Mlađi ste od 32 godine? Nikad niste doživjeli mjesec hladniji od prosjeka

Mlađi ste od 32 godine? Nikad niste doživjeli mjesec hladniji od prosjeka
Foto: Pixsell/Hrvoje Jelavić

PROTEKLI listopad bio je drugi najtopliji u povijesti mjerenja, objavila je američka meteorološka agencija NOAA.

U izvješću posebno zabrinjava činjenica da su prosječne mjesečne temperature na Zemlji posljednjih 406 mjeseci sve redom bile više od prosjeka za 20. stoljeće. Posljednji mjesec s temperaturom ispod prosjeka bio je veljača 1985. To znači da nitko mlađi od 32 godine u svojem životu nije doživio nijedan mjesec hladniji od prosjeka. Naravno, riječ je o globalnim mjesečnim prosječnim temperaturama, a ne o lokalnim.

Ova činjenica važna je jer vrlo jasno pokazuje trend klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja. 

Zabrinjavajuće brojke

Izvješće NOAA-e predstavlja još nekoliko zabrinjavajućih brojki:

Deset najtoplijih listopada na površini kopna i mora odreda se dogodilo od 2003. do danas.

Posljednjih pet godina (od 2014. do 2018.) zabilježeno je pet najtoplijih listopada.

Rekordne temperature izmjerene su u dijelovima Atlantskog i Indijskog oceana, Aljaske, Beringovog i Barentsovog mora, u središnjoj i istočnoj Rusiji, sjevernoj Australiji i središnjoj Africi.

Ni u jednom dijelu svijeta nije zabilježen rekordno hladan listopad.

U središnjoj i istočnoj Rusiji zabilježene su temperature koje su za više od 5 ºC prelazile prosjeke.

Globalne temperature oceana također su bile druge najviše u povijesti, što je dijelom odraz činjenice da se u tropima Pacifika pokreće pojava poznata kao El Nino.

Stručnjaci smatraju da će 2018. globalno biti jedna od pet najtoplijih godina od kada postoje mjerenja. Za sada je četvrta je najtoplija. Pritom treba napomenuti da je u posljednjih pet godina razdoblje od siječnja do listopada spadalo u pet najtoplijih u povijesti.

Listopad je i u Hrvatskoj bio vrlo topao pa i ekstreman

Meteorologinja DHMZ-a Lidija Srnec za Index je objasnila da je cijela Hrvatska bila toplija od 30-godišnjeg prosjeka, od 1960. do 1991., prosjeka koji se u meteorologiji uzima kao ključna referenca.

„Veliki dio Hrvatske bio je vrlo topao, a neki čak ekstremno topli, posebno krajevi oko Rijeke i Zagreba“, objasnila je.

To se lijepo vidi na karti dolje koja pokazuje odstupanja od prosječnih temperatura u percentilima. Temperatura u Hrvatskoj u listopadu nije bila ni prosječna niti ispodprosječna. Naprotiv, dominira odstupanje koje mjesec definira kao vrlo topao. Analiza također pokazuje da su količine oborine u Hrvatskoj većinom bile ispod prosjeka, odnosno da je listopad bio sušan.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara