Je li DORH mogao spriječiti ubojstvo Kristine Krupljan? "U Americi bi ovako nešto bilo nezamislivo"

Je li DORH mogao spriječiti ubojstvo Kristine Krupljan? "U Americi bi ovako nešto bilo nezamislivo"

Foto: FAH, Privatan album

BI LI Kristina Krupljan bila živa da je DORH brže odradio svoj posao? Pitanje je to koje je teško ne postaviti s obzirom na okolnosti. Suđenje Davidu Komšiću za brutalno ubojstvo Kristine Krupljan počinje 1. veljače 2018. godine, nakon što je DORH odbio njegovu nagodbu.

Kao što je poznato, Komšić je 22. veljače ove godine usmrtio Kristinu zadavši joj preko 70 ubodnih rana nožem, nakon što su se vratili iz večernjeg izlaska, a znajući da je ona u novoj ljubavnoj vezi s drugim, da je trudna te da želi prekinuti vezu s njim.

Međutim, Komšiću to nije bio prvi napad na Kristinu. Prije kobnog napada, Komšić je Kristinu fizički napao i 27. studenoga 2016. godine na Bukovačkoj cesti dok je vozila automobil. DORH je tek prije 10 dana podigao optužnicu za taj napad.

>>Ubojica Kristine Krupljan htio se nagoditi da dobije manju kaznu

>> Osumnjičeni za ubojstvo Kristine sin je poznatog ugostitelja, prošle godine pregazio je oca osmero djece

>> UBOJSTVO U ZAGREBU U autu na parkingu ubijena 18-godišnja Kristina, uhićen bivši dečko

>> VIDEO Majka ubijene Kristine optužuje njenog bivšeg dečka: Misli da može sve jer mu tata ima novca

>> Ubojica mlade Zagrepčanke na Instagramu sprdao policiju: "Smećari me traže, a ja na drugoj adresi"

"Odgovornost leži na DORH-u i policiji"

Odvjetnik Bruno Spiz, kojeg je angažirala Kristinina majka Vesna, za taj je napad podigao kaznenu prijavu DORH-u protiv Komšića još početkom prosinca 2016. godine. No, kako nam je Spiz rekao, DORH je Kristinu pozvao na razgovor tek tri mjeseca nakon kaznene prijave - i to točno na dan kad je i ubijena.

"Ja sam podnio kaznenu prijavu DORH-u za taj slučaj 6. prosinca 2016. i saznao sam da su Kristinu pozvali na ispitivanje za taj slučaj tek nakon tri mjeseca, točnije na dan kad je ubijena. Odgovornost za ovo leži na DORH-u i policiji. Ne mogu oni prebacivati odgovornost jedni na druge. Oni su represivni aparat koji mora biti jedinstven. DORH nije ništa napravio da zaštiti Kristinu iako su znali da je Komšić imao zabranu prilaska njoj od 2015.", rekao je za Index početkom ove godine Bruno Spiz.

Danas, nakon što je određen početak suđenja Komšiću, ponovo smo razgovarali s odvjetnikom Spizom. Pitali smo ga može li se tužiti DORH zbog ovog slučaja.

"U SAD-u je ovako nešto nezamislivo"

"U uvjetima našeg pravosuđa je to iluzorno. U ovom slučaju bi majka ubijene Kristine mogla podići tužbu protiv Republike Hrvatske, za naknadu štete, no ta tužba ne bi imala izgleda za uspjeh. Majka bi bila osuđena na postupak koji bi trajao bar 10 godina, a izgledi da dobije presudu u svoju korist su slabi. Na kraju bi još morala platiti taj parnični postupak tako da ne bi preporučio takvu tužbu.

No, ovaj slučaj se treba promatrati u svjetlu historijata Davida Komšića. On je imao određenu mjeru zabrane pristupa Kristini. Prijavljen je radi prijetnje ubojstvom pa je DORH odustao od optužbe jer je Kristina povukla iskaz. Kasnije se pokazalo da su te odluke DORH-a bile sporne, da ne kažem pogrešne. Postoji određena sumnja da se nije napravilo sve kako se trebalo, da sustav nije reagirao promptno i onako kako je trebao", rekao nam je odvjetnik Spiz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U Americi bi ovako nešto bilo nezamislivo. Da se netko ponaša kao Komšić, da ima razbojstvo i napad dva mjeseca prije nego počini ubojstvo, a da mu se ništa ne dogodi, pa to je nezamislivo. A kod nas se to dogodilo. Komšić je fizički napao Kristinu, prijetio joj smrću, iščupao joj mobitel i nakon toga bio na slobodi te ju kasnije i ubio. Ovo na žalost ne povlači nikakvu reakciju represivnog aparata.

DORH nije reagirao na moju kaznenu prijavu protiv Komšića (za napad na Kristinu 27. 11. 2016.), a koju sam podnio prije godinu dana, tri mjeseca prije nego je Komšić ubio Kristinu", podsjetio je Bruno Spiz.

Optužnica DORH-a godinu dana nakon napada

Podsjetimo kako je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu izvijestilo da je 7. prosinca ove godine podiglo optužnicu protiv četvorice hrvatskih državljana (1995., 1997., 1995. i 1995.) zbog počinjenja kaznenog djela protupravnog oduzimanja slobode iz članka 136. stavka 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ-a.

Okrivljenicima se optužnicom stavlja na teret da su 27. studenog 2016. u Zagrebu, zajedno i dogovorno, u nakani da Kristini onemoguće daljnje kretanje vozilom, vozilom kojim je upravljao trećeokrivljenik, prepriječili joj put tako da je bila prisiljena zaustaviti svoje vozilo.

Drugookrivljenog Davida Komšića, za kojega DORH navodi da je bio njezin bivši dečko, tereti se da je po izlasku iz vozila prišao njenom vozilu, u koje se Kristina u strahu zaključala i malo otvorila prozor na vozačevim vratima zbog razgovora s njim, i počeo vikati na nju te je vrijeđati, a potom je, u nakani da ošteti njeno vozilo, nogom udario u lijevi retrovizor i rukom razbio staklo na prednjim lijevim vratima vozila uslijed čega su dijelovi stakla pali na nju.

Tereti ga se da ju je uhvatio za kosu i potiljak i njezinom glavom udario u upravljač nanijevši joj tjelesne ozljede te ju je pokušao izvući kroz prozor iz vozila pri čemu je oštećenica podigla nogu s papučice kočnice uslijed čega se njeno vozilo počelo kretati unazad i zaustavilo se na rubnom kamenu kolnika.

Komšiću su se potom pridružila ostala trojica okrivljenika vičući na oštećenicu i vrijeđajući je te su počeli lupati po njenom vozilu i gurati ga nizbrdo za vrijeme dok je ona bila u njemu pa je vozilo udarilo u kamenu ogradu dvorišta pri čemu se razbilo zadnje vjetrobransko staklo te stražnji dio njenog vozila.

Četvorica okrivljenika su potom ušla u okrivljenikovo vozilo kako bi napustili mjesto događaja, ali kada su vidjeli da oštećenica pokušava telefonirati sa svog mobitela, prvookrivljenik je ponovno dotrčao do njenog vozila i istrgnuo joj mobitel iz ruke kako ne bi pozvala policiju te je počupao za kosu nakon čega su napustili mjesto događaja.

Tereti ih se da su opisanim kaznenim djelima pričinili oštećenici štetu u iznosu od 46.495,00 kuna.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara