POSLJEDNJI zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, poznat i kao Mladi Jastreb, u N1 Studiju uživo osvrnuo se na Dan sjećanja u Vukovaru i sve kontroverze kojima svjedočimo posljednjih dana. Ovo će biti 25. Kolona sjećanja, a Mladi Jastreb ih se sjeća svih. Zapravo, on je obilježavanje pada Vukovara započeo i prije.

"Ne da se sjećam samo prve kolone, zapravo sam sa zapovjednicima započeo još 1993. bacanjem vijenaca u rijeku Vuku u Nuštru i tako smo nastavili sve te godine, uključujući 1998., kad smo imali veliki skup ispred hotela Dunav, otkud smo otišli na groblje, gdje je sve još uvijek bilo friško zbog masovnih ekshumacija", prisjetio se Borković.

Ponosan je na ono što danas predstavlja 18.11.

"I ranije sam znao govoriti o tome da je narod prepoznao svoj temelj, svoju bit, i rekao što misli o tome. Jer nitko nikoga nije tjerao, mi smo nastavili s obilježavanjem, a to je potom postajao sve veći skup.

Prvi put je državni vrh došao 2001. i otad je to postala prešutna obaveza državnog vrha. Mi očekujemo da na taj dan iskažu zajedništvo i zajedno postave vijenac, da bar taj dan budu dostojanstveni."

U međuvremenu je Dan sjećanja proglašen državnim blagdanom i neradnim danom, zbog čega se ljudi lakše mogu osvrnuti na Vukovar te možda i odu u njega. "Imamo veliki događaj iz 2006., a to je homilija kardinala Josipa Bozanića, gdje je Vukovar postao mjesto hodočašća mučenicima za domovinu.

Crkva je odradila ogroman iskorak jer je prepoznala bilo naroda i to je na neki način garancija da će kao takvo opstati, bez obzira na svjetovne vlasti i zakone", kazao je Borković pa je komentirao i koliko mu je teško bilo prvih godina:

"U počecima smo većinom bili mi branitelji koji smo preživjeli. Postotno se to širilo sve više i više. Iako smo stariji i teže hodamo, dok smo živi, hodat ćemo. Vukovar je prekrasan grad danas. Zaliječio je vidljive ratne rane i poželjan je za život, a nadam se da će imati i broj stanovnika kao u poratno vrijeme."

Komentirao je Penavino ponašanje

Komentirao je i svađe uoči obljetnice.

"Hrvatska postoji nekoliko desetljeća, članica je Europske unije i trebali bismo se kultivizirati i početi pridržavati zakona. Ono što očekujem je da se Grad Vukovar i županija Vukovarsko-srijemska, kao i vlada, sabor i predsjednik, nauče sukladno tome ponašati.

Grad Vukovar je domaćin, ali ne može nama određivati tko će voditi kolonu i kako će se tko ponašati. Preporučio bih gradonačelniku Vukovara da kontaktira načelnika općine Marija Bistrica pa ga pita kako se organizira hodočašće. Jer ovo je hodočašće koje ima veću dimenziju od jednog grada", istaknuo je Mladi Jastreb.

Plakat je prvi izazvao prijepore, što je gradonačelnik Ivan Penava i očekivao dok ga je predstavio. Sporno je i što će HOS predvoditi kolonu, ali i da nisu poželjni oni kojima smeta HOS-ov slogan "Za dom spremni".

"Čudi me da nije raspisan javni natječaj za plakat, čime se otvorio prostor za političke manipulacije. Jedna je stvar ako gradonačelnik nastupa kao gradonačelnik, a drugo ako nastupa kao predsjednik stranke.

To je pokušaj politizacije i s jedne i druge strane. Tražimo zato i od jednih i od drugih da se vrate korak unazad pa vrate dostojanstvo, kako bi trebalo i biti. Što se tiče branitelja Vukovara, HOS-ovaca, oni su od dolaska u Vukovar bili sastavni dio 204. brigade i unutarnje raspoređeni.

Nitko nikad od branitelja Vukovara nije nikoga dijelio od onih koji su došli braniti grad. Osobno sam bio na visokim vojnim dužnostima i radio sam intenzivno na legalizaciji svih pripadnika HOS-a.

Ne stoji da je netko nekoga zanemario, ali ono što moramo dati do znanja je da se ne može sotonizirati pripadnike HOS-a ako nose svoje znakove jer imaju pravo na to. Kao što se ne može ni druge", objasnio je Borković.

O HOS-u

Što s onima koji nisu dobrodošli ako im smeta taj slogan HOS-a?

"Ne znam kome je i na koji način to poslao jer ispada kao da smo podijeljeno društvo. Vukovar mora biti mjesto dostojanstva, bila to lijeva ili desna skupina populacije hrvatskog naroda.

Dakle, hodočastiti kako je to primjereno. Mislim da neće biti dvije kolone jer nemaju snage za to, snaga jedinstva je jača. Što se plakata tiče, nebitni su, bitni su svi ti ljudi koji će doći tamo.

Možda veći problem koji vidim jest što se svih ovih godina osjećam kao neki otirač. Kao i svi branitelji Vukovara. Očekujemo dostojanstvo prema nama koji smo živi, kao i onima koji su poginuli", ustvrdio je Mladi Jastreb pa pojasnio:

"Misle da su važni ako se istaknu kroz godišnjice. Osobno me uvrijedilo u Kninu da se zapovjednike ne pozdravlja, ali se pozdravlja nekoliko metara raznih dužnosnika za koje se ne zna tko su. Oni su došli zbog nas, ne mi zbog njih."

Kopka ga Manolićeva komisija

Posebno ga kopka, kao i svake godine, postojanje tzv. Manolićeve komisije, odnosno izvješće državne komisije o Pripremi i vođenju obrane Vukovara, kojoj je predsjednik bio Josip Manolić.

Na 50 stranica kronološki je ispisano viđenje obrane grada heroja. Prepuno je konstrukcija koje su trebale dokazati da su Mile Dedaković Jastreb i ljudi iz njegova okruženja u suradnji s tadašnjim predsjednikom HSP-a Dobroslavom Paragom uz pomoć jugoslavenske obavještajne službe zapravo radili na rušenju ustavnopravnog poretka Hrvatske.

"Nažalost, do dana današnjeg nije se dogodio pozitivni pomak. Bilo je fiktivnih pokušaja i na tome sve još uvijek stoji. Evo, 23.11. ove godine će biti 32 godine kad sam otet, nasilno zatvoren i vođen na ispitivanje kod Josipa Perkovića.

Nitko za to nije proglašen krivim niti je za to odgovarao. Iako su oni to učinili kako bi diskreditirali obranu Vukovara, ona je spasila Hrvatsku", razočaran je Borković.

Sa svim je premijerima i predsjednicima bio u kontaktu svih ovih desetljeća, ali ništa.

"Pokušavaju u smislu čina dobre volje i na tome ostane. Lovi se vrijeme, kao u dva mandata ove vlade. Ali ništa se nije učinilo. Još uvijek nemam vukovarsku spomen-medalju sabora, kao što nemam ni za mirnu reintegraciju. Ne znam zašto je to tako, oni znaju.

Teško mi je govoriti o nečemu kad ne znam, to je kao zavjesa, ne možete dublje prodrijeti. Svaki put kad se mijenjaju premijeri i predsjednici, čude se. Znate li da je Josip Manolić oteo imanje obitelji Krnjević, posljednjeg predsjednika HSS-a? Hoćemo li na tome graditi Hrvatsku?

Mi smo je stvorili, ne ustaše ili partizani. Mi smo bili potomci ustaša i partizana, a zajedno smo je izgradili", zaključio je Branko Borković.