PUTIN vodi rat protiv Ukrajine, a Europa od Putina i dalje kupuje energente. Prije svega plin. Može li Njemačka uopće izdržati bez ruskog plina? Oko toga stručnjaci imaju različita mišljenja, piše Deutsche Welle.

Već početkom ožujka je skupina učenjaka Nacionalne akademije znanosti Leopoldina objavila da bi njemačka ekonomija mogla izaći na kraj i s učincima kratkoročnog prestanka dostave ruskog plina.

Ekonomist Rüdiger Bachmann (Sveučilište Notre Dame u SAD-u) nedavno je u intervjuu za list Tagesspiegel rekao da bi u Njemačkoj itekako bio moguć i embargo na uvoz ruskog plina. On je, kaže, zajedno s ekonomistima različitih smjerova izračunao moguće posljedice.

Na temelju njegovih pretpostavki postoji „detaljni model za 40 zemalja, koji uključuje globalne trgovinske veze i uvažava input-output na razini pojedinih sektora“. Po tom modelu bi obustava uvoza ruskog plina utjecala na pad BDP-a i do tri postotka. Radi usporedbe: zbog korona-lockdowna u 2020., njemački BDP je opao za pet posto.

"To bi naravno bio silan pad, ali to nije ništa što se ne bi moglo amortizirati gospodarsko-političkim mjerama. Čak i kad bi šteta bila dvostruko veća“, kaže Bachmann. On pritom upućuje na činjenicu da bruto novostvorena vrijednost onih sektora koji su bili zatvoreni tijekom korona-krize nije manja od sektora koji su sad pogođeni – pogotovo kemijska branša.

Upozorenja iz gospodarskih krugova

A iz te je branše odmah stiglo upozorenje da bi, ako ne bude kompenzacija, moglo doći do gubitka velikog broja radnih mjesta, tvrdi sindikat „IG Bergbau, Chemie, Energie“ (rudarstvo, kemijska industrija, energetika).

Kada bi se moralo „gasiti“ proizvodnju u postrojenjima kemijske industrije u Njemačkoj, proizvodi tog sektora bi nedostajali u mnogim sektorima ekonomskog života u Njemačkoj, na primjer u farmaceutskoj branši ili u građevinskoj industriji, tvrdi se.

Zabrinutost stiže i iz čelične industrije. „Bez zemnog plina iz Rusije trenutno nije moguća proizvodnja čelika“, izjavilo je već prošli tjedan Udruženje proizvođača čelika.

Čelik je sirovina bez koje je nezamisliv proces stvaranja neke dodatne vrijednosti u gotovo kompletnoj industriji. Bez uvoza energenata iz Rusije moguće je obustavljanje proizvodnje u čeličnoj industriji, a to bi onda moglo rezultirati naglim padom proizvodnog volumena u Njemačkoj – i u Europskoj uniji.

Upozorenja stižu i iz metalne i elektroindustrije. Takav potez bi „kratkoročno doveo do toga da na raspolaganju nema topline potrebne za proizvodne procese u industriji prerađivačkoj radinosti“, tvrdi šef Udruženja metalne industrije Oliver Zander. „Mi bismo u vrlo kratkom vremenu obustavili proizvodnju u brojnim područjima“, naglašava on. Na primjer u industriji prehrambenih namirnica, mesnoj ili kemijskoj industriji.

Fundamentalna opasnost?

Ekonomist Bachmann pak smatra da bi se obustavu proizvodnje u kemijskoj industriji moglo nekako podnijeti, jer je po njemu proizvode kemijske industrije moguće zamijeniti nekim drugim proizvodima.

Michael Hüther iz Instituta njemačke privrede u Kölnu uzvraća kako to baš i nije tako jednostavno. Za list Tagesspiegel on napominje da je njemačka proizvodnja sirovina u kemijskom sektoru tijesno povezana s drugim proizvodnim lancima.

„Kad bismo mi obustavili rad u kemijskoj branši na rok od godinu i pol dana, što bi se dogodilo u slučaju embarga na plin, to onda nije ništa drugo nego oproštaj od proizvodnje sirovina u Njemačkoj“, smatra Hüther.

Hüther je skeptičan i prema Bachmannovoj usporedbi sa zatvaranjem nekih sektora tijekom pandemije koronavirusa. Tada su, kaže on, na duže vrijeme bili pogođeni sektori privatnog konzuma koji nisu bili međusobno povezani, poput hotela ili restorana: „Ali sad govorimo o specijaliziranom proizvodnom lancu s puno većom stopom međusobnog umrežavanja.“

Pad BDP-a

Moritz Schularick, ekonomist sa Sveučilišta u Bonnu, u okviru jedne studije je također izračunao da bi Njemačka mogla podnijeti embargo na uvoz plina. BDP bi po toj računici mogao opasti između 0.5 i tri posto.

"Mi uvozimo otprilike polovinu plina iz Rusije, preko plinovoda, to se ne može kratkoročno kompenzirati“, kaže on u intervjuu za tjednik Der Freitag. Plin se u podjednakoj mjeri koristi u kućanstvima za grijanje i u industriji, gdje ga se također koristi za generiranje topline, kaže ovaj ekonomist.

On smatra da bi ograničenja u potrošnji plina mogla pomoći u tome da se u perspektivi odustane od ruskog plina, na primjer snižavanjem temperature za grijanje u stanovima, sanacijom zgrada i uz pomoć veće učinkovitosti u korištenju energije.

U ministarstvu gospodarstva se očito na dosta statičan način razmišlja o „rupama“ u opskrbi, računa i uspoređuje s prošlom godinom i pita kako bi se sve to moglo nadoknaditi bez Rusije, priča Schularick. "Ali ta rupa je dinamična. Ono što naučimo štedjeti do iduće zime, ubuduće nam neće trebati.“ Uz pomoć inovacija i inženjerskog znanja može se reducirati potražnja za plinom, dodaje on.

Sudeći po navodima Saveznog udruženja energetske i vodoprivrede (BDEW), potencijal uštede energije u privatnim kućanstvima iznosi oko 15% potreba za plinom, a u sektoru obrta, trgovine ili usluga oko deset posto, u industriji dodatnih osam posto. Najveći potencijal uštede se vidi kod opskrbe strujom – u tom području bi se moglo uštedjeti i do 36% potrošnje plina.

Političke tenzije

Achim Wambach iz Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) u Mannheimu na drugoj strani upozorava: „Jedan takav energetski embargo bi bio jedinstven u povijesti i imao bi znatne učinke na konjunkturni razvoj.“

Bilo bi i političko-ekonomskih efekata, sjetimo se samo „žutih prsluka“ u Francuskoj, dodaje on. I Christoph M. Schmidt, predsjednik Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja u Essenu (RWI) upozorava da je trenutno „gotovo nemoguće dati pouzdane izjave o redu veličine gospodarskih posljedica koje bi bile povezane s embargom“.

Bez obzira na sve nesigurnosti, prošli je petak poveći broj aktualnih i bivših visokopozicioniranih dužnosnika iz redova privrede, politike i znanosti u Njemačkoj i inozemstvu otvorenim pismom od savezne vlade zatražilo da „zaustavi financiranje rata“, odnosno da pod hitno uvede embargo na rusku naftu i plin.