Ministrica pravosuđa najavila novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije

Ministrica pravosuđa najavila novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije

MINISTRICA pravosuđa Vesna Škare Ožbolt najavila je danas da će u prvom tromjesečju iduće godine biti završena nova Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije koja predviđa osnivanje novog antikorupcijskog tijela za preventivno i edukativno djelovanje na državnoj razini.

Ministrica je to najavila na dan kada se obilježava Međunarodni dan borbe protiv korupcije, odnosno godišnjica donošenja Konvencije UN-a protiv korupcije koju je do sada potpisalo 113 zemalja, a Hrvatska je bila među prvim.

Ministarstvo pravosuđa tu je Konvenciju danas uputilo na ratificiranje Hrvatskom saboru. Do sada je to učinilo deset zemalja, a Konvencija stupa na snagu kada je ratificira 30 zemalja potpisnica.

Ministrica je podsjetila da je 2001. bio usvojen Nacionalni program za borbu protiv korupcije, ali nije osnovano povjerenstvo za njegovu provedbu. Ocijenivši kako je tada sve ostalo na razini "demonstriranja političke volje", kazala je kako se sadašnja Vlada odlučila na izradu nove Nacionalne strategije i novog antikorupcijskog tijela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ustvrdila je da je borba protiv korupcije, kao "globalnog zla" koji usporava demokratski i gospodarski razvoj, jedan od prioriteta u reformi pravosuđa. Ustvrdila je da je Hrvatska do sada učinila znatan korak na usaglašavanju domaćih antikoruptivnih zakona s međunarodnim rješenjima, no da je i dalje percepcija javnosti o raširenosti korupcije u nesrazmjeru s otkrivanjem i procesuiranjem korupcijskih kaznenih djela.

Podsjetila je da je USKOK lani radio na 138 prijava i da je 45 osoba osuđeno. Napomenula je kako se sve više dosuđuju bezuvjetne zatvorske kazne koje se, kako je rekla, sve više približavaju gornjim zakonom propisanim granicama.

Ministrica smatra da će izmjene Zakona o USKOK-u, kojima to tijelo dobiva veće ovlasti, doprinijeti da Hrvatska već iduće godine bude bolje rangirana na ljestvici percepcije korupcije koju objavljuje međunarodna udruga Transparency International.

"U Hrvatskoj je manje korupcije nego što se o njoj galami, ali više nego što Hrvatska zaslužuje", kazao je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i predstavnik Hrvatske u UN-ovim radnim tijelima koja su izradila Konvenciju Željko Horvatić. On smatra da se na osnovu nekih pojedinačnih primjera ne bi smjelo donositi zaključke o sveopćoj raširenosti korupcije.

Horvatić je ustvrdio da hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti omogućava progon korupcije te da je najvažniji instrument za suzbijanje korupcije prevencija.

Foto: FAH

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara