OČEKUJE se početak nove ruske ofenzive u Donbasu, no njen uspjeh ovisi o tome je li Rusija ispravila ogromne greške u logistici i koordinaciji svoje vojske.

"Ja sam zao i strašan i imam kandže i očnjake", navodno je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao bivšem britanskom premijeru Davidu Cameronu kad ga je ovaj upitao za korištenje kemijskog oružja u Siriji od strane tamošnjeg ruskog saveznika Bašara al-Asada. Cameron i Putin razgovarali su o tome koliko daleko je Rusija spremna ići.

Prema riječima Cameronovog savjetnika za vanjsku politiku Johna Cassona, Putin je objasnio da uspjeh u Siriji zahtijeva korištenje barbarskih metoda, kao što je činio SAD u zatvoru Abu Ghraib u Iraku. "Ja sam bivši KGB-ovac", objasnio je tada Putin. Navodno je te riječi Putin izrekao napola u šali, ali je - kao i uvijek kad se radi o njemu - prijetnja bila jasna, piše u svojoj analizi Politico.

Putin je definitivno dokazao da je spreman kao oružje upotrijebiti i strah kako bi pokorio prkosne Ukrajince. Njegove trupe napadaju civile, muče i siluju. No ipak, pobjeda mu još uvijek izmiče. Čini se da je u sljedećih nekoliko tjedana naumio prekinuti neuspjehe svoje vojske novom ofenzivom. Moguće je da će ona biti još strašnija od prethodnih kako bi se Rusija - ali i sam Putin - spasila od daljnjeg sramoćenja.

Može li ovaj bivši KGB-ovac uspjeti? Može li Rusija pobijediti u ratu koji je Putin pokrenuo protiv Ukrajine?

Katalog pogrešaka

Od samog početka, ruski pristup ratu obilježen je krivim procjenama i kalkulacijama. Putin i njegovi generali podcijenili su ukrajinski otpor i precijenili sposobnosti vlastitih snaga, a propustili su i predvidjeti razinu vojne i financijske pomoći koju će Ukrajina primiti od SAD-a i europskih saveznika.

Kijev nije pao u nekoliko dana, kao što je Kremlj planirao. Njegove snage preko ljeta i jeseni bile su natjerane na povlačenje, a Ukrajina je do studenog vratila kontrolu nad više od polovine teritorija koji su Rusi okupirali u prvim tjednima rata. Rusija je natjerana na skupi i dugi konvencionalni rat, što je dovelo do rijetko viđenih pobuna u političko-vojnom establišmentu zemlje.

Jedina pobjeda koju su Rusi uspjeli izvojevati u posljednjih nekoliko mjeseci dogodila se u siječnju, kada su se Ukrajinci povukli iz gradića Soledara u regiji Donjeck. Znakovi pokazuju da bi Rusi uskoro mogli zauzeti i Bahmut, grad blizu Soledara.

Ipak, nijedna od tih krvavih pobjeda nije ništa drugo nego simboličan uspjeh, bez obzira na ogroman broj žrtava na obje strane. Taktički, nijedna pobjeda nije važna, a neki dužnosnici sa Zapada privatno kažu da je ukrajinski predsjednik Zelenski trebao poslušati savjet da se ranije povuče iz Soledara, a sada i iz Bahmuta, jednako kao što su se i Rusi u studenom povukli s beznadnih pozicija u Hersonu.

Za pravi preokret, Putin računa na veliku novu ofenzivu u sljedećim tjednima, kada će njegove trupe biti pojačane novim rezervistima i regrutima. Ukrajinski dužnosnici očekuju da će prava ofenziva početi prije proljeća. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov na konferencijama za medije posljednjih dana upozorava da je Rusija nagomilala gotovo pola milijuna trupa u okupiranoj Ukrajini i na granicama. Kaže da bi prava ofenziva mogla započeti oko prve godišnjice početka rata, 24. veljače.

Drugi ukrajinski dužnosnici bili su uvjereni da bi to ipak moglo biti kasnije, ali svejedno prije nego u njihovu zemlju stignu tenkovi Leopard 2 i druga oklopna vozila sa Zapada. Zelenski je upozorio svoje sunarodnjake da Ukrajina ulazi u "fazu kada će okupator sve više i više svojih snaga slati naprijed kako bi slomio našu obranu".

Svi pogledi upereni u Donbas

Vjerojatni fokus ruske vojske bit će Donbas. Andrij Černjak, dužnosnik u ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, izjavio je za Kijev Post da je Putin naredio svojim snagama da do kraja ožujka zauzmu Donjeck i Luhansk.

"Primijetili smo da ruske snage šalju dodatne jedinice za napad, oružje i vojnu opremu na istok", rekao je Černjak. "Prema informacijama ukrajinskih obavještajaca, Putin je naredio da se okupiraju svi teritoriji regija Donjeck i Luhansk."

Drugi dužnosnici, kao i zapadni vojni analitičari, vjeruju da se bi Rusija mogla odlučiti na neka iznenađenja s ciljem da zbuni neprijatelja. Promatraju varku koja bi mogla doći iz Bjelorusije, slično kao što je ruska vojska prošle veljače sa sjevera napala Kijev i područja zapadno od glavnog grada. Ipak, dužnosnici ukrajinskog ministarstva obrane procjenjuju da se u Bjelorusiji trenutno nalazi tek 12.000 ruskih trupa, na vojnim vježbama s bjeloruskom vojskom. Taj broj nije dovoljan za uspješnu diverziju.

"Nema smisla ponovo napadati Kijev", kaže Michael Kofman, američki analitičar za rusku vojsku. "Možda je realnija operacija za prekidanje opskrbnih linija na zapadu ili osvajanje nuklearke pored Rivne, no i to bi zahtijevalo mnogo veću vojsku od one koju Rusija trenutno ima u Bjelorusiji."

Ipak, još uvijek je nejasno koji su glavni smjerovi ruskog napada na 600-kilometarskom frontu u Donbasu. Zapadni analitičari ne očekuju da će Rusija pokrenuti ofenzivu dužinom cijelog fronta - vjerojatnije će se odlučiti za dva ili tri napada s fokusom na ključna sela i gradove u Donjecku, Kreminu i Liman u Luhansku i Zaporižju na jugu. Upravo odande dolaze izvještaji o povećanom gomilanju trupa i opreme preko ruske granice.

U regiji Luhansk, ruske snage izmještaju stanovnike s područja blizu fronte pod ruskom okupacijom. Guverner regije Serhij Hajdaj vjeruje da se preseljavanjem stanovništva želi maknuti potencijalne ukrajinske špijune i civile koji podržavaju Ukrajinu.

"Definitivno nešto pripremaju na istočnom frontu", rekao je Hajdaj novinarima. Reznikov govori kako očekuje da će ruska ofenziva doći s istoka i juga istovremena, od Zaporižje na jugu, kao i u Donjecku i Luhansku.

Kombinirano ratovanje

Veliki napredak vjerojatno će izmaći Rusima ako ne uspiju ispraviti dvije ogromne pogreške koje su karakterizirale sve dosadašnje vojne operacije - lošu logistiku i nesposobnost da koordiniraju pješaštvo, artiljeriju, oklopne jedinice i zračnu podršku - odnosno kombinirano ratovanje.

Kada je u siječnju najavljeno da će general Valerij Gerasimov preuzeti zapovijedanje ruskim snagama u Ukrajini, rusko ministarstvo obrane naglasilo je "potrebu da se organizira bolja komunikacija između različitih segmenata vojske" kako bi se poboljšalo kombinirano ratovanje.

Kofman procjenjuje da je Rusija uvelike nadišla logističke probleme. "Dogodila se poprilična reorganizacija u ruskoj logistici, prilagodili su se", kaže.

Ako na tom polju ostanu problemi, mnogo toga će ovisiti o tome koliko je Gerasimov uspio obučiti svoje nove vojnike u takvoj vrsti ratovanja. Ogromne su sumnje da jednostavno za to nije imao dovoljno vremena. Kofman vjeruje da bi ukrajinske snage "bile uspješnije kada bi sada izdržale ruske napade i iscrpile potencijal ruske vojske za ofenzivu, a tek onda preuzele inicijativu kasnije u proljeće. Rusija bi bila slabija ako bi sada bila primorana potrošiti streljivo, bolje obučene vojnike i opremu."

Kaufman misli da bi se ruska ofenziva "mogla ispostaviti kao neuvjerljiva".

Putinovo kolebanje

Proratni ruski vojni blogeri se slažu. Već dulje pozivaju na novu mobilizaciju i tvrde da je ona potrebna kako bi Rusija mogla preokrenuti ravnotežu na svoju stranu.

Igor Girkin, bivši ruski obavještajac i paravojni zapovjednik koji je odigrao ključnu ulogu u aneksiji Krima i kasnije u Donbasu, vjeruje da će biti potreban ogroman broj novih regruta kako bi se ukrajinsku obranu nadjačalo čistom brojčanom nadmoći.

Ipak, postoje strahovi da Rusija ima dovoljno vojnika koji bi, ako su koncentrirani na jednom području, mogli "ostvariti iznenadne napretke". Richard Kemp, bivši zapovjednik pješaštva u britanskoj vojsci, predviđa "značajna ruska osvajanja u sljedećih nekoliko tjedana". "Moramo biti realni oko predviđanja koliko loša će biti situacija - u suprotnom bi šok mogao umanjiti odlučnost Zapada", upozorio je Kemp. Drugim riječima, ako Rusi uspiju osvojiti značajan teritorij u Donbasu, rastu izgledi da će neki saveznici na Zapadu pojačati pritisak u želji za pregovorima.

No brojčani nedostaci Gerasimovljevih trupa neke analitičare su nagnali na zaključak da će Putinov oprez umanjiti ruske šanse za pobjedu, pod uvjetom da Zapad ostane čvrst.

"Putinovo kolebanje u donošenju odluka tijekom ovog rata pokazuje da on želi izbjeći riskantne poteze kojima bi mogao dovesti u pitanje svoju vladavinu, ali i riskirati međunarodnu eskalaciju. Bez obzira na njegove megalomanske i nerealne ciljeve, potpuna okupacija Ukrajine zahtijeva rizike", rečeno je u ovotjednoj analizi Instituta za proučavanje rata.