UKRAJINA je odbila produžiti ugovor o tranzitu ruskog plina preko svog teritorija, koji je istekao 31. prosinca. To je već 19. prosinca u Bruxellesu najavio predsjednik Volodimir Zelenski. Kijev neće dopustiti Moskvi da "zaradi dodatne milijarde" dok traje agresija na Ukrajinu, naglasio je Zelenski. Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je kraj ugovora i izrazio uvjerenje da ruska državna tvrtka Gazprom može apsorbirati gubitak. "Ovaj ugovor više neće postojati. Sve je jasno", rekao je Putin i dodao: "Mi ćemo preživjeti, Gazprom će preživjeti."

Upitno je kako će se razvijati situacija sa snabdijevanjem plinom u istočnim članicama Europske unije koje ne izlaze na more pa stoga ne mogu uvoziti tekući plin morskim putem. Austrija, Mađarska i Slovačka dobivale su ruski plin preko Ukrajine. Vlade u Bratislavi i Budimpešti žele nastaviti kupovati ruski plin, piše Deutsche Welle.

Duga priča

Do početka rata u Ukrajini Rusija je bila najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, a Europa joj je bila najvažniji kupac. Za vlade na kontinentu pristup jeftinoj energiji imao je veću težinu od svake zabrinutosti vezane za poslovanja s predsjednikom Vladimirom Putinom. 

Više od pola stoljeća ranije Sovjetskom Savezu su očajnički trebali novac i oprema za razvoj plinskih polja u Sibiru. U isto vrijeme je Savezna Republika Njemačka trebala jeftinu energiju za svoje gospodarstvo u usponu. Godine 1970. Moskva i Bonn potpisali su ugovor "Cijevi za plin", na temelju kojeg su njemačke tvornice isporučile tisuće kilometara cijevi za transport ruskog plina u Zapadnu Europu.

Ova umreženost na energetskom tržištu traje do danas jer su europski uvoznici često vezani dugoročnim ugovorima iz kojih ne mogu lako izaći. Prelazak je također skup jer će dostupne zalihe plina na globalnom tržištu ostati oskudne još najmanje godinu dana, navodi američka medijska tvrtka Bloomberg. Naime, veliki dio plina dostupnog za uvoz u Europu još uvijek trebaju zemlje koje su posljednjih godina zatvorile svoje elektrane na ugljen i nuklearke.

Dugotrajna ovisnost

Prema briselskom think tanku Bruegelu, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. - nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku.

Najveći kupci su Austrija, Slovačka i Mađarska. Veliki potrošači energije poput Španjolske, Francuske, Belgije i Nizozemske također još uvijek uvoze ruski ukapljeni prirodni plin tankerima. Dio se miješa s drugim izvorima plina u europskoj mreži plinovoda. Zbog toga bi ruski plin mogao stizati i do Njemačke, iako to ona želi izbjeći.

Skup plin

Cijene energenata porasle su 2022., djelomice i više od 20 puta, navodi think tank Bruegel. Neke su europske tvornice morale smanjiti proizvodnju, a mnoge su male tvrtke čak propale. Cijene su od tada pale, ali su još uvijek iznad razina prije krize. To industrije europskih zemalja koje trebaju mnogo energije - posebice u Njemačkoj - čini manje konkurentnima.

Skupa energija jedan je od razloga zašto su tvrtke poput VW-a i BASF-a u problemima. Domaćinstva pogođena sve većim računima za energiju pronašla su načine za smanjenje potrošnje. Međutim, za mnoge su dodatni troškovi velik teret. Prema podacima Europske komisije, 2023. godine gotovo jedanaest posto građana EU nije moglo adekvatno grijati svoje domove. 

Briselski mir

No nadležni u Europskoj uniji očito nisu uznemireni. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina, prema analizi EU. Bloomberg News je to objavio sredinom prosinca. Analiza je bila namijenjena smirivanju država članica i tržišta prije isteka ukrajinsko-ruskog sporazuma o plinu. Unija će moći pronaći alternativne izvore opskrbe, najavljeno je u Bruxellesu.

"S globalnom godišnjom proizvodnjom od više od 500 milijardi kubičnih metara ukapljenog zemnog plina očekuje se da će zamjena oko 14 milijardi kubičnih metara ruskog plina transportiranog preko Ukrajine imati mali utjecaj na cijene prirodnog plina u EU", citira Bloomberg dokument Europske komisije. Zato se može pretpostaviti da je "kraj tranzitnog ugovora uzet u obzir kod cijena plina za zimu". 

EU je dugo tvrdila da države članice koje još uvijek uvoze ruski plin preko ukrajinske rute - posebice Austrija i Slovačka - mogu i bez tih isporuka. Zato je najavljeno da se neće ulaziti u pregovore kako bi trasa ostala otvorena.

Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tijekom sljedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. “Najrealniji scenarij je da ruski plin više neće teći kroz Ukrajinu”, stoji u procjeni. EU je za to “dobro pripremljen”.

Unatoč tome, vlade Mađarske i Slovačke vrlo su zabrinute za opskrbu plinom, kao i za svoje posebno bliske odnose s Rusijom.

Fico čvrsto uz Putina

U međuvremenu, Slovačka ide dalje i prijeti Kijevu protumjerama. Premijer Robert Fico kaže u videu objavljenom na Facebooku da razmišlja o prekidu hitne opskrbe Ukrajine strujom iz Slovačke nakon 1. siječnja. "Ako je to neizbježno, zaustavit ćemo opskrbu električnom energijom koju Ukrajina treba tijekom prekida mreže. Ili ćemo se dogovoriti o drugačijem smjeru djelovanja."

Ukrajinski predsjednik Zelenski optužio je Fica da postupa po ruskim uputama. Izgleda kao da je Vladimir Putin naredio Ficu da "otvori drugu energetsku frontu protiv Ukrajine nauštrb interesa slovačkog naroda", napisao je Zelenski na internetskoj platformi X. Ficove prijetnje mogu se objasniti samo na ovaj način, zaključuje ukrajinski predsjednik.