SABORSKI zastupnik Mirando Mrsić predsjednik je novoosnovane stranke Demokrati koja je nastala nakon što je nakon dugogodišnjeg članstva napustio SDP zbog neslaganja s politikom predsjednika Davora Bernardića.

Mrsić - rođen u Splitu 1959. - po struci je hematolog, jedan je od osnivača Zaklade Ana Rukavina, a bio je i saborski zastupnik SDP-a te ministar rada i mirovinskog sustava u vladi Zorana Milanovića. 

“Iako je naslov rubrike mojih pet najdražih knjiga, ja sam odabrao šest knjiga koje su me fascinirale svojim sadržajem i utjecajem na društvena zbivanja. Neke od njih su mi bile poticaj za razmišljanje, a neke su me iznenadile sadržajem. Neke sam davno čitao, neke nedavno”, objašnjava Mrsić svoj izbor.

Novela o šahu - Stefan Zweig

Stefan Zweig napisao je bezbrojne pjesme, novele, eseji i drame, a među njima je i Novela o šahu. U knjizi se obračunava sa životom i onime što se događa unutar pojedinca, a sve to kroz radnju koja prati putovanje Mirka Čentovića i Doktora B. luksuznim brodom od New Yorka do Buenos Airesa. Šahovska partija koju igraju ima jaku političku pozadinu, a istodobno je usredotočena na sve ono što se događa u pojedincu koji želi izbjeći duševno izgladnjivanje. Nadaren, ali tup i automatiziran, Mirko je šahovski prvak svijeta koji će se na jednom brodskom putovanju suočiti s amaterom dr. B-om, šahovski podjednako snažnim, ali mentalno znatno slabijim protivnikom. Znanje dr. B-a je pak mehaničko i njegova igra više nalikuje programiranom računalu koje je korak do ljudske nerazvijenosti, a što ponajviše duguje proživljenoj diktaturi i nacističkom zatočeništvu. Tko je od njih dvojice uporniji borac? Čiji je nagon za pobjedom veći? Ili je pravi pobjednik pak netko treći? Knjiga je oštra i izravna kritika nacizma kojem se Zweig oštro protivio. Kritičari su nazvali ovu knjigu „malom velikom knjigom“.

Steve Jobs - Walter Isaacson

Fascinantni pogled u svijet i život Stevea Jobsa. Priča o karakteru, vodstvu i vrijednostima. Osim toga, to je povijest nastajanja digitalnog svijeta kroz život i djelo IT ikone. Jedan citat iz knjige pokazuje njegovu genijalnost. Priča je to jednog od suradnika. „U to vrijeme ljudi su se bojali novih tehnologija. A ako se nečega bojite, onda to nećete dodirnuti. Jasno sam mogao zamisliti kako se moja mama boji dodirnuti kompjutor. Stoga sam pomislio bude li imao ručku, ona će omogućiti stvaranje tog odnosa. Čovjek će mu pristupiti. U Appleu nisu baš bili sretni s tim jer je proizvodnja ručke skupa. U vezi sa Steveom fantastično je bilo što je on to shvatio i rekao: "Može, to je baš kul". Inspirativno, poučno i motivirajuće.


 
 The Political Mind - George Lakoff
 
Knjiga koja veže politiku i neurološku znanost, ulogu zrcalnih neurona i neuroloških puteva u stvaranje emoatrije i politike. Dvije revolucije desile su se prije nas. Jedna je naša spoznaja o mozgu i svijesti koja je dala novi pogled na mišljenje i racionalnost. Druga je politika i nova koncepcija politike. Prema Lakoffu te dvije pojave su vjerojatno povezane. Vrlo je zanimljiva teza autora koji kroz principe neuralnog učenja pokazuje stvaraju se progresivne ili konzervativne vrijednosti u obitelji. Intrigantno je kako Lakoff pokušava objasniti zašto ponekad glasači glasaju protiv vlastitog interesa, odnosno zašto pojedini glasači glasaju za demokrate, a drugi za republikance. 


 
Saving Capitalism, For The Many Not The Few - Robert B. Reich
 
Važna i provokativna knjiga o eroziji američke srednje klase. U knjizi se jasno ukazuje na vezu između financijskog sektora na Wall Streetu i Washingtona. Na primjerima iz ekonomije SAD-a pokazano je kako su utjecaj i moć kreirali novu oligarhiju te značajno smanjili srednju klasu. Reich kroz knjigu oslikava kako država umjesto izjednačavanja potiče rast nejednakosti u društvu. Autor jasno pokazuje da u budućnosti kritički izbor nije u veličini i sposobnosti vlade, nego u tome za koga je vladajuća administracija. Ne odlučujemo između slobodnog tržišta i "velike" vlade, nego između prosperiteta za sve ili prosperiteta samo za neke. Potrebne su puno veće reforme nego samo povećanje minimalne plaće i povećanje izdvajanja za obrazovanje. Pouka za nas u Hrvatskoj.


 
Homo Deus, Kratka povijest sutrašnjice - Yuval Noah Harari
 
Jedna od najprovokativnijih knjiga koje sam čitao. Pisac analizira trenutačno stanje i iznosi zapanjujuća previđanja za budućnost. Nostradamus naših dana. U isto vrijeme šokira i zabavlja, ali i potiče na razmišljanje izvan postojećih znanstvenih i društvenih okvira. Mogu li ljudi nastaviti upravljati svijetom i davati mu smisao? Kako biotehnologija i umjetna inteligencija prijete humanizmu? Kako je humanizam – štovanje ljudske rase – postao najvažnija religija? Tko bi mogao naslijediti čovječanstvo i koja bi nova religija mogla zamijeniti humanizam? Nakon čitanja knjige pisac postavlja tri pitanja: 1. Jesu li organizmi doista samo algoritmi i je li život doista samo obrada podataka?, 2. Što je vrednije – inteligencija ili svijest? i 3. Što će se dogoditi s društvom, politikom i svakidašnjim životom kad nas ne-svjesni, ali visokoorganizirani algoritmi budu poznavali bolje nego što poznajemo sebe?


 
 Can Democracy Survive Global Capitalism? - Robert Kuttner
 
Robert Kuttner otvara pitanja koja nadilaze ovu knjigu. Jesu li pravila globalne ekonomije postavljena u korist običnih građana ili ekonomske elite? Kuttner briljantno objašnjava ekonomsku i političku pozadinu globalnog kapitalizma i kako je društvo bez imalo grižnje savjesti odbacilo principe jednakosti i jednakih šansi. Dolaskom Donalda Trumpa i rastom desnih populističkih stranaka globalni neoliberalizam je izgubio vrijednosti kod većine građana. U isto vrijeme program lijeve demokracije i politika postaju nevidljivi. Radnici koji su desecima godina bili glasači ljevice postaju glasači desnice. Ljevica sve više gubi poziciju među srednjom klasom. Početkom sedamdesetih deregulirani kapitalizam doveo je na vlast financijske elite. U današnje vrijeme nejednakosti i nestabilnosti razočarani glasači okreću se prema desnim populistima. Je li neizbježna alijansa neodgovornih financijaša i ultradesnih političara? Imamo li političke volje da učinimo kapitalizam servisom demokracije nego obrnuto?