SUTRA će se u Republici Moldaviji održati vjerojatno najvažniji parlamentarni izbori od neovisnosti 1991. Moskva čini sve što može kako bi tu zemlju odvratila od proeuropskog puta, analizira DW.

Ako je vjerovati tvrdnjama u mnogobrojnim videima na TikToku, onda u Republici Moldaviji trenutno vlada stravičan režim. "Diktatura" proeuropske predsjednice Maie Sandu i vladajuće liberalno-konzervativne Stranke akcije i solidarnosti (PAS). "Marionetski režim" koji se prodao EU-u, NATO-u i američkom milijarderu Georgeu Sorosu - s ciljem uništavanja moldavske poljoprivrede, "instaliranja LGBTQ ideologije" i vođenja zemlje u rat protiv Ruske Federacije.

Odanost Kremlju

Među onima koji gotovo svakodnevno objavljuju takve stvari na TikToku je i bivši moldavski predsjednik Igor Dodon, odani sljedbenik ruskog diktatora Vladimira Putina. Dodon je čelnik Moldavske partije socijalista (PSRM) i vođa izbornog saveza Blok patriota. Logo saveza prikazuje bijelo-crvenu zvijezdu u kojoj je srce, a unutar njega je "ugrađen" i sovjetski simbol srpa i čekića.

Dodon sebe opisuje kao desničara, posvećenog "tradicionalnim vrijednostima" i voli završavati svoje videozapise kršćanskim pravoslavnim pozdravom "Pomozi Bog!"

Ova mješavina mržnje prema Europi i Zapadu, sovjetske nostalgije, odanosti Kremlju, kršćansko-pravoslavne pobožnosti i desničarskog populizma nailazi na odobravanje kod značajnog dijela moldavskog društva - vjerojatno i s obzirom na nesigurnu socioekonomsku situaciju mnogih ljudi u zemlji, posebno umirovljenika.

Ovaj trend bio je vidljiv već prije godinu dana. U to vrijeme moldavska predsjednica Maia Sandu tijesno je pobijedila na izborima za svoj drugi mandat. Istodobni referendum o EU-u rezultirao je (samo) tijesnom većinom od nekoliko tisuća glasova u korist europske perspektive Republike Moldavije. Maia Sandu, predsjednica Republike Moldavije, tijekom jednog nastupa u Europskom parlamentu.

Gotovo polovica neodlučnih

No, sada bi se politička situacija u zemlji mogla preokrenuti. Redovni parlamentarni izbori održat će se u nedjelju (28. rujna 2025.) – prvi otkako je Republika Moldavija, zajedno s Ukrajinom, 2022. godine dobila status kandidata za EU. Mjesecima se već izbore naziva "sudbonosnim" – ili će se krenuti prema EU ili natrag prema Rusiji.

Ankete se smatra vrlo nepouzdanima. Gotovo polovica birača očito je još uvijek neodlučna i ne zna za koga će glasati. No, liberalno-konzervativna, proeuropska stranka koja se bori protiv korupcije i za građanska prava PAS mogla bi izgubiti apsolutnu većinu koju je osvojila 2021. – iako će vjerojatno ostati najjača stranka.

Dvije druge izborne koalicije koje će, prema anketama, biti zastupljene u novom parlamentu očito su proruske. Uz "Blok patriota", tu je i "Alternativni izborni blok" gradonačelnika Kišinjeva Iona Cebana.

Cinična prijetnja ruskog veleposlanika

"Naša stranka" (PN) poslovnog čovjeka Renata Usatiija, koji je nekoć stekao bogatstvo u Rusiji – političkog avanturista i populista kojeg je teško programsko-politički definirati – također ima šanse ući u novi saziv parlamenta. On bi mogao postati odlučujući faktor nakon izbora i odrediti hoće li zemlja zadržati proeuropsku vladu ili ipak dobiti prorusku.

S obzirom na ovu konstelaciju, predsjednica Maia Sandu proglasila je izbore najvažnijima od neovisnosti zemlje 1991. i upozorila na mogući "poraz demokracije". "Tada će nas Rusija destabilizirati i istrgnuti iz Europe", rekla je Sandu.

Proruski spektar se zapravo ni ne trudi to poreći. Dodon i njegov Patriotski blok otvoreno se zalažu za kraj proeuropskog kursa i povratak ruskim strukturama ZND-a (Zajednice neovisnih država) i Euroazijske unije. Prije nekoliko dana ruski veleposlanik u moldavskoj prijestolnici Kišinjevu, Oleg Oserov, uputio je ciničnu prijetnju: Rusija se zalaže za očuvanje teritorijalnog integriteta i neutralnosti Republike Moldavije, rekao je on. Primjer Ukrajine pokazuje što bi se dogodilo ako bi napustila svoj neutralni status, dodao je.

Poniženja za Rusiju

Ekonomski gledano, Kremlju ne treba mala, dominantno agrarna Republika Moldavija s njezinih 2,4 milijuna stanovnika. No, ruski imperijalni mentalitet doveo je do toga da je baš tamo pokrenut prvi postsovjetski rat, bilo je to u proljeće 1992. Oko 1500 ruskih vojnika i ogroman arsenal oružja trenutno su stacionirani u Pridnjestrovlju, koje je u to vrijeme bilo poprište velikih okršaja, a danas je još uvijek separatistička regija.

Od 2022. strateška vrijednost Republike Moldavije porasla je jer bi, osvajanjem te male zemlje koja se vojno praktički ni ne može braniti, Moskva mogla voditi rat na dva fronta protiv Ukrajine. Poniženja koja je tamo pretrpjela ne treba podcijeniti kad se radi o odnosu Rusije prema maloj Moldaviji - na primjer, kada je jedna žena, nepotkupljiva i skromna Maia Sandu uspjela osloboditi svoju zemlju ruskog zagrljaja i povesti je na put prema Europi.

U tom kontekstu, ne čudi da Rusija čini sve što može kako bi "preokrenula" izbore u svoju korist. Jedan od alata koji koristi je kupnja glasova plaćanjem novca putem jedne aplikacije. Čak 300.000 birača već se registriralo za to prošle godine. U to vrijeme vlada je govorila o "neviđenom hibridnom napadu" na Republiku Moldaviju.

Kupovina glasova

Kupnju glasova koordinira mreža koju predvodi moldavsko-izraelski poduzetnik Ilan Sor, čiji se nalogodavci nalaze u ruskim obavještajnim agencijama i konačno u Kremlju.

Sor je glavni organizator takozvane "milijardske krađe" od 2012. do 2014. i pravomoćno je zbog toga osuđen u Republici Moldaviji. Pobjegao je 2019. godine, prvo u Izrael, a kasnije u Rusiju. Nekoliko stranaka koje je osnovao specijalno za predstojeće izbore - zabranjeno je.

Mjesecima moldavska policija upozorava građane na moguće posljedice kupnje glasova. Očito, to nije bilo baš uspješno. Trenutno se gotovo svakodnevno diljem zemlje odvijaju racije protiv raznih izbornih prevaranata, a uhićuju se i koordinatori koji na terenu organiziraju kupnju glasova.

Poplava lažnih vijesti

Druga metoda je preplavljivanje društvenih mreža, posebno TikToka, tisućama videa koji šire lažne vijesti. To je učinkovito jer se velika većina moldavskih građana informira primarno s društvenih mreža. Uz tipične proruske narative, mnogi videozapisi trenutno tvrde i da je "režim" Maie Sandu oličenje korupcije i da vladajući PAS gura stotine tisuća ljudi u siromaštvo.

No, upravo su Sandu i PAS koji je upravo ona i osnovala, bili ti koji su prvi put otkako je Republika Moldavija stekla neovisnost predvodili odlučnu borbu protiv korupcije. Ruski rat protiv Ukrajine gurnuo je Moldaviju u tešku ekonomsku krizu, prvenstveno zbog drastičnog povećanja cijena energije i obustave isporuke ruskog plina od početka 2025. godine.

Bivši predsjednik Igor Dodon, koji je i sam osumnjičen za korupciju u nekoliko slučajeva, nije nimalo impresioniran tim činjenicama. Što se tiče žute boje stranke PAS, njegov glavni slogan predizborne kampanje je: "Žuta kuga mora nestati!"