Foto: Davor Pongračuć/Cropix

BONITETNA agencija Moody’s snizila je kreditni rejting Hrvatska s razine Baa3 na Ba1, odnosno na razinu "junk" te je upozorila ulagače na financijskim tržištima da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik. Hrvatska sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997. godine.

> Evo što kaže Linić o najlošijem rejtingu Hrvatske od 1997. godine: "Budimo iskreni, ovo je slika Hrvatske!"

Zbog izostanka gospodarskog oporavka te slabih izgleda u nadolazećim mjesecima srušila je kreditni rejting za jednu razinu. To isto je sredinom prosinca učinila agencija Standard&Poor’s.

"Glavni razlog spuštanja rejtinga su slabi izgledi za gospodarski rast. Hrvatska privreda i dalje nema novi izvor rasta", navedeno je u priopćenju Moody’sa kojeg potpisuje analitičarka Lucie Villa.  Moody's procjenjuje da zbog krize u zemljama EU-a najvjerojatnije neće biti potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima.

"Uslijed pada BDP-a Vlada ne može dovesti javne financije u red samo efikasnijim prikupljanjem poreza i smanjenjem kapitalnih ulaganja već treba srezati izdatke za socijalno osiguranje, smanjiti poreze i ulaganja u brodogradnju", smatraju analitičari Moody’sa.

Santini: Očekivano je!

Ekonomski analitičar Guste Santini za Media servis kaže - sve je ovo bilo očekivano. "Evidentno se ne snalazimo, evidentno ne radimo prave stvari, evidentno ne pokazujemo nikakve znakove oporavka. Čak ni ulazak u Europsku uniju 1. srpnja evidentno nije dovoljan da se ne vidi ili da se manje vidi stanje u Hrvatskoj", rekao je Santini.

Da klima u državi nije dobra smatra i Santini koji pojašnjava kako se upravo to sve reflektira i 'vani'. "Ovi izvana sve skupa vide i jasno da vele 'čekajte, to je zemlja u kojoj se donose zakoni koji se ne mogu sprovesti, to je zemlja koja je dužna, zemlja u kojoj raste nezaposlenost, u kojoj pada gospodarska aktivnost'. To su sve ozbiljne stvari i normalno je da smo dobili ocjenu koju smo dobili i normalno je da nam strane investicije neće riješiti problem. Strane investicije mogu biti potpora i to dobro došla potpora, ali nisu rješenje problema. To je u ekonomiji poznato", pojašnjava Santini.

Zbog krize koja je zahvatila i zemlje EU, Moody's procjenjuje da najvjerojatnije neće biti potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima. "Jasno da nema potražnje za hrvatskim proizvodima. Priče da ulazimo u veliko tržište, tržište velikih šansi - mi nemamo konkurentnih sposobnosti da uđemo", smatra Santini.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, naša zemlja sada ima najlošiji kreditni rejting od siječnja 1997.

Čavlović-Smiljanec: Rejting "smeća" je nasljeđe bivših Vlada

Posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik, a ne umjereni, upozorila je ulagače agencija Moody's koja je danas srušila kreditni rejting Hrvatskoj na razinu smeća. To konkretno znači da bi ulagači, prilikom idućeg posuđivanja novca, mogli tražiti veći prinos, što automatski poskupljuje daljnje zaduživanje zemlje.

Jedan od razloga smanjenja kreditnog rejtinga je i nedovoljna fiskalna konsolidacija i nepovoljno gospodarsko okruženje. Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović-Smiljanec kaže - što se tiče fiskalne i porezne politike, ova Vlada pa tako i Porezna uprava poduzimaju sve da stanje državnog proračuna bude što je najbolje moguće.

"Kritika fiskalnoj politici samo je jedan detalj izvješća. Hrvatska je uništena u zadnjih pet godina, u tom se periodu to dogodilo. Prema tome, ova Vlada u zadnjih godinu dana to nije mogla riješiti. Moody's govori i o velikom vanjskom dugu - nismo ga mi stvorili. Osim toga u tom izvješću piše i da je naplata jedina pozitivna stvar, a upravo to je rezultat napora ove Vlade od prošle godine. Sve drugo su nasljeđa koja traju godinama", rekla je Nada Čavlović-Smiljanec.

Vuljanić: Nismo mi svi smeće, politika Vlade je smeće

"Nismo mi smeće", kaže laburist Nikola Vuljanić i pojašnjava.

"Naravno da je bilo očekivano. Rejting agencije ne ocjenjuju državu. Mi to uzimamo k srcu kao da to nas sad netko ocjenjuje i da smo mi svi smeće. Nismo mi smeće, smeće je politika Vlade", rekao je Vuljanić.

HNS-ovac Jozo Radoš spušta loptu i otkriva rješenje izlazak iz ove situacije.

"To međutim još nije smeće. To je kolokvijalno smeće, tako to zovu investitori, ali zapravo Hrvatska nema neposredno ugroženu proračunsku stabilnost što je zapravo najvažnije i što je velika zasluga ove Vlade, ali svakako je jedini pravi put izlaska iz ove situacije povećanje investicija", rekao je Radoš.

Što bi ona učinila u ovoj situaciji otkriva bivša premijerka, HDZ-ova Jadranka Kosor.

"Sasvim sigurno bih sazvala cijelu Vladu i danas i svaki dan - i sutra iako je vikend i svaki dan, kao što je to bilo u srpnju 2009. godine", kaže Kosor.

Milošević: Građani na svojoj koži osjećaju da Vlada ide krivim smjerom

Za HDZ-ovog Domagoja Ivana Miloševića sniženje rejtinga od strane kreditne agencije Moody's je očekivano.
 
"Na žalost, ne trebaju nam više strane kreditne rejting agencije da nam kažu da ova Vlada ide krivim smjerom. To najbolje osjećaju građani na svojoj koži. Pod 'građani' mislim i radnici i umirovljenici i poduzetnici. Ovakav kreditni rejting ne ugrožava samo one koji su imali ili imaju posao, ovakav kreditni rejting najviše ugrožava upravo one koji se tek trebaju zaposliti, a to su naši mladi", rekao je Milošević.

Ocjenom nije iznenađen ni HDSSB-ov Boro Grubišić.

"Kakva Vlada, takav rejting", kaže Grubišić. "Vlada je nekompetentna. Kakva Vlada, takav rejting i ništa drugo", kratko je komentirao.

"Trebaju nam reforme, kaže nezavisni zastupnik Damir Kajin", komentirajući hrvatski rejting. Očekuje rebalans proračuna.

"Nakon proračuna za 2013. bilo je to očekivano. Ono što nama treba je reforma i javne države i proračunskih korisnika. Treba nama reforma i lokalne samouprave. Ono što mene najviše brine je gdje je danas Istra koja je zabilježila pad izvoza u 2012. za čak 30 posto u odnosu na 2011. godinu. Jednom riječju, trebamo se dogovoriti kome zapravo 'uzeti', ali onda moramo to pošteno reći", ističe Kajin.

Lovrinović o Moody'su: Sad je jasno da domaće investicije moraju biti pokretač

Ekonomski analitičari uglavnom su složni u zaključku da je snižavanje kreditnog rejtinga Hrvatskoj od strane Moody'sa bilo očekivano. Profesor s Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović kaže da Vladi nije bilo lako, s obzirom na to da je zatekla zemlju u gospodarskom kaosu. Ipak smatra da nije ponudila dobar model kako riješiti ono što je zatekla.

"Ono što mene brine jest da taj program na kojem se sada inzistira, da on praktično nije uvjerljiv, odnosno on ne može kao takav dati rezultate, nema u sebi one poluge za izvlačenje iz ove depresije", rekao je Lovrinović koji smatra da se paralelno trebaju odvijati dva procesa - kontinuirano restrukturiranje u realnom sektoru i ekspanzivnija monetarna politika. "To je ono što se nije napravilo i to je taj problem", rekao je.

Pojašnjava da se nastankom krize 2008. godine očekivalo da ćemo ići u ovakvom smjeru, ali ne zbog krize već zbog toga što Hrvatska vodi ekonomsku politiku koja produbljuje krizu. "I u tome je problem", kaže Lovrinović i pojašnjava da je ekonomska politika 'prorecesijska odnosno prodepresijska' što dovodi do poruke stranim investitorima da ne ulažu u Hrvatsku, a upravo na takvim investicijama, odnosno investicijskom ciklusu, Vlada temelji svoju politiku.

"Nužan je zaokret djelovanja HNB-a, odnosno bitno snižavanje kamatnih stopa kako bi bilo jeftinije investirati u isplative investicije"

"Sada je jedina realnost da to financiranje investicija ide dominantno iz domaćih izvora jer očito više nitko ne može biti u zabludi da očekuje da inozemne investicije budu pokretač. Sad domaće investicije u domaćoj valuti moraju i jesu jedini način poticanja investicija"

Da bi se to napravilo i uspjelo potrebno je znati izvore financiranja investicija, nastavlja Lovrinović i zaključuje kako se to ne može riješiti bez značajnog udjela Hrvatske narodne banke, odnosno bitnog snižavanja kamatnih stopa kako bi bilo jeftinije investirati u isplative investicije.

"Sad smo načisto. Budući da smo proglašeni smećem, sad je i onaj tko je imao imalo iluzija načisto da se moramo osloniti svoje  snage, a da bi se to postiglo mora se staviti u funkciju domaći monetarni sustav i štednja koja postoji u Hrvatskoj."

Lovrinović stoga još jednom podvlači da se pristup HNB-a mora promijeniti, no naglašava da ni on nije svemoćan i da to može riješiti jedino u suradnji s Vladom i svim drugim akterima koji sudjeluju u kreiranju makroekonomske politike.