MINISTARSTVO poljoprivrede danas je u javno savjetovanje uputilo prijedlog programa razvoja mljekarstva do 2030. godine, koji obuhvaća proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka i predviđa povećanje broja grla i produktivnosti te osiguranje preradbenih kapaciteta, priopćilo je Ministarstvo.

Realizacijom programa predviđa se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg, 8.4 milijuna litara ovčjeg te 11.2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine.

Program je izrađen u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Strateškim planom 2023. – 2027. s ciljem podizanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 posto, a u ovčarsko-kozarskoj proizvodnji procjenjuje se rast vrijednosti za 65 posto.

Dodijeljeno 115 milijuna eura potpora

"U razvoj mljekarstva kontinuirano se ulažu napori i financijska sredstva kroz mjere izravnih plaćanja, primjerice, proizvodno vezanih potpora za krave u proizvodnji mlijeka, mjere dobrobiti za mliječne krave u kojem sustavu je obuhvaćeno 63 posto krava", kažu u Ministarstvu.

Ulaganja se provode i kroz mjere ruralnog razvoja u kojima sudjeluje 1418 proizvođača kravljeg mlijeka te osam proizvođača ovčjeg i kozjeg mlijeka.

Mjere se odnose na ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda te na neproizvodna ulaganja vezana uz postizanje agrookolišnih i klimatskih ciljeva.

Tu su i potpore mladim poljoprivrednicima te potpore razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, kao i potpora za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija. Ukupan odobreni iznos potpore po navedenim programima je 115.17 milijuna eura. 

U okviru zadnjeg natječaja za provedbu operacije 4.1.1 "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava"– ulaganja u sektor mliječnog govedarstva odobreno je više od 6 milijuna eura.

"Analize podataka pokazuju kako dio proizvođača odustaje od proizvodnje mlijeka, no naglašavamo kako je kod respektabilnog broja proizvođača mlijeka evidentno jačanje proizvodnih kapaciteta odnosno povećanje broja krava u proizvodnji mlijeka kao i povećanje proizvedenih količina mlijeka. Stoga će posebna pozornost i pomoć biti usmjerena na gospodarstva koja su u proteklom razdoblju održala ili povećala broj krava i proizvodnju mlijeka jer ta grupa predstavlja ogroman potencijal za sektor", kažu u Ministarstvu.

 E-savjetovanje je otvoreno do 16. srpnja.

Pada količina prikupljenog mlijeka, sve je manje muznih krava

Ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenoga u 2022. u odnosu na 2021. smanjena je za 5.4 posto, odnosno prikupljeno je 405.525 tona kravljeg mlijeka, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema podacima DZS-a, lani je prikupljeno i manje ovčjeg i kozjeg mlijeka. 

Tako je ovčjeg mlijeka prikupljeno 2231 tonu ili 19 posto manje, a kozjeg mlijeka 3556 tona ili 8.4 posto manje.

Statistički podaci o proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je lani proizvodnja konzumnog mlijeka (mlijeka za piće) porasla za 4.9 posto, na 277.769 tona.

Porasla je i proizvodnja vrhnja, za 1.1 posto, na 32.458 tona, kravljeg sira za 2.7 posto, na 33.239 tona, maslaca za 2.7 posto, na 4172 tone, fermentiranih proizvoda (jogurti, napici od jogurta i dr.) za 0.2 posto, na 90.069 tona.

Istodobno je pala proizvodnja kozjeg sira za 4.2 posto, na 136 tona, te ovčjeg sira za 9.8 posto, na 221 tonu.

Podaci DZS-a pokazuju i da je broj muznih krava u 2022. godini u odnosu na 2021. pao za 22.5 posto, na 79 tisuća.

U ovčarstvu je, kako navode statističari, u 2022. u odnosu na 2021. prisutno smanjenje ukupnog broja grla za 1.7 posto, na 643 tisuće grla, uz istodobno smanjenje broja muznih ovaca za osam posto, na 80 tisuća grla. Broj koza lani je smanjen za 4.7 posto, na 82 tisuće.

Proizvodnja mlijeka pada od 2012. godine

U Hrvatskoj trenutno posluju četiri velike mljekarske industrije i 29 malih mljekara, dok je unazad 15 godina zbog nerentabilnosti s radom prestalo oko 15 malih i tri veće mljekarske industrije.

Vrhunac proizvodnje mlijeka dosegnut je 2012. godine, od kada stalno pada.

Hrvatska je među zemljama EU s najvišim PDV-om na mliječne proizvode koji iznosi 25 posto, izuzev mlijeka i maslaca na koje se obračunava PDV od pet posto. 

Proizvodnjom u Hrvatskoj trenutno se zadovoljava oko 56 posto domaće potrošnje mlijeka, a ostalo otpada na izvoz, najviše iz Poljske, Njemačke i Češke.