Mogu li izbori za predsjednika biti namješteni?
NA HRVATSKIM predsjedničkim izborima nema prevara ili naši političari i njihovi timovi nemaju pojma kako varati, tvrdi tim znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu.
Podsjetimo, Miroslav Škoro je u predizbornoj kampanji izjavio je da bi njegov neulazak u drugi krug značio da je posrijedi izborna prevara.
"Postoji metodologija krađe, postoje ljudi koji su za to zaduženi, postoje brojne prilike kad se to i dogodilo. Nemojmo se praviti ludima", kazao je Škoro u jednom intervjuu.
Te njegove teze odbacilo je Državno izborno povjerenstvo uz obrazloženje da na izbornim mjestima ima 14.183 promatrača, od kojih je 908 registrirao upravo Škoro.
Varanje na izborima teško se može sakriti
Fizičar dr. sc. Davor Horvatić sa zagrebačkog PMF-a (na slici gore), njegova kolegica matematičarka dr. sc. Petra Posedel Šimović koja predaje na Agronomiji i FER-u te fizičar Nenad Mijić s PMF-a, napravili su stručne analize prvog kruga ovogodišnjih izbora i prijašnjih iz 2014., na kojima je Kolinda Grabar Kitarović pobijedila Ivu Josipovića i na temelju njih zaključili da nema nikakvih naznaka da se na izborima u Hrvatskoj vara, barem ne u nekoj ozbiljnijoj mjeri koja bi se mogla opaziti i promijeniti rezultat.
"Izbori na kojima se vara imaju jasan statistički potpis koji naši nemaju", rekao je za Index Horvatić.
"Statistička slika naših izbora slična je slikama onih u Austriji, Češkoj, Španjolskoj, Švicarskoj i Rumunjskoj", dodao je.
Kako se prepoznaje "otisak prsta" lažiranih izbora?
Posedel Šimović (na slici gore) za Index je objasnila jednu od metoda kojom se mogu raspoznati tragovi namještanja izbora.
"Na slici koja prikazuje statističku metodologiju i podatke iz različitih zemalja (slika dolje, preuzeto iz PNAS-a) jasno se vide izborne nepravilnosti u Rusiji i Ugandi. Zaokružene su crvenim krugovima. Na horizontalnoj osi vidi se postotak izlaznosti, a na vertikalnoj osi postotak glasova za izbornog pobjednika. Točkice predstavljaju biračke kutije, odnosno mjesta. Ako imate gomilanje točaka u desnom gornjem uglu i trag koji vodi prema njima, to znači da je na više biračkih mjesta izlaznost velika ili blizu sto postotne te da su gotovo svi glasovi na tim mjestima bili za izbornog pobjednika. Zbog toga te točke sjedaju sasvim desno i sasvim gore", pojašnjava Posedel Šimović.
Prema našoj matematičarki nakupina od nekoliko točaka u desnom gornjem uglu još uvijek nije znak za alarm, odnosno nije signal koji ukazuje na organizirano varanje: "To se može tumačiti kao uspješna aktivacija glasačkog tijela u određenom mjestu. Dakle, mi ne tvrdimo da ni na jednom glasačkom mjestu na našim izborima nije bilo onoga što se obično naziva glasanjem mrtvih ili trpanjem glasova, nego da nema značajnog potpisa takvih radnji. Kada bi takvih mjesta sa skoro stopostotnom izlaznošću i stopostotnim brojem glasova za pobjednika bilo puno, stvorilo bi se sumnjivo gomilanje u desnom gornjem uglu kakvo se jasno vidi na statističkom otisku Rusije. U slučaju naših izbora njih nema, što znači da varanja nije bilo dovoljno da bi ona imala ikakav značajniji utjecaj na rezultate izbora."
"Do pobjede je lakše doći pametnije osmišljenim metodama aktivacije birača"
Horvatić ističe da su proveli višestruku analizu, odnosno da su pretresali podatke s raznim metodologijama.
"Nijedna metoda nije nam dala povoda za zaključak da se provode prijevarne radnje koje bi utjecale na ishod izbora. Moram posebno naglasiti, da čak i ako bi se netko upustio u takav nečastan posao to bi bilo najgora moguća strategija za dostizanje izborne pobjede. Do nje mogu puno lakše doći raznim pametnije osmišljenim metodama aktivacije birača", rekao je Horvatić.
Prepoznaje se čak i otisak prsta populizma
Naš matematičarsko-fizičarski trojac podatke za svoje analize (brojeve ljudi koji imaju pravo glasa, brojeve onih koji su izašli na glasanje i brojeve glasova koje je dobio određeni kandidat) prikupio je na stranicama DIP-a.
Sve troje autora sudjelovalo je zajednički u formuliranju, provođenju metoda i diskutiranju rezultata. Pritom je Horvatić posebno radio na prijevarnom potpisu i dinamici raspodjele birača, Posedel Šimović se ponajviše bavila statističkim potpisima distribucija i njihovu strateškom korištenju, dok je Nenad Mijić dao ključan doprinos u geomapiranju i priređivanju vizuala.
Statistička slika hrvatskih izbora slična onima u razvijenim zemljama
Zanimljivo je da njihove analize pokazuju da statistička slika hrvatskih izbora izgleda vrlo slično onima u razvijenim zemljama čak i u nekim posebnim detaljima. Tako primjerice analiza ovogodišnjeg prvog kruga izbora pokazuje da smo kod Miroslava Škore imali vrlo sličan potpis kakav je imala populistička desnica u Austriji.
"Drugim riječima, ni po čemu u trendovima nismo bitno drugačiji od Austrije i drugih razvijenih zemalja. Za potpis populističke desnice karakteristično je to da se u njemu ne vidi nikakva stranačka organizacija. Naime, za desne populiste glasaju isključivo simpatizeri i oni koji su neopredijeljeni, koji traže neki novi izazov. Nepostojanje stranačke organizacije prepoznaje se po tome što glasovi za desnog populista, u ovom slučaju Škoru, stižu od svuda s podjednakim intenzitetom, a ne iz nekih jasnih stranačkih uporišta. Naravno, pritom i dalje desnom kandidatu više glasova dolazi iz krajeva koji tradicionalno glasaju za desne stranke. No kod Kolinde Grabar-Kitarović i Milanovića potpisi HDZ-a i SDP-a vide se vrlo jasno", zaključuje Horvatić.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz predsjedničke izbore instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: predsjednički izbori
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati