Mnoge vrste parazita su pred izumiranjem, evo zašto nas to treba zabrinjavati

Mnoge vrste parazita su pred izumiranjem, evo zašto nas to treba zabrinjavati
Foto/Ilustracija: 123rf

NEMA sumnje da paraziti imaju lošu reputaciju. Za većinu ljudi oni su sinonim za bolest, što se odražava u našim svakodnevnim aktivnostima. Peremo salatu da ne dobijemo gliste, liječimo svoje kućne ljubimce i dajemo im tretmane kako ih ne bi napali razni paraziti, na usjeve bacamo kemikalije kako ih ta bića ne bi uništila i slično.

No takav stav, da su paraziti sami po sebi loši, nije dobar za naš ekosustav. Naime, iako paraziti mogu mnogima naškoditi, pa čak i ubiti svoje domaćine, oni imaju i svoju pozitivnu funkciju. Najnovija istraživanja govore kako oni imaju važnu i korisnu ulogu u ekosustavima te da čak mogu svoje domaćine održavati zdravima i da bismo stoga trebali paziti da ih ne iskorijenimo, piše New Scientist.

Izumrijet će 30% parazita

Prema zadnjim podacima, mnoge vrste parazita su ugrožene, a njihova pozicija unutar ekosustava je zanemarena zbog loše reputacije.

2017. godine, ekologinja Carrie Cizauskas sa Sveučilišta Kalifornija bila je dio međunarodnog tima koji je prvi put pokušao procijeniti kako će globalno zagrijavanje utjecati na parazite. Iako su klimatske promjene povezane sa širenjem raznih bolesti, istraživači nisu otkrili nikakve naznake da će se povećati broj patogenih, odnosno po nas opasnih, parazita.

Dapače, ustanovili su da će do 2070. zbog nedostatka staništa izumrijeti između 5 i 10 posto parazita. Ako tome pridodamo nestanak određenih vrsta domaćina i promjenu okolišnih uvjeta, čak 30 posto parazita suočava se s izumiranjem u sljedećih pedeset godina. Prognoza je još gora za parazite poput ušiju i krpelja koji žive na vanjskom dijelu tijela domaćina.

No, unatoč ovim podacima na crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode uvrštena su samo dva parazita: uši haematopinus oliveri i medicinska pijavica, a znanstvenici još uvijek nisu proveli dovoljno istraživanja kako bi ustanovili na koji će način nestanak parazita utjecati na ekosustave u cjelini.

Ipak, jedno malo istraživanje na tu temu ukazalo je na zabrinjavajuće rezultate.

Pomažu imunološkom sustavu i ekosustavu

Školjkaš naziva New Zealand cockle živi u novozelandskom muljevitom tlu. Parazit curtuteria australis voli napasti njegovo stopalo s kojim se zakopava. Ako ima previše tog parazita, školjkaš se više ne može efikasno skrivati u blatu. No, istraživanje je pokazalo da područja bogatija tom vrstom parazita imaju veću biološku raznolikost jer drugim organizmima ne odgovara prisutnost navedenog školjkaša, napuštene školjke služe kao stanište drugim životinjama, ptice lakše dođu do hrane ako su školjkaši bliže površini i slično.

Osim što gubitak parazita može biti štetan za ekosustav, može biti loš i za njihove domaćine. Kada su znanstvenici davali antiparazitske lijekove pticama oštrigarima, otkrili su da će ptići s manje parazita prije umrijeti, nego oni s više njih. Stručnjaci još uvijek nisu sigurno zašto, no smatraju da bi nedostatak parazita mogao utjecati na pravilno funkcioniranje imunološkog sustava ptica.

Smatra se da se nešto slično događa i kod ljudi. Poznata je hipoteza da ultra čist okoliš s manjim brojem parazita nije dobar za naš imunološki sustav jer ga ne priprema za suočavanje s crvima i bakterijama s kojima se razvijala naša vrsta. Kao rezultat, razvijamo sve veći broj alergija na bezopasne vrste ili tvari. Prisutnost parazita odvlači imunološki sustav od dugotrajnih upala koje nastaju u ovim uvjetima, smatra Cizauskas.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara