TRI PLAVO-BIJELA diva koji stoje pokraj kontrolnog tornja na aerodromu Leipzig/Halle više ne smiju letjeti. To su teretni zrakoplovi tipa Antonov AN-124, pripadaju ruskoj teretnoj zrakoplovnoj tvrtki Volga Dnepr i već više od tri godine podliježu zabrani polijetanja i letenja zbog sankcija Europske unije protiv Rusije, piše Deutsche Welle.

Međutim, ove divovske ptice ionako ne bi mogle poletjeti: još tijekom radova održavanja, zbog kojih su zrakoplovi u veljači 2022. došli u Leipzig, izvađeni su im motori. Gdje se nalaze, jesu li možda prevezeni u Rusiju, nije jasno.

A oni nisu jedini: prema informacijama WDR-a, ukupno sedam zrakoplova diljem Njemačke podliježe zabrani letenja od 28. veljače 2022. sukladno Uredbi EU 833/2014. U zračnoj luci Köln/Bonn primjerice stoje Boeing 737 teretne zrakoplovne tvrtke Atran iz Moskve i Bombardier Challenger 300 zrakoplovne tvrtke Utair. U luci Frankfurt/Hahn stoji Boeing 747 britanske teretne tvrtke CargoLogicAir, koja je 2022. zbog sankcija povezanih s ratom u Ukrajini morala obustaviti poslovanje i ubrzo nakon toga otišla u stečaj. CargoLogicAir bila je podružnica tvrtke s ruskim vlasnicima. "Ovlašteni korisnik" sredstava te tvrtke završio je na britanskom popisu sankcija.

Muljanje s vlasništvom

Na minhenskom aerodromu više od 800 dana stajao je Airbus A320 koji je unajmila ruska kompanija Aeroflot. U lipnju 2024. zrakoplov je napokon poletio i prvo odletio u Češku. Kineski vlasnici preuzeli su zrakoplov i podmirili otvoreni račun od više od 460.000 eura.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva prometa koje je zaduženo za provedbu EU sankcija vezanih uz zračni promet, izjavio je na upit da su poznati drugi zrakoplovi koji se nalaze u Njemačkoj, ali da se "zbog tekućih istražnih postupaka o nerazjašnjenim vlasničkim odnosima" ne mogu dati konačne informacije.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022. i iz njega proizašlih paketa sankcija EU-a, u Njemačkoj je osnovana radna skupina za provedbu sankcija. Vodeća ministarstva bila su ministarstvo gospodarstva i financija, uz suradnju službi poput Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) i njemačke  obavještajne službe BND.

U siječnju 2023. zadaće radne skupine konačno su prenesene u novoosnovanu direkciju pri carinskoj upravi - Središnji ured za provedbu sankcija (ZfS). Taj ured je od tada zadužen za otkrivanje i zamrzavanje imovine sankcioniranih osoba i tvrtki u Njemačkoj. To uključuje, uz novčanu imovinu u bankama i nekretnine, vozila, brodove i zrakoplove.

Istrage su često teške. Pravi vlasnički odnosi često se prikrivaju složenim i prekograničnim spletom tvrtki i posrednika.

Privatni mlažnjak mrtvog vođe Wagnera?

Tako je vjerojatno i sa zrakoplovom koji već godinama stoji na aerodromu Berlin-Brandenburg (BER): u listopadu 2020. bijeli privatni mlažnjak tipa Hawker 800XP došao je iz Sankt Peterburga u Njemačku - očito radi održavanja. Od tada zrakoplov više nije napustio Njemačku.

Zrakoplov, koji ima mjesta za do osam putnika i domet veći od 4.600 kilometara, već je prije ruskog rata protiv Ukrajine dospio u fokus američkih vlasti. One su uvjerene da je zrakoplov pripadao sada pokojnom šefu ruske plaćeničke skupine Wagner, Jevgeniju Prigožinu.

Prema saznanjima Amerikanaca, vlasništvo vjerojatnog Prigožinovog mlažnjaka koji je uglavnom letio između Moskve, Sankt Peterburga, Sočija i Turske se proteže kroz čitavu mrežu lažnih tvrtki. Na papiru zrakoplov pripada tvrtki iz San Marina, a daljnji tragovi vlasništvo vode do tvrtke iz Sankt Peterburga koja je bila zadužena za rad i održavanje zrakoplova Wagner grupe.

Kako je izvijestio tjednik "Zeit", američke vlasti su početkom 2022. navodno zamolile njemačku vladu zaplijeniti zrakoplov. Međutim, među njemačkim tijelima postojalo je neslaganje oko toga, je li to pravno moguće. Umjesto zapljene, prvo je pokrenut carinski postupak kako bi se provjerilo je li s radovima održavanja sve bilo u redu. Zrakoplov se privremeno nije smio pomicati.

"Parkiranje" se naplaćuje tek na odlasku

Zatim je Rusija napala Ukrajinu, uslijedili su brojni paketi sankcija EU-a, a u kolovozu 2023. i nakon pobune njegove plaćeničke skupine protiv Kremlja, šef Wagnera Prigožin poginuo je u još uvijek nerazjašnjenoj zrakoplovnoj nesreći u Rusiji.

Spomenuti mlažnjak sad stoji na berlinskom aerodromu već gotovo pet godina. Već u proljeće 2023. troškovi smještaja zrakoplova iznosili su oko 37.000 eura. "U načelu, troškovi koje zaračunavamo fakturiraju se tek kada zrakoplov ponovno želi napustiti aerodrom", izjavila je tada glasnogovornica aerodroma. "Budući da se navedeni zrakoplov još uvijek nalazi na području aerodroma, još nije ispostavljen račun." Upitno je hoće li troškovi ikada biti podmireni.

U slučaju tri Antonova, koji su već godinama stalni gosti na aerodromu Leipzig/Halle, situacija je drugačija. Naknade za smještaj zrakoplova, kako je izjavio glasnogovornik aerodroma, podmiruju vlasnici, dakle ruska zrakoplovna tvrtka. Očito ih jednom žele ponovno preuzeti.