HRVATSKA je Vlada danas poslijepodne potpisala ugovore kojima je mađarskom MOLu prodala 25 posto plus jednu dionicu hrvatske naftne kompanije INA za 505 milijuna američkih dolara.

Dva ugovora - o kupoprodaji dionica Ine i dioničarski ugovor, u ime hrvatske Vlade potpisao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, a u ime MOL-a predsjednik Uprave Zsolt Hernadi.

Predsjednici uprava MOL-a i INA-e Zsolt Hernadi i Tomislav Dragičević potpisali su pak Ugovor o suradnji dviju tvrtki.

Potpisivanju ugovora bili su nazočni i predsjednici hrvatske i mađarske Vlade, Ivica Račan i Peter Medgyessy.

U izjavama nakon potpisivanja, ministar Jurčić je istaknuo kako danas potpisanim ugovorima INA u punom smislu postaje regionalni igrač. To samostalno nije mogla biti, a ovim ugovorima stvorili smo uvjete da to u pravom smislu postane, kazao je Jurčić.

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi ističe da je potpisanim ugovorima srednja Europa dobila šansu da se dokaže. Odlukom o prodaji 25 posto plus jednu dionicu Ine hrvatska je Vlada doprinijela da se stvori srednjoeuropsko partnerstvo u naftnom businessu, kazao je Hernadi. Riječ je o tri države - Hrvatskoj, Mađarskoj i Slovačkoj (čija je naftna tvrtka u vlasništvu MOL-a).

Hernadi je istaknuo da je postupak oko privatizacije Ine bio daleko najtransparentniji s kojim se susreo.

Premijer Račan podsjetio je da je Vlada postupku privatizacije Ine pristupila vrlo odgovorno, učinila sve da taj postupak bude transparentan i striktno se pridržavala Zakona o privatizaciji Ine. Siguran sam da će dvije kompanije znati iskoristiti sinergiju i zajednički nastup na tržištu regije, kazao je.

Mađarski premijer Medgyessy ističe kako će MOL biti itekako zainteresiran da Ina bude uspješna tvrtka.

Medgyessy je izrazio zainteresiranost Mađarske, mađarskih malih i srednjih poduzeća da sudjeluju u procesu privatizacije u Hrvatskoj.

Hrvatska je Vlada danas jednoglasno, na prijedlog Savjeta za privatizaciju Ine, odlučila da se 25 posto plus jedna dionica Ine proda mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara.

Istaknuto je da je financijska ponuda MOL-a od 505 milijuna dolara za četvrtinu plus jednu dionicu Ine znatno povoljnija od ponude austrijskog OMV-a koji je ponudio 420 milijuna dolara.

Vlada je od Sabora zatražila da za sutra sazove izvanrednu sjednicu na kojoj će Sabor biti upoznat s procesom prodaje 25 posto plus jednu dionicu INa-e.

Vlada je zaključila i da se objave svi dokumenti vezani za tu transakciju, za što će hitno tražiti pristanak strateškog partnera.

Članovi Vlade u raspravi su ocijenili da je cijeli posao oko privatizacije INA-e, najvećeg privatizacijskog posla ove vlade proveden u skladu sa zakonom, pošteno i odgovorno na korist INA-e, te su odbacili prigovore oporbe na taj proces.

"Teške objede i podmetanja" odbacio je i premijer Račan ističući da su takve objede na liniji da se pod svaku cijenu, pa i podmetanjima, nekoliko mjeseci prije izbora optuži Vladu i onemogući je se da učini nešto dobro. "Nas takve objede neće spriječiti da pošteno i odgovorno obavimo svoj posao", kazao je.

Račan je objedama i podmetanjima nazvao npr. prigovore iz oporbe na osnovu "pouzdanih izvora" da su već potpisana neka dva tajna ugovora. Odbacio je i pokušaje da se obezvrijedi natječaj, da se prihvate ponude koje su stigle poslije zaključenja međunarodnog natječaja ili pojedinaca koji su na osnovu sumnjivog kapitala spremni kupiti INA-u. "Takvim pritiscima Vlada neće i ne može popustiti", poručio je.

Članovi Vlade suglasni su da je odluka o prodaji 25 posto plus jednu dionicu INA-e u korist INA-e kao hrvatske tvrtke s ambicijom da bude jača, da bude regionalni igrač. Podsjetili su pritom da su 2000. INA-u zatekli s 200 milijuna dolara gubitka, procijenjenom vrijednošću 700 milijuna dolara, a da je INA danas poželjan partner, da se danas za četvrtinu dionica INA-e, iz koje su izdvojeni Plinacro, Janaf, dobiva koliko se nekad moglo dobiti za cijelu INA-u.

S 3,3 milijarde kuna koliko će se dobiti za 25 posto INA-e, a u proračunu je bilo planirano 2,5 milijarde kuna, moći ćemo smanjiti pritisak za zaduživanja, kazao je ministar financija Mato Crkvenac.

Rok MOL-u da uplati 505 milijuna dolara je 60 dana, ali ministar gospodarstva Ljubo Jurčić očekuje da će mađarska tvrtka to učiniti u roku 30 dana, do konca kolovoza.

Istaknuo je da dioničkim ugovorom strateški partner stječe određena upravljačka prava u obliku tzv. zadržanih pitanja za koje je Upravi INA-e potrebna suglasnost Nadzornog odbora koji tu odluku donosi glasovima šest od sedam članova (pri čemu pet članova ima Vlada, a dva strateški partner).

Takva je suglasnost potrebna na primjer kod odluke o godišnjem budžetu u odnosu na kapitalne izdatke iznad deset posto važećeg godišnjeg budžeta, za odobrenje ili izmjenu poslovnog plana, za snimanje bilo kakvog prava nad nekretninama, osnovnim sredstvima ili potraživanjima, ili izdavanje jamstava kada iznos prelazi 80 milijuna kuna ili ukupna vrijednost raspolaganja tim sredstvima u godini prelazi 200 milijuna kuna.

Detaljno je podsjetio na tijek privatizacije INA-e, te na deset temeljnih stavova vladine platforme, npr. da se prodaje samo 25 posto plus jedna dionica, da tri godine neće biti otpuštanja radnika, da se održe obje Inine rafinerije, da će hrvatsko pravo biti mjerodavno za ugovor između dioničara i ugovor o suradnji, da ugovori o transakciji ne prestaju sve dok Vlada i strateški partner imaju svaki po najmanje 25 posto plus jednu dionicu.

Tijekom pregovora usuglašeni su i tekstovi triju ugovora: ugovora o kupoprodaji dionica i dioničarskog ugovora (koje sklapaju Vlada i strateški partner) te ugovora o suradnji (kojeg sklapaju INA i strateški partner). Jurčić je izvijestio da je postignuta suglasnost oko 10 temeljenih pitanja i oni su ugrađeni u ugovore, te su potencijalni partneri pozvani da podnesu konačne obvezujuće ponude na temelju potpuno jednakih uvjeta i prava po odredbama ugovora za sve ponuditelje.

Ponude su podnijeli MOL, koji je ponudio 505 milijuna dolara, te austrijski OMV koji je ponudio 420 milijuna dolara, dok je ruski Rosneft odustao jer mu nije ponuđeno jamstvo za stjecanje većinskog paketa.

Savjet za privatizaciju INA-e preporučio je Vladi da prihvati ponudu MOL-a jer je financijski najpovoljnija i ni u čemu bitno ne odstupa od temeljnih uvjeta iz transakcijskih ugovora. Vlada je danas takvu odluku i donijela.