MOST je danas kritizirao reformu strukovnog obrazovanja i način na koji se državna matura prilagođava učenicima tih škola. Upozoravaju da je povećanje satnice Hrvatskog jezika i Matematike istodobno smanjilo prostor za Povijest, Geografiju, Biologiju, Kemiju, Fiziku i druge predmete općeg obrazovanja.

Povećana satnica Hrvatskog jezika i Matematike u četverogodišnjim strukovnim programima opravdavana je time što njihovi učenici moraju polagati državnu maturu. Most smatra da veći broj sati sam po sebi ne donosi više znanja ako su kurikuli loše postavljeni.

"Ne možemo raspravljati samo o tome znaju li učenici napisati esej, a zanemariti pitanje što oni uopće znaju i na temelju čega bi taj esej trebali napisati. Kako će učenik kvalitetno razumjeti hrvatski jezik, književnost i kulturni kontekst ako mu istodobno smanjujemo nastavu hrvatske i opće povijesti?" poručuju iz Mosta.

"Matura se prilagođava problemima lošeg kurikuluma"

U Mostu upozoravaju i na kriterije državne mature. "Državna matura ne prilagođava se gimnazijalcima, nego problemima koji proizlaze iz lošeg kurikuluma i slabih radnih navika dijela učenika strukovnih škola", navode te dodaju da su pragovi prolaznosti iz Matematike na B razini i Hrvatskog jezika već vrlo niski.

Smatraju da daljnje prilagođavanje kriterija ne može biti zamjena za kvalitetniju nastavu. Problem povezuju i sa širom reformom strukovnog obrazovanja koju su tijekom 2024. snažno promovirali Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te predstavnici poslodavaca i obrtnika.

"Kadrovski uvjeti omogućuju sve veći ulazak ekonomista, pravnika i inženjera u nastavu strukovnih škola, uključujući osobe koje prethodno nisu radile ni u realnom sektoru ni u školi", upozoravaju iz Mosta. Istodobno se, navode, smanjuje prostor za nastavnike Povijesti, Biologije, Kemije, Fizike i Geografije.

Nastavnici Hrvatskog jezika i Matematike dobili su veću satnicu, ali u Mostu kažu da time nije riješen problem sadržaja te da među nastavnicima postoji nezadovoljstvo novim kurikulima.

"Jedan sat Povijesti tjedno teško može biti dovoljan"

Posebno izdvajaju položaj Povijesti. Nakon snažnog protivljenja nastavnika te pritiska javnosti i institucija prema Ministarstvu i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Povijest je ostala u programu, ali s jednim satom tjedno tijekom prva tri razreda srednje strukovne škole. Mogućnost dodatnih modula ovisi o odluci ravnatelja i opterećenosti učenika.

"Jedan sat Povijesti tjedno teško može učeniku dati ozbiljno razumijevanje hrvatske i svjetske povijesti. A bez tog znanja teško možemo očekivati kvalitetno razumijevanje književnosti, društva, kulture i jezika. Hrvatski jezik ne postoji izvan povijesnog i kulturnog konteksta", ističu.

Most smatra da rasprava o državnoj maturi mora krenuti od kvalitete nastave, a ne od stalnog prilagođavanja kriterija. Ako učenici četverogodišnjih strukovnih škola moraju polagati državnu maturu, obrazovni sustav tijekom četiri godine mora im osigurati sadržaje i znanja koji će ih za nju stvarno pripremiti.

Manjak općeg znanja

Povećanje satnice Hrvatskog jezika i Matematike, dodaju, ne smije biti opravdanje za osiromašivanje općeg obrazovanja. Učeniku strukovne škole, poručuju, ne treba samo stručna kvalifikacija nego i znanje koje će mu omogućiti nastavak obrazovanja, razumijevanje društva i ravnopravno sudjelovanje u javnom životu.

"Problem nije u tome što učenici strukovnih škola imaju više Hrvatskog jezika ili Matematike. Problem je što im istodobno smanjujemo Povijest, Geografiju, Biologiju, Kemiju i Fiziku, a onda se čudimo manjku općeg znanja i tome prilagođavamo državnu maturu. Snižavanje kriterija ne može biti zamjena za kvalitetno obrazovanje", zaključuju iz Mosta.