IZ KLUBA saborskih zastupnika Mosta ustvrdili su kako je prijedlog zakona o referendumu "svojevrsno Vladino priznanje da je ukrala referendume" referendumskim inicijativama iz 2018., iako je, kažu, prijedlog pokrio određene propuste koji su tada rezultirali sporovima.

Predsjednik Mosta Božo Petrov izjavio je da će se stranka nastaviti zalagati za tri izuzetno važna prijedloga da bi zakon o referendumu bio liberalan, transparentan, dostupan i na korist građanima. To je zakon koji se tiče narodnih inicijativa takom da građani mogu iskazati svoj stav i mišljenje, istaknuo je Petrov.

Smanjenje broja potpisa

"Smatramo da broj potpisa koji trebaju prikupiti kako bi se uopće održao referendum je nerealno visok, jer je potrebno skupiti 10 posto potpisa cjelokupnog stanovništva", dodao je Petrov. Rekao je da to nije tako i u drugim državama EU, jer je primjerice u Italiji za to potrebno jedna do dva posto potpisa građana.

"To jest definirano Ustavom, ali to dvije trećine saborskih zastupnika može promijeniti, a to može učiniti i vlada ako želi i ima volju zakon učiniti transparentnijim, liberalnim i na korist građana dati inicijativu koju ćemo objeručke podržati", rekao je Petrov.

Most će tražiti da se prikupljanje potpisa može provesti elektroničkim putem i smanjiti troškove, najavio je. Pokazalo se da sustav može funkcionirati, jer se i popisivanje stanovništva provodi elektroničkim putem pa zašto se onda ne bi na pouzdan način prikupilo potpise građana za pokretanje referenduma, upitao je Petrov. Očito se može, rekao je, dodavši da će to biti njihov drugi prijedlog na kojem će inzistirati.

Treći prijedlog će biti da se broj potpisa za održavanje lokalnih referenduma smanji s trenutnih 20 posto na barem 10 posto, jer se čini, rekao je Petrov, da su odluke na lokalnoj razini drastično važnije od onih na državnoj razini.

Primjerice, prikupiti 20 posto potpisa građana u gradu Zagrebu za pokretanje referenduma značilo bi da treba imati potpisa gotovo koliko je dobio glasova aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević da bi upravljao gradom. Toliko je to nerealno, poručio je Petrov i dodao da će inzistirati da se to mijenja.

Nije dovoljno pokazati samo dobru namjeru, nego uistinu na dobar način promijeniti zakon na korist građana, ocijenio je.

O referendumu protiv eura

Upitan o inicijativi Hrvatskih suverenista o referendumu oko uvođenja eura, Petrov je rekao kako osobno smatra da Hrvatska u ovom trenutku za to nije spremna.

"Je li to nekome potrebno zato da bi imao uspješnu europsku karijeru - možda, ali mene to kao hrvatskog građanina ne zanima. Niti smatram da bi to trebalo zanimati bilo koga u Hrvatskoj, pa neka se izvole potruditi da osobna ambicija odgovara volji drugih ljudi u Hrvatskoj, a ne da svi budemo taoci jedne osobne ambicije", poručio je  čelnik Mosta.

Potpredsjednik Mostova Kluba zastupnika, Zvonimir Troskot, podsjetio je da se zakonski prijedlog pojavljuje tri godine nakon referendumskih inicijative, no pozdravlja da je zakon uopće predložen.

Naglasio je kako se Most oduvijek zalagao da bi zakon i referendumi bili transparentniji i pristupačniji građanima u Hrvatskoj. Dodao je da su se "tadašnji gradonačelnici Rijeke i Samobora, Vojko Obersnel i Krešimir Beljak ponašali kao lokalni šerifi ne dopuštajući građanima da se izjasne o referendumskim inicijativama". Tadašnji ministar uprave Lovro Kuščević isticao je da će Ustavom i zakonom štititi referendumske inicijative i građane, a nije to učinio, rekao je Troskot.

Pozdravio je predloženo ograničavanje trajanja provjere potpisa, jer, kaže, nije logično da se prikupljaju 15 dana, a provjeravaju tri mjeseca te da to ne čini vladin APIS, nego treća strana - DIP.

Upitan o ponovnom puknuću vodovodne cijevi u Zagrebu, Troskot je rekao kako nije realno očekivati da nova gradska vlast u 100 dana riješi kaos koji se u Zagrebu gomilao 20 godina. No do sada su se više bavili ideološkim pitanjima, nego komunalnom infrastrukturom, a cijevi koje pucaju to jesu, dodao je.