ANTHONY J. Evans, predavač na COTRUGLI Business School koji dolazi s ESCP Business School, pripremio je interesantan uvid u energetski potencijal nuklearne energije u Hrvatskoj.

Nekoliko je mogućnosti koje su dostupne hrvatskoj vladi za korištenje nove nuklearne tehnologije za proizvodnju domaće energije. Europske zemlje bore se s balansiranjem želja za pouzdanu opskrbu energijom i želji za boljim doprinosom vezano za klimatske promjene, a napredak u nuklearnoj tehnologiji predstavlja rješenje. Nuklearna energija pokazala se kao sigurna i jeftina alternativa fosilnim gorivima.

Prednosti nuklearne energije

Osnovna funkcija naših energetskih potreba je globalno oslanjanje na fosilna goriva. Iako pokušaji smanjenja potražnje mogu uvelike doprinijeti razvoju strategije, odgovarajuće izvore opskrbe još je uvijek potrebno definirati.

Upravo fosilna goriva nude velike prednosti jer mogu zadovoljiti naše energetske potrebe no ona najviše pridonose i klimatskim promjenama. Obnovljivi izvori energije poput vjetra ili sunca ne sadrže ugljik, ali su ograničeni jer se mogu rasporediti jedino neravnomjernom geografskom distribucijom. Osim toga, pretjerano su skupi. Nuklearna energija zato pruža priliku zamijeniti fosilna goriva.

Količina nuklearnih materijala je ograničena

Svakako, nuklearna energija ne rješava doslovno pitanje održivosti jer je količina materijala ograničena. Brzi prijelaz s neodržive na potpuno obnovljivu energiju neizmjerno je skup i nepotreban. Realno rješenje je to da potrošnju energije učinimo održivijom, a nuklearna energija mnogo je održivija od fosilnih goriva.

Zemlje koje žele usvojiti energetsku strategiju koja je održiva, pristupačna i sigurna te ostvariti niske razine ugljika, trebale bi nuklearnu energiju i obnovljive izvore prihvatiti kao odličnu dopunu, a ne zamjenu za trenutne izvore.

Glavni nedostatak su otpadni proizvodi. Što je veća zabrinutost zbog klimatskih promjena to moramo biti spremniji za pohranjivanje upravo nuklearnog otpada. Tehnološki napredak može i dramatično smanjiti troškove skladištenja.

U svijetu ima 449 nuklearnih elektrana

U svijetu ima 449 nuklearnih elektrana, a najveći proizvođači nuklearne energije su Sjedinjene Američke Države, Francuska, Kina, Rusija, Južna Koreja, Kanada, Ukrajina, Njemačka, Velika Britanija, Švedska i Španjolska.

Primjer Francuske pokazuje naglasak na nuklearnu energiju i prvotnu zabrinutost oko klimatskih promjena. Od 1978. do 1998. godine francusko prihvaćanje nuklearne energije omogućilo je smanjenje njihove upotrebe fosilnih goriva s 55% proizvodnje električne energije na 10%.

Europa je glavno globalno tržište za nuklearnu energiju s nekoliko zemalja koje više od 20% svojih energetskih potreba dobivaju iz nuklearnih izvora.

Obnovljivi izvori energije nisu dovoljni

Važno je naglasiti kako obnovljivi izvori energije nisu dovoljni, pogotovo zato što su globalne potrebe za energijom sve veće. Najbolji primjer tome je Njemačka. Odlučili su se za potpuno ukidanje nuklearne energije do 2022. godine te ih je to potaknulo na proizvodnju ugljena kako bi se zadovoljile energetske potrebe.

Njemački slučaj je intrigantan, a šira javnost svakako ima averziju prema nuklearnoj energiji što se u globalu pripisuje katastrofi u Fukushimi 2011. godine.

Foto: dr. Anthony J. Evans, predavač na COTRUGLI Business School

Averzija prema nuklearnoj energiji

Katastrofa u Fukushimi dogodila se zbog potresa koji je izazvao 14 metara visok tsunami. To svakako nije argument protiv nuklearne energije, ali bi trebao potaknuti na razmišljanje o tome je li njihova izgradnja na udaljenim lokacijama uz more, bez dovoljne zaštite, mudra. Ni to nije argument protiv nuklearne energije u Europi gdje je opasnost od potresa i tsunamija minimalna.

Zabrinutost javnosti odraz je neznanja, a ne temeljne opasnosti. Katastrofa u Fukushimi svakako je bila okidač za jačanje svijesti javnosti kako je nuklearna energija sama po sebi opasna. Bez obzira, sigurnija je od alternativa.

Istraživanje nesreća u proizvodnji energije

Godine 2016. Sovacool i suradnici napravili su istraživanje i usporedili nesreće iz niza izvora u proizvodnji energije. Uračunato je 686 zasebnih nesreća koje su rezultirale s više od 180.000 ljudskih žrtava.

Zaključuju da energija vjetra proizvodi najviše nesreća dok su hidroelektrane najsmrtonosnije. Prednost ovog istraživanja svakako je uključenje katastrofe u Fukushimi. Time je potvrđeno kako nuklearna energija još uvijek ima vrlo nizak broj žrtava.

Nuklearna energija jedan je od najsigurnijih oblika opskrbe energijom. U prilog tome govori činjenica kako Međunarodna energetska agencija i Međuvladin panel za klimatske promjene podržavaju ovaj pristup.

Što sve ima utjecaj na odluku o korištenju nuklearne energije?

Oslonac Hrvatske na uvoz energije raste, a više od polovice energetskih potreba dolazi izvan domaće proizvodnje. Osim toga, Hrvatska je već vodeća u proizvodnji energije iz nefosilnih goriva jer većina domaće proizvodnje energije osigurava se kroz hidro ili termoelektrane.

Kakva je trenutno situacija?

Hrvatska trenutno proizvodi i koristi nuklearnu energiju. Hrvatska vlada ima zajedničko vlasništvo nad nuklearnom elektranom Krško koja se nalazi u Sloveniji. Elektrana Krško je 2010. godine osiguravala 15 do 20% energetskih potreba Hrvatske.

Tada se pregovaralo da isključivo Slovenija ima vlasništvo nad elektranom, a da Hrvatska razvije vlastitu nuklearnu elektranu u istočnoj Slavoniji. Iako Hrvatska još uvijek ne proizvodi nuklearnu energiju važno je napomenuti kako ima postojeći nuklearni izvor. 

Niži troškovi

Uvijek postoji strah za povećanjem troškova no čini se kako se može napraviti razuman kompromis. Nuklearna industrija ima visoke regulatorne zahtjeve, postoje nacionalni interesi za energetsku sigurnost, a prevladava ekonomija razmjera. To ne zahtijeva velike projekte koji su do sad obilježili nuklearne elektrane.

Mali modularni reaktori (eng. SMR) su gotove jedinice koje se mogu sastaviti na licu mjesta. Tijekom posljednjih 5 godina, SMR-ovi su se pojavili kao sredstvo za osiguravanje nuklearne energije po mnogo nižim troškovima. Prednost je što su kompaktni, povoljni, brzo se sastavljaju i prijenosni su.

Ključni problem vezan za primjenu malih nuklearnih reaktora je trenutni regulatorni sustav koji je usmjeren prema postojećim reaktorima. No, svaka vlada koja uspostavi energetsku politiku koja je okrenuta budućnosti i kompatibilna s novim tehnologijama imat će veliku prednost.

Mogući napredak u industriji nuklearne energije nudi sposoban, čist i siguran način postizanja održive energetske neovisnosti.

Hrvatska je sposobna podržati nuklearnu energiju

Hrvatski program potpore energetski intenzivnim tvrtkama, koji ima godišnji proračun od 10 milijuna eura, odobrila je Europska komisija u lipnju 2020. godine. Zakonom o energiji iz 2012. godine usklađena je energetska politika Hrvatske s direktivama Europske Unije, a Zakonom o obnovljivim izvorima energije i učinkovitoj kogeneraciji iz 2016. uvedene su mjere za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Što treba napraviti?

Potrebno je osnovati studiju za procjenu troškova koja uključuje procjenu potrošnje energije i troškova povezanih s alternativnim izvorima opskrbe. K tome je potrebno stvoriti novi energetski panel za traženje partnera iz privatnog sektora za izgradnju i rad. Osim toga, važno je formirati strateške saveze s drugim državnim subvencionerima kako bi se podijelile najbolje prakse i iskoristila ekonomija razmjera.

Svakako, nova energetska politika koja bi bila usmjerena na nove nuklearne tehnologije može Hrvatsku pretvoriti u europskog lidera na tržištu koje se tek razvija.