AMERIČKI zdravstveni djelatnici, baš kao i europski, posljednjih nekoliko mjeseci potiču građane da se ove godine cijepe protiv gripe u nadi da bi time mogli spriječiti zimsku "twindemiju" - situaciju u kojoj se istovremeno šire i gripa i covid-19.

Cijepljenje protiv gripe preporučeno je iz više razloga. Prvi je da se izbjegne mogućnost istovremene zaraze s oba virusa, što bi moglo uzrokovati teže kliničke slike. Drugi je da se rasterete i zdravstveni sustavi i stanovništvo jer je simptome ovih dviju bolesti nerijetko teško razlikovati bez dodatnih testiranja ili pregleda.

Znanstvenici su se do nedavno uglavnom zadržavali na tim dvama razlozima kada su preporučivali cijepljenje protiv sezonske gripe.

Međutim, neka novija istraživanja ukazuju na mogućnost da bi cjepivo protiv gripe, kao i neka druga, moglo imati zaštitni učinak u slučaju covida-19.

Tako barem piše Scientific American, a prenose brojni mediji i ljudi na društvenim mrežama. Budući da teza dolazi iz relativno pouzdanog izvora i dijeli se unaokolo, vrijedno je posvetiti joj nešto pozornosti. Na samom početku istaknimo da jednoznačnog potvrdnog odgovora na pitanje iz naslova još uvijek nema te da će, čak i ako ga bude, efekt najvjerojatnije biti takav da ga nećemo moći smatrati ozbiljnom zaštitom. Treba imati na umu da je upitno čak i kolika će biti zaštita od prvih cjepiva razvijenih za covid-19. Sigurno neće biti 100%.

Riječ je o studiji koja još nije recenzirana

U svojem tekstu taj poznati znanstvenopopularni časopis predstavlja novo istraživanje koje za sada još nije prošlo recenziju neovisnih stručnjaka niti je objavljeno u nekom ozbiljnom časopisu, no koje je na tragu nekih drugih sličnih studija. Nažalost, u vrijeme pandemije takav način predstavljanja rezultata istraživanja, zbog hitnosti situacije, postao je više pravilo nego iznimka.

Nova studija ukazuje na mogućnost da bi cjepivo protiv gripe moglo smanjiti rizik od covida-19 tako što bi moglo poticati tijelo da proizvodi široki spektar molekula koje se bore protiv infekcije čime bi se organizam zaštitio i od virusa SARS-CoV-2.

No, autori upozoravaju na to da je istraživanje preliminarno te da ga treba pojačati kontroliranim studijama.

Među cijepljenima protiv gripe ima manje oboljelih od covida-19

U novoj studiji Mihai Netea, imunolog Sveučilišnog medicinskog centra Radboud u Nizozemskoj, i njegovi kolege analizirali su baze podataka svoje bolnice kako bi utvrdili postoji li veća ili manja vjerojatnost da će se zaposlenici cijepljeni protiv gripe tijekom sezone 2019./2020. zaraziti s virusom SARS-CoV-2.

Za potrebe studije ispitali su podatke oko 10.600 zaposlenika bolnice. Među njima 184 imalo je pozitivan test na covid-19 do početka lipnja. Nakon toga provjerili su tko je od zaposlenika prethodno bio cijepljen protiv gripe. Rezultat je pokazao sljedeće: 2.23 posto zaposlenika koji nisu bili cijepljeni protiv gripe imalo je pozitivan test na covid-19, dok je među cijepljenima udio bio samo 1.33 posto.

Rad Netea i njegovog tima objavljen je na platformi MedRxiv 16. listopada.

Razlog za razliku može biti u zdravstvenoj svjesnosti

Nažalost, ovaj rezultat nije dokaz da cjepiva protiv gripe sprječavaju covid-19. Naime, studija ne pokazuje uzročno-posljedičnu vezu, već samo korelaciju jer ne isključuje mogućnost da su na ishod utjecali neki drugi čimbenici.

Primjerice, sasvim je plauzibilno pretpostaviti da su ljudi koji se odluče na cijepljenje protiv gripe zdravstveno svjesniji od onih koji to ne učine, što podrazumijeva da je vjerojatnost da će slijediti smjernice za prevenciju covida-19 u njihovom slučaju veća nego kod osoba koje se ne cijepe.

Potvrde u laboratorijskim uvjetima

No, Scientific American ističe da Netea i njegov tim nisu ostali samo kod ovog nalaza. Oni su svoj rezultat pokušali potvrditi u laboratoriju. Njihov eksperiment sugerirao je isto.

Znanstvenici su prvo pročistili krvne stanice uzete od zdravih osoba. Nakon toga su neke izložili cjepivu protiv gripe i ostavili da se razvijaju šest dana. Konačno su stanice izložili SARS-CoV-2 i analizirali ih dan kasnije.

Stanice koje su prvo bile aktivirane cjepivom protiv gripe proizvele su više vrsta imunoloških molekula protiv virusa, poznatih kao citokini, od onih koje nisu bile izložene. Mada takve molekule mogu biti štetne kada se stvaraju kasno u tijeku covida-19, jer mogu pokrenuti tzv. citokinsku oluju koja može oštetiti brojne organe, citokini proizvedeni rano u fazi zaraze uništavaju patogene i suzbijaju infekciju.

No u svijetu znanosti poznato je da se sve što se potvrdi u laboratoriju ne može prevesti na ljude. Naprotiv, to vrijedi za manji broj rezultata.

Kako bi cjepivo moglo djelovati?

Scientific American kaže da bi se moglo činiti pretjeranim sugerirati da bi cjepivo dizajnirano za zaštitu od infekcije jednim patogenom moglo zaštititi i od drugih.

Naime, poznato je da čak i cjepivo protiv gripe ima malu zaštitnost, ako nije najbolje pogođen soj koji je u cirkulaciji. Pitanje je stoga kakav efekt može imati cjepivo protiv virusa gripe na koronavirus koji je bitno drugačiji.

"No sve veći broj istraživanja sugerira da se to zapravo događa kroz proces koji se naziva 'trenirani urođeni imunitet'. Poznato je da cjepiva djeluju stimulirajući adaptivni imunološki sustav, tjerajući tijelo da stvara protutijela koja mogu prepoznavati i napadati određeni patogen ako ga ponovno susretnu. Međutim, nedavna istraživanja sugeriraju da neka cjepiva također treniraju brži i manje specifični urođeni imunološki sustav organizma, čime poboljšavaju njegovu sposobnost da se bori protiv brojnih vrsta infekcija. Čini se da cjepiva to postižu tako što reprogramiraju matične stanice koje stvaraju stanice uključene u ovaj rani urođeni imunološki odgovor", piše Scientific American.

Potvrde u drugim studijama

Autor članka navodi da, iako rezultati nove studije nisu nedvosmisleni, neke druge novije studije povezuju cjepiva protiv gripe, kao i druga cjepiva, s nižim rizikom od covida-19.

U dva rada, od kojih je jedan objavljen u časopisu Vaccines u rujnu, a drugi u Journal of Medical Virology u lipnju, znanstvenici su otkrili da su stope zaraze covidom-19 bile niže u regijama Italije u kojima je veći postotak ljudi u dobi od 65 godina i starijih cijepljen protiv gripe. Na sličan način osobe koje su bile cijepljene cjepivima protiv dječje paralize, vodenih kozica, ospica-zaušnjaka-rubeole (MMR), Haemophilusa influenzae tipa B (Hib), hepatitisa A ili B ili pneumokokne bolesti tijekom posljednjih pet godina rjeđe su bile pozitivne na novi koronavirus nego ljudi koji nisu primili nijedno od tih cjepiva. Osim toga, u ovom trenutku u tijeku je dvadesetak kliničkih ispitivanja širom svijeta kako bi se utvrdilo može li cjepivo protiv tuberkuloze (BCG) zaštititi od covida-19.

Tu pak treba imati na umu da postoje i neke studije koje nisu dale naročito optimistične rezultate.

Naš infektolog: Tek treba vidjeti

Prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece pri Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, kaže da se slaže da će biti potrebne dodatne kliničke studije da se ovi rezultati potvrde.

"Također, vidjet će se epidemiološkim praćenjem hoće li biti razlike u incidenciji covida-19 u populaciji koja je cijepljena protiv gripe u nastupajućoj sezoni u odnosu na one koji nisu cijepljeni", ističe naš znanstvenik.

Drugim riječima, dobro je cijepiti se protiv sezonske gripe jer je ona također ozbiljna bolest koja godišnje u svijetu odnosi do 650.000 života te zato što ne bi bilo dobro zaraziti se s oba virusa. Međutim, nije preporučljivo računati da će nas ono zaštititi od covida-19, a čak i ako štiti, nije za očekivati da će ta zaštita biti značajna.