POČETAK školske godine u Osnovnoj školi Strožanac obilježili su blagoslov učenika i roditelja te javna zajednička molitva u prostorijama škole. Na priredbi održanoj za prvašiće, nakon govora dobrodošlice ravnateljice Žane Prižmić, roditeljima se obratio katolički svećenik. On je, prema njihovim navodima, dao par "mudrih" savjeta, nakon čega su uslijedili molitva i blagoslov.

Roditelji djece koji nisu vjernici ovaj čin smatraju nedopustivim u državnoj školi te su se osjećali diskriminirano. Zbog sigurnosti vlastite djece svoje iskustvo podijelili su anonimno jer smatraju kako bi ih zajednica osuđivala nakon istupa u medije. 

"Doveli smo dijete koje kreće u prvi razred na priredbu u školu. Kada je krenula molitva, ostao sam u čudu. Pogledao sam oko sebe i vidio nekoliko iznenađenih lica i jednog roditelja koji se naljutio i nije se htio prekrstiti. Svećenik je govorio klasične stvari koje govore na misama i onda je krenula molitva, a nakon nje posipanje svetom vodom", rekao je tata prvašića kojem nije bilo jasno nalazi li se u crkvi ili školi. 

Roditelj: Osjećao sam se kao u nekoj sekti

Iako je škola sekularna ustanova, u Hrvatskoj se svake godine u nekolicini škola upriliče molitva i blagoslov učenika. U Podstrani roditelji kažu kako su ovo prvi put doživjeli. 

"Nismo do sada imali ispade da se crkva miješa u obrazovne ustanove. Razumjeli bi da je stvar Božića ili Uskrsa i tada bi imali izbora želimo li sudjelovati. Ali baš prvi dan škole nametati vjeru onima koji je ne prakticiraju je za nas bilo jako ružno. Osjećao sam se kao u nekoj sekti gdje svi nešto mole, a ja sam debil", rekao je tata te dodao: 

"Dijete nam se zbunilo, nije znalo treba li se prekrstiti i moliti. Bio je u šoku. Mi ga educiramo i pričamo s njim o vjeri i želimo mu ostaviti mogućnost da sam izabere u što vjeruje kad odraste. Ne želimo da mu okolina nametne uvjerenja, pogotovo ne škola", kaže tata koji smatra kako će se djetetu tijekom školovanja nametati katolička vjera. 

Nakon vjerskog obreda na priredbi, djeca su sutradan na nastavi ponovno molila. Sve su ispričala roditeljima koji kažu kako djeca taj dan nisu imala vjeronauk. Tijekom sata učiteljica je u razred pozvala učenika koji je počeo pjevati pjesmicu te nakon toga ispitivao drugu djecu koje molitve znaju, dok je za to vrijeme učiteljica bila izvan učionice. 

Zavjet šutnje HDZ-ove ravnateljice

Kontaktirali smo Osnovnu školu Strožanac kako bismo dobili odgovor što se točno dogodilo u razredu prvi dan nastave te zašto su organizirali molitvu. No, nakon nekoliko telefonskih poziva i poruka upućenih ravnateljici Žani Prižmić, kao i službenog medijskog upita uredu škole, odgovore nismo dobili. 

Podsjetimo kako je škola u Strožancu pored Splita prije tri mjeseca u medijima postala nacionalna tema zbog nasilja. Prema nekim informacijama, učenik petog razreda prijetio je u razredu da će on biti "novi Kosta K". 

No, ravnateljica i asistentica u nastavi koja je bila prisutna kazale su da dječak nije uputio tu prijetnju. Spominjalo se i da je dječak mahao metalnom šipkom, ravnateljica je rekla da se ne radi o šipci, no i dalje nije jasno o kakvom se predmetu radilo. 

Ravnateljica Osnovne škole u Strožancu Žana Prižmić, koja je inače i članica Općinskog odbora HDZ-a u Podstrani, dala je otkaz učiteljici Zrinki Peraković Dodig, koja je navodno upozoravala na postojanje vršnjačkog nasilja. No, HDZ-ova ravnateljica tada je kazala da je do otkaza došlo zbog brojnih propusta u radu. 

"U školi provodi politiku Bog i Hrvati"

Roditelji kažu kako ovo nije jedina sporna situacija u školi u Podstrani. Još 2016. godine, kako roditelji pričaju, ravnateljica Prižmić je djeci pokazivala kako izgleda oružje kojim se ratovalo 90-ih godina. 

"Ravnateljica konstantno gura tu ustaško-katoličku propagandu. Ona je prije nekoliko godina zbog obilježavanja Oluje dovela udrugu koja je u školi organizirala izložbu vatrenog oružja za djecu. Nismo protiv obilježavanja takvih događaja, ali zbog toga postoji predmet povijest, a ne da naša djeca uče o puškama. U školi provodi politiku Bog i Hrvati", smatra jedan od roditelja. 

Obratili smo se i osnivaču škole, Splitsko-dalmatinskoj županiji i pročelniku Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Tomislavu Đonliću. Zanimalo nas je jesu li upoznati s događajima koji se provode u njihovoj školi te kako gledaju na odluku nametanja katoličke molitve. HDZ-ov pročelnik Đonlić nije odgovorio na upit do trenutka objave teksta. 

Ustav Republike Hrvatske propisuje slobodu vjeroispovijesti i drugog stava kao jednak položaj i odvojenost svih vjerskih zajednica od države. Zbog toga roditelji smatraju kako je nedopustivo da se roditelje i učenike jedne javne škole prisiljava na sudjelovanje u religijskom obredu. Ističu kako im nije cilj zabraniti drugima prakticiranje vjere, no smatraju kako vjerskim obredima nije mjesto u školi. 

Vučetić: Škola provodi svjetonazorsko nasilje nad djecom

Koliko je Hrvatska sekularna država i odvaja li se u praksi vjera od države, razgovarali smo s profesorom Odjela za filozofiju Sveučilišta u Zadru Markom Vučetićem. On smatra kako se dovođenjem svećenika na priredbu provodi svjetonazorsko nasilje nad djecom. 

"Škola je institucija koja odgaja učenike, bez ikakvih predrasuda, pogodovanja ili diskriminiranja, ona je također mjesto koje posreduje znanstveno utemeljene istine koje ne diskriminiraju, one su univerzalne, pripadaju čitavom ljudskom svijetu.

Da bi neka škola mogla pozvati svećenika, ona prethodno mora negirati samu narav škole, a to se događa degradiranjem škole u ispostavu religijske zajednice. Međutim, tu negacijama, nažalost, nije kraj, takva negirana škola negira i učenike pretvarajući ih u vjeroučenike.

Kada nakon ravnatelja škole govori svećenik, onda u tom ravnatelju ne treba gledati ravnatelja, nego mrtvozornika koji je proglasio smrt odgojnog i obrazovnog procesa", rekao je profesor Vučetić. 

Vučetić: Hrvatska ne zna što je proces sekularizacije

Po pitanju sekularne države u kojoj vjera ne utječe na državu i politiku, Vučetić smatra kako Hrvatska ne zna što je zapravo proces sekularizacije. 

"Ona ne zna koja je razlika, da se poslužim riječima Aurelija Augustina, između nebeske i zemaljske države, pa, stoga, ne zna koja je razlika između župe i škole, odnosno između učenika i vjernika. Kada se naruši proces sekularizacije, država postaje polucrkvom, a crkva poludržavom. Vjera tada izgubi osobnu dimenziju i poprima politički, militantni status."

Dodaje kako se vjera ne smije tražiti u školi, već da je ona osobni pristanak. 

"Kada vjeru pronađemo u školi, ona se patologizirala. Samo patologizirana vjera može ući u institucije kako bi ih inficirala. To se događa nametanjem religijskih dogmatskih sadržaja kao znanstvenih istina, obilježavanjem religijskih događaja kao povijesnih događaja, ali i kada se religijski utemeljeni moral prikazuje kao moral koji obvezuje čitavu društvenu zajednicu. 

Sve ovo se događa u našim školama, ali i na sveučilištima, nitko nije imun na ovu infekciju koja je započela prvim danom škole i blagoslovom svećenika nakon govora negacije ravnatelja škole."

Pravobraniteljica: Obvezivanje svih učenika da sudjeluju u vjerskim sadržajima može dovesti do diskriminacije

Ured pravobraniteljice za djecu je više puta upućivao preporuke Ministarstvu znanosti i obrazovanja da upozori odgojno-obrazovne ustanove na nužnost poštivanja propisa o uvjetima i načinu izvedbe vjeronauka i vjerskog odgoja u ustanovama. 

"Smatramo da Ugovor između Vlade i Hrvatske biskupske konferencije ne bi trebalo tumačiti na štetu najboljeg interesa djeteta kako ga definira Konvencija o pravima djeteta, odnosno, da ga se ne smije primjenjivati tako da se diskriminira djecu pripadnike drugih vjeroispovijesti ili svjetonazora", poručila je pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević te dodala: 

"Ističemo da ne dovodimo u pitanje održavanje prigodnih misa i blagoslova u povodu početka
školske godine i povodom obilježavanja Dana kruha i drugih vjerskih blagdana u crkvi, ali sporno je uključivanje vjerskih sadržaja u programe u školi koji su namijenjeni svim učenicima. Time se djecu drugih svjetonazora može dovesti u neugodnu situaciju u kojoj nemaju slobodu izbora.

Obvezivanje svih učenika da sudjeluju u vjerskim sadržajima može dovesti do diskriminacije učenika koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijesti po osnovi vjere i/ili uvjerenja."