More je zadnjih dana izbacilo tone smeća, bombu i mrtvog kita. Što se to događa?

More je zadnjih dana izbacilo tone smeća, bombu i mrtvog kita. Što se to događa?

Foto: Index/Pixsell/Grgo Jelavić/DuList/Ivica Trojanović

PROTUBRODSKA mina iz Drugog svjetskog rata, lešine kita i dupina, komadi drveća, grane, lišće, plastične boce, komadi plastike, samo su dio golemih količina smeća koje je more posljednjih dana nanijelo na hrvatske obale južnog Jadrana, osobito u području Dubrovnika. Mnogi su se zapitali odakle i kako stiže toliko zagađenje.

>> Na plaži kod Orebića pronađena velika misteriozna lešina


>> VIDEO, FOTO Na poznatu dubrovačku plažu more izbacilo protubrodsku minu


Dr. sc. Hrvoje Mihanović, stručnjak za fiziku mora iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, za Index je podsjetio da je slična pojava zabilježena i 2010. kada su velike količine smeća iz Albanije zatrpale brojne plaže u južnom Jadranu, ali i neke u srednjem i sjevernom.

"Posebno se to dogodilo na plažama koje su okrenute prema jugoistoku. Bilo ih je na Mljetu, na Pelješcu, pa čak i na Dugom otoku. Ono je uglavnom stiglo iz Albanije", rekao je Mihanović.



Krivci su jugo, struje i velike oborine

"To je posljedica dviju pojava. Prva je da uz našu obalu u površinskom sloju prevladava strujanje od jugoistoka prema sjeverozapadu. To je ciklonalno strujanje, koje se naziva istočnojadranska struja. Ona se niz talijansku obalu spušta nazad prema jugu. Zahvaljujući njoj zagađenje rijeke Po ne utječe na naše obale, osobito u južnijim dijelovima Jadrana, ali zagađenje iz Albanije utječe. Drugi važan čimbenik su velike oborine koje su izazvale plavljenje u albanskim rijekama. One su sa sobom ponijele smeće iz ilegalnih odlagališta otpada. Rijeke, poput Bojane na granici Albanije i Crne gore, donijele su to smeće u Jadransko more, a potom su ga struje i jako jugo naplavili na naše obale. Jugo istovremeno intenzivira istočnojadransku struju i tjera smeće prema obali. Posljednjih tjedan dana preko Jadrana je prošlo nekoliko ciklona s obilnim kišama i jakim jugom“, protumačio je splitski stručnjak za međudjelovanje atmosfere i mora te dinamiku priobalnog područja.



Smeću iz Albanije najizloženije su plaže poput Saplunare na Mljetu. Čak i kada nema ekstremnih uvjeta, na toj se plaži zimi nakupi plastičnih boca pa čak i bolničkog materijala. Potom slijede Trstenik, Pelješac i tako dalje.

Meteorološki CSI


Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nakon velikog zagađenja 2010. znanstvenici iz DHMZ-a i Ruđera, mr. sc. Martina Tudor i dr. sc. Ivica Janeković, pokušali su istražiti kako i odakle je ono točno stiglo.

Njihova studija 'Modelling origin and transport fate of waste materials on the south-eastern Adriatic coast (Croatia)', objavljena 2014. u časopisu Geofizika, pokazala je da je problem nastao u dvije regije.



„Izmjereni podaci pokazuju da su intenzivne oborine od 7. do 10. studenog 2010. nad dijelovima Crne Gore i Albanije značajno podigle razine rijeka i uzrokovale bujice koje su vjerojatno ponijele otpadne materijale prvo u rijeke, a potom i u Jadransko more“, ističu autori u svojoj studiji.

Tudor je za Index objasnila da u radu nisu htjeli precizno imenovati regije iz kojih je stiglo smeće jer im cilj nije bio da stvaraju politički pritisak nego da objasne pojavu.

Metereološki podaci teško izlaze iz Albanije


„Najbolje se po samom smeću može odrediti odakle je stiglo, po etiketama na bocama i slično. Problem je u tome što meteorološki podaci teško izlaze iz Albanije“, rekla je za Index Tudor.

Naša meteorologinja kaže da u malim zaljevima, a Jadran to jest, struje mora uobičajeno imaju smjer kretanja od jugoistoka prema sjeverozapadu.



„Na njih znaju utjecati razni vjetrovi koji ih mogu poremetiti. Tako će, primjerice, bura uzrokovati pojavu dvaju vrtloga na sjevernom i srednjem Jadranu. No generalno se struje stisnu uz obalu, u dijelovima koji su plići, i idu od juga prema sjeveru u istočnom dijelu Jadrana i obratno u zapadnom. Uz Italiju prolazi značajno ohlađena struja koja se stisne u pojasu širine od desetak kilometara. Dakle, očekivano je da će nešto što u Albaniji padne u more doploviti do naših obala. Kada bi Albanci kontinuirano bacali smeće u more, mi ne bismo imali turizma. Ovo je ovih dana bila ekstremna situacija s jakim oborinama. Jedino pravo rješenje je da naši južni susjedi riješe probleme ilegalnog otpada“, protumačila je Tudor.

Otkud protubrodska mina i lešina kita?


No, meteorologinja ističe da je teško reći jesu li uzrok smrti velikih morskih sisavaca bili ekstremni uvjeti ili su oni uginuli prirodnom smrću.

„Moguće je da je zagađenje uzrokovalo njihovo ugibanje, ali i da su uginuli prirodno pa ih je jugo samo nasukalo na obale. Kako je i odakle stigla mina, teško je reći. Nju je moglo otrgnuti olujno nevrijeme, a strujanja, vjetar i valovi mogli su je donijeti. Trebalo bi svakako pokušati otkriti odakle je došla mina jer ih možda ima još, a u tom slučaju one predstavljaju sigurnosnu prijetnju“, poručila je naša sugovornica.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara