SABORSKI zastupnici Mosta Božo Petrov i Ines Strenja istaknuli su da smjenom ministra zdravstva Milana Kujundžića problemi u hrvatskom zdravstvu nisu nestali te da građani Hrvatske dvostruko češće umiru od izlječivih bolesti nego građani razvijene Europe.

"Nakon tri i pol godine nerada, nečinjenja, došlo je vrijeme da počnemo liječiti kronične bolesti hrvatskog zdravstva. Zdravstvo grca u dugovima, sustav je neracionalno organiziran, opterećen birokracijom, listama čekanja, a liječnici i ostalo medicinsko osoblje odlaze iz Hrvatske. Oni koji ostaju imaju problem s neplaćenim prekovremenim satima i nezadovoljavajućom pozicijom poput medicinskih sestara", ustvrdio je Petrov.

Članovima vlade poručio je da ih Most neće pustiti da nastave s neradom koji je obilježio mandat bivšeg ministra.

Strenja je istaknula da građani Hrvatske i dalje, među svim građanima EU-a, zauzimaju visoka, ponegdje i najviša mjesta u statistici smrtnosti od izbježivih i izlječivih bolesti.

Uzrok tome, rekla je, leži u nedostatku učinkovite preventivne medicine, pravodobnog dijagnosticiranja i pravodobnog početka liječenja.

Strenja: Ulaganje u preventivnu medicinu vraća se četverostrukom uštedom 

"Opet nedovoljno razrađenih aktivnosti, mjera i odgovornosti, kao i ranije, neće uroditi željenim očekivanjima, što je u konačnici i vidljivo u podacima zdravstvene statistike. Naglašavamo kako je ulog u preventivnu medicinu najbolji ulog koji se vraća četverostrukom uštedom u liječenju“, istaknula je Strenja.

Također je dodala da u ladicama bivšeg ministra Kujundžića stoje gotovi prijedlozi nacionalnih strategija kojima se definitivno može spriječiti da u Hrvatskoj smrtnost od sprječivih bolesti ne bude 293 na 100 tisuća stanovnika u odnosu na 140 na 100 tisuća u EU te smrtnosti od lječivih u nas koje su 140 na 100 tisuća u odnosu na samo 90 od 100 tisuća u EU. Stoga pozivam novog ministra Vilija Beroša da ih isprazni i krene u borbu protiv kroničnih nezaraznih bolesti i stanja u Hrvatskoj, apelirala je Strenja.

Bekavac: Akcijski plan ponovno je "popis želja" 

Ivan Bekavac iz Mostova Savjeta za zdravstvo istaknuo je da su dva ključna dokumenta koji trebaju odrediti budućnost građana Nacrt prijedloga za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima 2020.-2026. i Nacrt nacionalnog plana protiv raka 2020.-2030.

"U Akcijskom planu za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima 2020.-2026. nije dovoljno naglašena odgovornost države, odnosno Vlade RH za zdravlje populacije, jer u puno većoj mjeri mora naglasak staviti na koordiniranost svih resora na unaprjeđenju i očuvanju zdravlja. Nažalost, ponovno je to samo popis želja i pozdrava, a gotovo je identičan prethodnom Akcijskom planu, ponovno bez elemenata nadzora, monitoringa, evaluacije uspješnosti i istraživanja“, ocijenio je.

Propustom smatra i to što su u Nacrtu nacionalnog plana protiv raka 2020.-2030. izostavljeni liječnici obiteljske medicine, oni koji najbolje poznaju građane, njihove navike i obiteljsko nasljeđe, te trebaju biti ključni dionici u pozivanju i mobiliziranju pacijenata na preventivne preglede.