MEĐUNARODNI monetarni fond (MMF) zadržao je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, dok u idućoj očekuje usporavanje rasta na 2,6 posto, pokazuje u utorak objavljeno izvješće "World Economic Outlook".

Prema tom izvješću, MMF je procjene hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj i idućoj godini ostavio nepromijenjene u odnosu na prethodne prognoze iz travnja ove godine.

No blago je povećao procjenu inflacije u ovoj godini s prethodnih 1,5 na 1,6 posto. U 2019. godini inflacija bi, pak, mogla iznositi oko 1,5 posto.

MMF u ovoj godini očekuje i nastavak pada stope nezaposlenosti s lanjskih 12,4 na 12 posto, dok bi u idućoj godini ta stopa mogla skliznuti na 11,2 posto.

Višak u tekućoj bilanci plaćanja Hrvatske mogao bi, prema procjenama MMF-a, ove godine skliznuti s lanjskih 3,9 na 2,7 posto BDP-a. U idućoj godini bi, pak, taj višak mogao dodatno pasti na 2,3 posto BDP-a.

Procjene MMF-a o BDP-u u skladu s ostalima

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje blago usporavanje rasta gospodarstva u odnosu na lanjskih 2,9 posto.

Tako Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će BDP porasti za 2,8 posto, dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje rast od 2,7, a Europska komisija od 2,6 posto.

Najoptimističniji su analitičari Addiko banke i Ekonomskog instituta Zagreb, koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, dok Erste banka procjenjuje rast na 2,8, a analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) na 2,3 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

U prvom tromjesečju ove godine hrvatski BDP porastao je za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u drugom kvartalu rast ubrzan na 2,9 posto.

MMF smanjio procjene rasta globalnog gospodarstva

U najnovijem izvješću, obavljenom na godišnjem sastanku MMF-a i Svjetske banke na indonezijskom otoku Baliju, MMF je smanjio procjenu rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini na 3,7 posto, dok je u prognozama iz srpnja očekivao rast od 3,9 posto.

Prognoze su objavljene povodom redovnog jesenjeg zasjedanja MMF-a i Svjetske banke koje se ove godine održava na Baliju.

Sniženje odražava utjecaj niza faktora, uključujući međusobno američko i kinesko uvođenje carina na uvoz niza proizvoda te slabiji rast zemalja eurozone, kao i Japana i Velike Britanije. 

Procjena ovogodišnjeg rasta gospodarstva eurozone snižena je za 0,2 postotna boda, na 2,0 posto, pri čemu bi Njemačku posebno snažno trebao pogoditi pad industrijskih narudžbi i smanjeni obujam trgovinske razmjene.

Procjena za iduću godinu potvrđena je na 1,9 posto.

Identičnu stopu rasta u MMF-u predviđaju i njemačkom gospodarstvu u ovoj i idućoj godini. Time su snizili srpanjske procjene za 0,3, odnosno 0,2 postotna boda.

Francuskoj također predviđaju ravnomjeran gospodarski rast, po stopi od 1,6 posto u 2018. i 2019. godini. To je za 0,2, odnosno 0,1 postotni bod slabije nego što su prognozirali u srpnju.

Procjene za Italiju zadržane su na 1,2 posto u ovoj, odnosno 1,0 posto u idućoj godini.

Budući da će se utjecaj američko-kineskog trgovinskog rata osjetiti iduće godine, MMF je snizio procjenu rasta američkog gospodarstva u 2019. s 2,7 na 2,5 posto.

Kinesko gospodarstvo trebalo bi rasti za 6,2 posto

Kinesko bi gospodarstvo u 2019. po njihovoj najnovijoj procjeni trebalo porasti 6,2 posto, u odnosu na 6,4 posto procijenjenih u srpnju.

"Američki gospodarski rast oslabit će nakon što bude ukinut dio fiskalnih poticaja", napominje u priopćenju glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld.

"Unatoč aktualnom zamahu potražnje, snizili smo našu procjenu rasta američkog gospodarstva u 2019. zbog nedavno uvedenih carina na široki raspon proizvoda koji se uvoze iz Kine i zbog kineskog odgovora", dodaje Obstfeld.

Ovogodišnje su procjene američkog, odnosno kineskog gospodarskog rasta potvrđene, što znači da bi SAD trebao zabilježiti stopu rasta od 2,9, a Kina od 6,6 posto.

Kao dodatni razlog sniženih jesenjih prognoza u MMF-u ističu više kamatne stope koje pritišću pojedina tržišta u nastajanju s trendom odljeva kapitala, posebno Argentinu, Brazil, Tursku i Južnoafričku Republiku.

Obstfeld napominje da u MMF-u ne predviđaju opće povlačenje kapitala iz gospodarstava u nastajanju u cjelini, kao ni opasnost širenja problema na tržišta u nastajanju s jačim gospodarstvima. Te su zemlje, po njegovim riječima, izbjegle značajniji odljev kapitala, što ponajprije vrijedi za one u Aziji i za pojedine izvoznice nafte.

Tako je zbog viših cijena nafte MMF povisio procjene rasta ruskog gospodarstva u idućoj godini za 0,3 postotna boda, na 1,8 posto.

"Ne može se ipak poreći veća osjetljivost na velike globalne šokove", upozorava glavni ekonomist MMF-a, dodajući da bi nagla promjena trenda na tržištima u nastajanju predstavljala značajnu prijetnju i za razvijena gospodarstva.