Tekst: V.Š.
Foto: Seebiz.hr, Goran Mehkek (Cropix)

ČELNICI Međunarodnog monetarnog fonda izrazili su zabrinutost zbog poteza našeg ministra financija Ivana Šukera. Tri mjeseca nakon što je dokapitalizirana Hrvatska poštanska banka, direktori MMF-a reagirali su na Šukerov potez.

"Direktori MMF-a izrazili su zabrinutost zbog dokapitalizacije javnih banaka iz fonda za osiguranje depozita", završava njihov ovotjedni izvještaj o Hrvatskoj koji je prošao gotovo neprimjetno.

Međutim, ta rečenica ima itekakvu težinu jer MMF njome izravno prigovara hrvatskoj Vladi zbog dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke koja je dokapitalizirana 30. ožujka ove godine, dan prije nego što je na snagu stupio novi propis HNB-a kojim je stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka povećana sa 10 na 12 posto.

DAB kupio obveznice HPB-a za 200 milijuna kuna

To znači da banka mora imati najmanje 12 posto jamstvenoga kapitala u odnosu na svoju aktivu. U trenutku kad je dokapitaliziran, HPB je imao adekvatnost kapitala 10,13 posto, to jest nešto više od milijardu kuna jamstvenog kapitala. Nakon dokapitalizacije, adekvatnost kapitala porasla mu je na 12,47 posto.

Problem nije u dokapitalizaciji velike državne banke, nego u izvoru novca za tu dokapitalizaciju. A novac je dala Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čija je glavna funkcija prikupljati i čuvati novac za osiguranje štednje. Dakle, DAB je 30. ožujka ove godine za 200 milijuna kuna kupio obveznice Hrvatske poštanske banke, koje dospijevaju na naplatu 30. travnja 2015., a godišnja kamata na njih je 5,5 posto, piše Jutarnji list.

HPB-u otišao novac za osiguranje ostalih banaka

DAB je tih 200 milijuna kuna prikupio od poslovnih banaka koje su prema Zakonu o osiguranju štednih uloga dužne uplaćivati premiju za njihovo osiguranje. Tako prikupljen novac DAB mora voditi na posebnom računu Fonda osiguranja depozita, a prema zakonu ga može ulagati u vrijednosne papire čiji su izdavači Republika Hrvatska ili HNB i u papire za koje jamči RH. Ulaže li novac u neke druge vrijednosne papire, smije to učiniti samo posebnom odlukom ministra financija.

Naime, HPB je izdao obveznice koje će isplatiti 2015. godine, što znači da do tada ne treba osigurati novac za njihovu isplatu, osim, naravno, za kamatu. Novac koji DAB prikuplja u Fond osiguranja depozita trebao bi, teoretski, biti na raspolaganju u svakom trenutku, jer on služi isplati depozita građana ako neka banka ode u stečaj. Rok za isplatu je 20 radnih dana!

MMF brine gdje će Državna agencija za osiguranje štednih uloga, u slučaju stečaja neke banke, u tako kratkom roku pronaći novac za isplatu osiguranih depozita i hoće li joj u tom trenutku nedostajati baš tih 200 milijuna kuna uloženih u HPB. A novac za isplatu se mora odmah pronaći, jer je brza i sigurna isplata depozita osnova stabilnosti bankarskog sustava.

Nepoznato je je li Hrvatskoj poštanskoj banci država dala svoja jamstva za obveznice kako bi ih DAB mogao kupiti ili je ministar Ivan Šuker posebnom odlukom odobrio takvu kupnju. Kako god bilo, činjenica je da je taj potez tri mjeseca kasnije zabrinuo MMF.