Ministrica Divjak: Osigurano 100 milijuna kuna za studentske prakse

Ministrica Divjak: Osigurano 100 milijuna kuna za studentske prakse
Foto: Igor Soban/PIXSELL

POZIV na dostavu projektnih prijedloga "Razvoj, unapređenje i provedba stručne prakse u visokom obrazovanju" novih je stotinu milijuna kuna za relevantno visoko obrazovanje, istaknula je u utorak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju toga poziva u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Relevantno visoko obrazovanje je, podsjetila je ministrica, uz dualno obrazovanje, regionalne centre kompetentnosti i programske ugovore, jedno od tih četiriju glavnih reformskih procesa na kojima radi Ministarstvo znanosti i obrazovanja kako bi povezivalo obrazovanje s tržištem rada.

Sto milijuna kuna za 30 do 50 projekta za praksu oko četiri tisuće studenata

Ne događa se baš svaki dan da možemo reći da je osigurano sto milijuna kuna za visoko obrazovanje, a ovaj put je riječ o novcu za studentske prakse, istaknula je na konferenciji za medije ministrica Divjak.

Objasnila je da je 85 posto novca financirano iz fondova Europske unije (EU), a 15 posto iz državnoga proračuna posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Poziv je otvoren u sklopu Operativnoga programa "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Obrazovanje i cjeloživotno učenje". Svrha projekta je povećanje zapošljivosti studenata tako što će im se omogućiti stjecanje praktičnih vještina za rad i upoznavanje s poslodavcima.

Na poziv se mogu javiti javna i privatna visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a rok za prijavu je 21. veljače 2019.

Kako je rekla Divjak, očekuje se da će financirati između 30 i 50 projekta, minimalni iznos financiranja po projektu je milijun kuna, maksimalni četiri milijuna kuna, a predviđeno trajanje provedbe projekata je od 24 do 36 mjeseci.

U sklopu poziva osigurat će se stručna praksa za oko četiri tisuće studenata, a minimalan broj studenata za koje je potrebno organizirati stručnu praksu u sklopu svakoga projekta je 50 studenata.

Studentska stručna praksa kao obvezni ili izborni dio studijskoga programa 

Ministrica je napomenula da su, prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, tri glavna kriterija i sposobnosti koje poslodavci traže od zaposlenika - rješavanje kompleksnih problema, kreativnost i kritičko promišljanje.

Najavila je da će se o tom kriterijima voditi računa u sklopu projekta, a educirat će se profesori i istraživači te mentori u poslovnim subjektima što projektima daje i dodanu vrijednost 

Divjak je napomenula kako suradnja s poslodavcima često preraste u druge projekte kao što su i razvojne tvrtke (start up), te je ocijenila da tu suradnju treba provoditi na sustavan način i jasno utvrditi koje su zadaće poslodavaca, a koje mentora i visokog učilišta te kako će se taj rad kod poslodavca vrednovati za studente. 

Podsjetila je kako su podloga za raspisivanje ovoga poziva bili rezultati studije o stručnom obrazovanju koju je prije nekoliko godina naručilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u kojoj se analizirala kvaliteta i zastupljenost stručne prakse u programima koji se izvode na visokim učilištima. Podaci su prikupljeni 2016. na 947 studijskih programa koji se aktivno izvode,  a neki od rezultata pokazuju da je stručna praksa zastupljenija na veleučilištima i visokim školama i 77 posto svih programa ima stručnu praksu koja se provodi u sklopu studijskoga programa.

Na sveučilištima je pak, dodala je Divjak, zastupljenost studentske stručne prakse u studijskim programima oko 50 posto, a ona je najmanje zastupljena u humanističkim studijima. I europski trendovi, istaknula je, upućuju na to da studentsku praksu treba više uključiti u studijske programe.

Pitanja - suradnja s poslodavcima, naknade za studentsku praksu

Novinare je, među ostalim, zanimalo i kakva će biti suradnja s poslodavcima. S tim u vezi, ministrica je napomenula da doista postoje primjeri dobre prakse u Hrvatskoj te najavila da će neki od njih biti predstavljeni i na godišnjoj konferenciji o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) u Rijeci 7. prosinca što će, vjeruje ministrica, biti i poticaj svim prijaviteljima da vide što je to dobra praksa, koja naravno podrazumijeva i sustavan rad sa studentima i poslodavcima, održavanje dana ili tjedana karijera, te baze poslodavaca.

Divjak je objasnila da praksa mora biti dio obveznoga ili izbornoga studijskoga programa, te istaknula kako se Ministarstvo zauzima da ona bude obvezna. Napomenula je kako bi to konkretno značilo da bi za preddiplomski studijski program koji ima 180 ECTS-a studentska praksa kao redovni dio studijskoga programa bila uključena s 20 ili više ECTS bodova.

Na novinarsko pitanje hoće li stručna studentska praksa biti plaćena, ministrica je odgovorila da plaćanje nije predviđeno, ali da modeli mogu uključivati i plaćanje te prakse.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara