li prijevoz organiziran prema istoj proceduri.

U odgovoru se ne navodi identitet no riječ je o Riječaninu Denisu Vejzoviću, koji je početkom srpnja u Irskoj doživio puknuće aneurizme na mozgu i od tada se nalazi u komi. Specijalni medicinski let iz Irske u Hrvatsku omogućen je zahvaljujući donacijama građana te uz podršku državnih institucija.

Statistika i troškovi prijevoza

Index je Ministarstvo pitao i koliko je pacijenata iz BiH u Hrvatsku dosad prevezeno helikopterima MUP-a. Na to pitanje nije stigao konkretan odgovor.

"Od 2021. do 2025. evidentirano je ukupno 4.478 intervencija helikoptera MUP-a i MORH-a", navodi Ministarstvo, dodajući da se ti podaci vode "bez izdvajanja prema državljanstvu ili državi polaska pacijenta". Ministarstvo navodi i da zračni medicinski prijevoz nema jedinstvenu standardnu cijenu zbog različitih zrakoplovnih kapaciteta i operativnih modela MUP-a i MORH-a te da pacijent ne snosi trošak leta državnim helikopterom.

Pitanja koja ostaju bez odgovora

Nekoliko ključnih pitanja ostaje otvoreno i nakon njihova odgovora. Nije navedeno kada je točno SKB Mostar zatražio prijevoz Brkića, tko je u Hrvatskoj formalno odobrio njegov premještaj, je li o tome odlučivalo liječničko povjerenstvo HZZO-a, niti tko je donio odluku da se za prijevoz angažira upravo MUP-ov Bell 412EPX iz Dubrovnika.

Također nije objašnjeno prema kojim je kriterijima u ovom slučaju odabran policijski helikopter, dok su za niz međubolničkih prijevoza životno ugroženih pacijenata iz južne Hrvatske korišteni i vojni helikopteri Mi-171Sh.