I DOK VEĆINA u Washingtonu pokušava prakticirati socijalnu distancu, direktor FBI-a Christopher Wray poslao je jasnu poruku premjestivši se prošlog utorka tri bloka od sjedišta svoje ustanove uz Pennsylvania Avenue, kako bi održao govor pred malim auditorijem u kojem je većina nosila maske. Wray se nije previše isticao tijekom svog gotovo trogodišnjeg direktorskog mandata, ali tema njegova obraćanja publici u konzervativnom Hudson Instituteu bila je takva da nije imao nikakvih problema biti sasvim jasan. U trećoj rečenici svoga govora u utorak, razjasnio je svoj stav, za Wired piše Garrett M. Graff.

"Svakih 10 sati otvaramo novi kontraobavještajni slučaj povezan s Kinom"

"Najveća dugoročna prijetnja informacijskom i intelektualnom vlasništvu naše nacije i našoj ekonomskoj vitalnosti je kontraobavještajna i ekonomska špijunaža Kine. Moramo biti svjesni opsega ambicije kineske vlade. Kina i Kineska komunistička partija vjeruju da vodi generacijsku borbu kako bi nadmašila našu zemlju kao tehnološkog i ekonomskog lidera”, rekao je Wray pred think tank publikom.

Tijekom gotovo jednosatnog govora i potom odgovaranja na pitanja zajedno s Walterom Russellom Meadom iz  Hudson Institutea, Wray se držao onoga što su dužnosnici FBI-a nazvali najdetaljnijim izvještajem o kineskoj prijetnji ikad koji je objavila ta agencija.

"Stigli smo do točke u kojoj FBI svakih 10 sati otvara novi kontraobavještajni slučaj povezan s Kinom. Od gotovo 5000 trenutačno aktivnih kontraobavještajnih slučajeva, gotovo polovina se odnosi na Kinu. Kompletna zemlja angažirana je na tome da Kina postane jedina svjetska supersila na bilo koji način”, rekao je Wray.

Kineska prijetnja

Njegov je istup bio drugi čin onoga što će na kraju postati četiri govora dužnosnika Trumpove administracije zaduženih za nacionalnu sigurnost o prijetnji koju predstavljaju kineske ambicije. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien napao je Kinu tijekom govora u Arizoni prije dva tjedna, a glavni državni tužitelj Bill Barr i državni tajnik Mike Pompeo trebali bi održati govore tijekom ovog ljeta, ističe Wired.

Nastojanje Trumpove administracije da istakne kinesku prijetnju u svijesti američke javnosti dijelom je taktika predsjedničke kampanje, a dijelom zakašnjelo priznanje vanjske politike da su godine prilagodbe na uzdizanje Kine učinile malo da se zaustavi kinesko kršenje normi i nekontrolirana politika širom svijeta, jer je to Kini dalo vremena i prostora za širenje gospodarstva, militarizaciju Južnokineskog mora te konsolidaciju moći oko vođe Kineske komunističke partije Xi Jinpinga.

Nakon što su Washington i Zapad uvelike podbacili svojom politikom mrkve tijekom dva desetljeća, Trumpova se administracija okrenula geopolitičkoj batini, odnosno strategiji koja je uvelike bila u tijeku prije nego što je u proljeće pandemija koronavirusa pogoršala kinesko-američke tenzije. Trump se trudio etiketirati virus kao Kung-gripu, a Kina je posljednjih tjedana agresivno suzbijala tradicionalne slobode Hong Konga i ušutkavala nezadovoljstvo te bivše kolonije.

Tijekom posljednje dvije godine, borba Trumpove administracije protiv Kine utjelovljena je u njenoj ustrajnoj ekonomskoj i pravnoj kampanji protiv Huaweija, jedine istinski globalne kineske kompanije te proizvođača telekomunikacijske opreme vrijedne 120 milijardi dolara godišnje, čije je sjedište u Shenzenu, odmah preko mosta kod Hong Konga.

Kompanija koja je prije nekoliko godina imala poteškoća s kupcima koji nisu znali izgovoriti njeno ime, danas je dobro poznata u SAD-u zahvaljujući kombinaciji američkih sankcija, kaznenih prijava, trgovinskih restrikcija, geopolitičkih prijetnji i posebne oznake američke vlade ciljane kako bi se iz telekomunikacijskih mreža na Zapadu uklonila njena 5G mreža nove generacije.

Kompanija je u proljeće objavila kako joj je američka kampanja uništila oko 12 milijardi dolara prihoda prošle godine, što je više od kompletnog godišnjeg prihoda kompanija kao što su eBay, Adobe ili Nvidia.

Američka borba protiv Huaweija

Wrayeve primjedbe o Kini uslijedile su samo nekoliko sati nakon potencijalne prekretnice u američkoj borbi protiv Huaweija. Nakon višemjesečne rasprave i kontroverze oko odluke Velike Britanije da dopusti Huaweiju sudjelovanje u izgradnji dijela 5G mreže, britanski premijer Boris Johnson prošli tjedan je sugerirao da će njegova vlada ponovno razmotriti tu odluku. Potom je njegova vlada zaista i zabranila kupnju nove 5G opreme od Huaweija.

Britanski potez bio je zapanjujući preokret. Ne samo da je u skladu s američkim ciljevima, nego je udar na temeljni opstanak kineskog telekomunikacijskog giganta, piše Wired. Odluka Velike Britanije naišla je na odobravanje na Capitol Hillu, gdje je republikanski senator Ben Sasse nazvao Huawei "tehnološkom marionetom Kineske komunističke partije”, dok je neovisni senator Angus King rekao da "Huawei može biti globalni dobavljač telekomunikacijske opreme ili agent kineske države, ali ne može biti oboje.”

Jednostavno rečeno, američka vlada ne želi povjeriti Huaweiju zapadnjački internet, telefonske linije i mobitele, a da ne spominjemo podatke koji prolaze njima.

Ali to nisu bili problemi zbog kojih su Britanci odustali od posla s Huaweijem. Prema Telegraphu i Bloombergu, dužnosnici su istaknuli kako strahuju da će američki pritisak na Huawei imati ozbiljne posljedice po kompaniju, uključujući i blokiranje Huaweija u korištenju tehnologije izgrađene temeljem američkog IP-a. Britanske dužnosnike zabrinjava da će to nagnati Huawei da koristi nepouzdanu tehnologiju zbog koje bi bilo nemoguće kontrolirati sigurnosne rizike britanske 5G mreže.

Britanska odluka iznenađuje tim više što je početkom godine izgledalo da će Huaweiju biti dopušteno da izgradi dio 5G mreže, a globalno su koraci Trumpove administracije protiv Huaweija gubili snagu, čak i među američkim saveznicima u Europi poput Velike Britanije, te ih nisu uspijevali uvjeriti da izbjegavaju Huaweijevu jeftiniju tehnologiju nauštrb navodno pouzdanijih zapadnih kompanija poput Nokije i Ericssona.

SAD tvrdi da Huawei ne zaslužuje sudjelovati u izgradnji zapadnjačkih mreža

SAD tvrdi da Huawei, kao kineska kompanija, ne zaslužuje sudjelovati u izgradnji zapadnjačkih mreža zbog bojazni od pritiska Kineske komunističke partije prema domaćim kompanijama i zato što Huawei tijekom prošlog desetljeća nije djelovao kao kompanija dostojna povjerenja.

"Huawei je serijski kradljivac intelektualnog vlasništva, s praksom zanemarivanja vladavine prava i prava svojih žrtava. U našem suvremenom svijetu, možda nema zlokobnije perspektive od sposobnosti neprijateljske strane vlade da kompromitira infrastrukturu i uređaje naše zemlje. Ako kineske kompanije poput Huaweija dobiju neograničeni pristup našoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, mogle bi prikupljati sve vaše podatke koje prolaze kroz uređaje ili mreže. Što je još gore, one ne bi imale izbora nego ih na zahtjev predati kineskoj vladi. Privatnost i zaštitni postupci u SAD-u su svetinja, a u Kini jednostavno ne postoje”, rekao je Wray u Hudson Instituteu.

Govori američkih dužnosnika u četiri čina o Kini i Kineskoj komunističkoj partiji, za koje se redom čini da će isticati Huawei kao ključni dio argumenta za suzbijanje kineskih globalnih ambicija, zaokružuju nevjerojatnih šest mjeseci zajedničkog napora protiv Huaweija koji su oživjeli napore Trumpove administracije nakon onoga što se činilo kao sramotni neuspjeh, piše Wired.

Huawei je postao mikrokozmos američke uzbune oko uzdizanja Kine, zbroj svih njenih strahova oko kineskih geopolitičkih ambicija i tehnoloških sposobnosti. Američka vlada gleda na Huawei kao perjanicu tri jedinstveno osjetljivih i destabilizirajućih aspekata rastuće uloge Kine u svijetu – nepoštene konkurencije zato što je ekonomski rast Kine omogućen snažnom industrijskom špijunažom i krađom intelektualnog vlasništva; kineske ambicije da  fokusira napredne tehnologije u izgradnju neviđene nadzorne mreže kako bi se slomilo unutarnje nezadovoljstvo, kao što se to događa u Hong Kongu ili protiv manjinskih skupina poput Ujgura; te pomoći i suradnji Kine s drugim američkim neprijateljima na globalnoj sceni, od Rusije, preko Irana do Sjeverne Koreje.

Huawei negira američke optužbe

Huawei je otvoreno, snažno i uporno negirao američke optužbe da služi kao sredstvo kineske države za kršenje zakona, a njegov je osnivač rekao da neće špijunirati u koristi nijedne zemlje. Štoviše, autor teksta vodio je desetke razgovora s Huaweijevim čelnicima u SAD-u i Kini prošle godine i svi su oni naglašavali da se osjećaju kao pijuni zarobljeni između dvije supersile. Dennis Amari, Huaweijev dopredsjednik za odnose s američkom vladom, rekao je u proljeće kako mu se čini da su američke akcije "odgovor na neke šire probleme oko aktivnosti kineske vlade i oružanih snaga i neke politike koje su pokrenute u Kini, posebice prema Ujgurima”.

"Očigledno je da postoji vrlo snažna antikineska filozofija u američkoj administraciji i posebice u Bijeloj kući. Neki Trumpovi suradnici prevladali su umjerenije stavove”, rekao je Amari Wiredovu suradniku.

Američki dužnosnici kažu da postoji dobar razlog za zabrinutost oko kineskih ambicija o nadzoru. Oni ukazuju na uznemirujući i dosljedan obrazac novih zakona u Kini koji bi bez obzira na Huaweijeva filozofska uvjerenja natjerati kompaniju i druge kineske tehnološke kompanije da surađuju s kineskom obavještajnom službom. Novi zakon o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu treća je velika ekspanzija pravnog okvira, nakon zakona o nacionalnog sigurnosti iz 2015. i obavještajnog zakona iz 2017. godine, koji nameće suradnju tehnološkim kompanijama kao što je Huawei.

Doista, možda i problematično ponašanje Kine pridonosi rasplamsavanju sukoba oko Huaweija isto koliko i američki potezi poput Wrayeva govora. To se odnosi i na svježe znakove agresivne potpore Kineske komunističke partije Huaweiju, njenom nedavnom suzbijanju nezadovoljstva i kršenju posebnog statusa Hong Konga. Takvi koraci osnažili su američki oprez i udahnuli novi život u pritiske na Huawei.

Prvi znak da se SAD neće dati zastrašiti unatoč inicijalnim neuspjesima u inozemstvu bila je nova i snažnija optužnica protiv financijske direktorice Huaweija Meng Wanzhou, koja je na zahtjev SAD-a krajem 2018. godine uhićena u Kanadi i optužena da je prevarila banke kako bi i dalje surađivale s Huaweijem, iako je kompanija zaobišla američke sankcije prema Iranu. Te su optužbe osnažene 13. veljače, kad je SAD optužio Huawei i njegove dvije podružnice za reketarenje, prema istim zakonima koji se koriste u borbi protiv mafijaških obitelji, narko-kartela i uličnih bandi. Zakon omogućava tužiteljima da različite incidente podvedu pod sveobuhvatni obrazac kriminalnog pothvata.

U sudskim dokumentima postoje optužbe za krađu poslovnih tajni još 2000. godine. Radi se o krađu izvornih kodova i priručnika s uputama od pet zapadnih kompanija, za što se optužuju Huawei i njegovi zaposlenici. Iako ove kompanije još nisu javno navedene, nastavlja Wired, vjeruje se da su u pitanju Cisco Systems, CNEX Labs, Motorola Solutions, Quintel Technology i T-Mobile, čiji je postupak protiv Huaweija za krađu tehnologije koja stoji iza robota za testiranje mobitela pod nadimkom Tappy poslužio kao temelj za ranije optužbe protiv Huaweija.

Na mnoge su načine ovi pojedinačni slučajevi bili dio nastojanja Ministarstva pravde od 2014. godine da se javno osude kineske krađe intelektualnog vlasništva, od vojnih sustava do tehnologije bojanja, ali rijetko su američki dužnosnici izložili cijelu jednu kompaniju tako snažnim optužbama. Potom je na konferenciji o sigurnosti u Münchenu Huaweijev šef globalne kibernetičke sigurnosti John Suffolk odbacio sve optužbe: "Oni se nadaju da će se ponešto blata zadržati ako ga budu nabacivali dovoljno”.

"Huawei se mora odvojiti od kineske vlade"

Na istoj je konferenciji, pak, američki dužnosnik Robert Blair, koji je bio posebni predstavnik Bijele kuće za telekomunikacijsku politiku, rekao novinarima da s obzirom na poteze kompanije i povijest kineske vlade u korištenju privatnih kompanija u promicanju vlastitih interesa, teret dokazivanja slobode u odnosu na kinesku vladu leži na Huaweiju.

"Posljednjih nekoliko godina bilo je više nego dovoljno dokaza o načinu na koji kineska vlada koristi istaknute domaće kompanije. Zato sada Huawei mora pokazati da je pouzdan partner, mora se distancirati od kineske vlade”, rekao je Blair.

U nedavnoj izjavi za Wired, Huawei je napisao kako nove optužbe nisu osnovane i da je tužba podnesena iz razloga povezanih s ekonomskom konkurencijom, a ne zbog provođenja zakona.

No, nakon tih optužbi iz veljače, iz mjeseca u mjesec, a ponekad i iz tjedna u tjedan, američka kampanja se nastavila zajedno s rastućom retorikom i tenzijama s Kinom oko pandemije koronavirusa. Kao što je Wray naglasio, FBI je otprilike istodobno agresivno krenuo protiv kineske špijunaže, a samo nekoliko dana prije Ministarstvo pravde optužilo je četvoricu vojnih hakera za velikih proboj podataka Equifaxa. U svibnju je Trumpova administracija ponovno za cilj imala Huaweijev pristup zapadnoj tehnologiji, najavivši nove kontrole izvoza koje će potencijalne dobavljače natjerati da zatraže vladino odobrenje prije nego što Huaweiju isporuče ključne računalne čipove koji su proizvedeno korištenjem američke tehnologije. Iako će kratkoročno ova kontrola vjerojatno usporiti Huawei, sigurno je da će to ubrzati kinesku domaću proizvodnju i investicije u računalne čipove, što je dosad bilo područje u kojem su se azijske nacije tradicionalno oslanjale na američke dobavljače. Zbog toga bi ova odluka mogla imati učinka i na američki tehnološki sektor.

Potom je 30. lipnja Federalna agencija za telekomunikacije (FCC) označila Huawei i ZTE, još jedan vodeći kineski telekom, prijetnjama po nacionalnu sigurnost. FCC je naveo kako je "Huawei podložan utjecaju i prisili kineske vlade, vojske i obavještajne zajednice” i da takav utjecaj "predstavlja duboke rizike po sigurnost američkih komunikacijskih mreža”. Huawei je FCC-ovu odredbu nazvao arbitrarnom i kapricioznom i naglasio kako kineska vlada nema ni vlasništvo, ni kontrolu nad kompanijom. Međutim, autor Wiredova teksta posjetio je Huaweijevo sjedište u Shenzenu prošle godine i smatra da ovu tvrdnju kompanije treba uzeti s rezervom.

Učinak FCC-ova poteza je ograničen, ali potencijalno dubok. Blokirajući kompanijama koje koriste federalne subvencije za proširenje širokopojasnog pristupa kupnju Huaweijevih i ZTE-ovih proizvoda, FCC pogađa ruralne pružatelje internetskih usluga, a to je područje u kojem je Huawei mukotrpno gradio korporativno uporište u SAD-u. Iako se radi o drugom najvećem svjetskom proizvođaču mobitela, koji se drugdje u svijetu dobro nose s iPhoneom, prodaja njegovih mobitela u SAD-u uglavnom je blokirana.

Huawei bi mogao biti isključen s američkog tržišta

Zbog ovakve FCC-ove odluke, Huawei bi mogao biti isključen s američkog tržišta. Iako američke kompanije koje ne koriste federalni novac mogu zatražiti dozvolu za instalaciju Huaweijevih proizvoda, teško je zamisliti da će mnogi američki pružatelji internetskih usluga biti željni instalirati opremu koja je službeno označena sigurnosnom prijetnjom.

Osim novih kazni i optužbi američke vlade, Huawei se suočio s porazima u nekoliko pravnih bitaka prošlog proljeća. U jednom slučaju, federalni je sudac presudio da Kongres ima pravo ograničiti vladinim agencijama i partnerima poslovanje s kineskom kompanijom, a u Kanadi je sudac u svibnju 2018. godine odobrio uhićenje Huaweijeve financijske direktorice Meng Wanzhou, inače kćeri Huaweijeva osnivača, te odlučio da se može nastaviti njeno izručenje SAD-u.

Kanadski čelnici kažu kako su se suočili s ozbiljnim pritiskom Kine da oslobode Meng. Dva Kanađanina, Michael Kovrig i Michael Spavor, lišeni su slobode u Kini pod sumnjivim optužbama nakon što je Meng uhićena, a trećem Kanađaninu, koji je već bio pritvoren u Kini, presuda je preinačena u smrtnu kaznu. Ova sumnjivo tempirana uhićenja kao da su ponavljanje scenarija koji je Kina koristila protiv Kanade kad je 2014. godine jedan kineski državljanin uhićen u Kanadi na zahtjev SAD-a. Radilo se o uhićenju špijuna u Vancouveru, nakon kojeg je Kina odmah uhitila dvojicu kanadskih misionara.

Kanada nije popustila 2014. godine, a unatoč ogromnom domaćem političkom pritisku, premijer Justin Trudeau odbio je narediti puštanje Meng na slobodu i odbacio bilo kakav dogovor: "Nasumično uhićenje Kanađana nikome neće pomoći da ucjenjuje kanadsku vladu”. Kina je negirala da je pritvaranje kanadskih državljana, 2014. i 2018. godine, bila odmazda. Trenutačno pritvaranje dvojice Kanađana, za koje je Trudeau rekao da je povezano s uhićenjem Meng, dio je niza akcija koje Kina poduzima usred američke kampanje protiv Huaweija, za koje se čini da zapravo ukazuju kako kompanija iz Shenzena nije lišena utjecaja Pekinga, ističe Wired.

U travnju je The New York Times objavio vijest da su kineske vlasti uhitile petoricu nezadovoljnih bivših Huaweijevih zaposlenika koji su u privatnom razgovoru na WeChatu iznijeli kako mogu dokazati da Huawei posluje s Iranom, što je ključ optužbe protiv Meng i Huaweija u slučaju kršenja američkih sankcija prema Iranu. Jedna je osoba čak uhićena dok je bila na odmoru u Tajlandu i vraćena je u Kinu na ispitivanje. Prema pisanju Timesa, ta ista osoba puštena je na slobodu nakon što je potpisala izjavu da neće ići protiv službenog Huaweijeva stava o suradnji s Iranom.

Opsežan protunapad iz kampusa u Shenzenu i okolici

Pritisak i ucjena kineske policije prema korporativnim zaposlenicima da šute o Huaweijevim poslovnim praksama glavni su dokazi da Kineska komunistička partija njeguje bliske odnose s kompanijom, iako će tajming prosinačkog incidenta usred američko-kineskog trgovinskog rata i američkih koraka protiv Huaweija ostaviti dvojbu oko toga je li kompanija tek sada zatražila pomoć vlade ili takvo stanje postoji već duže.

Kao jedna od najvećih svjetskih telekomunikacijskih kompanija s poslovanjem u 170 zemalja i godišnjim prihodom otprilike istim kao i Microsoft, američki napad nije dočekala skrštenih ruku. Njen osnivač Ren Zhengfei izgradio je štedljivu korporativnu kulturu, pa su njegovi direktori izbjegavali međunarodna putovanja i prije pandemije koronavirusa. Naime, u američkoj optužnici protiv Meng navodi se nekoliko još neimenovanih optuženika, što ukazuje na to da bi na meti SAD-a moglo biti još Huaweijevih direktora. Kompanija je poduzela opsežan protunapad iz svojih kampusa u Shenzenu i okolici. U jednom od istupa nakon uhićenja njegove kćeri, Ren je prema pisanju The Wall Street Journala navodno zapovjedio odjelu za istraživanja i razvoj da bude "nemilosrdan u progresu i da iza sebe ostavlja krvavi trag”. Nedavno je korporativnoj publici u Wuhanu rekao da je "kompanija u ratnom stanju”. Huawei je kasnije objasnio da se radilo o pogrešnom prijevodu njegovih riječi.

"Činjenica je da smo bili prisiljeni ustati i braniti svoja stajališta. SAD zamahuje štapom prema nama, a nakon što smo dobili udarac slijeva, ne možemo samo mirno čekati da nas udare i zdesna”, rekao je Ren u nedavno razgovoru za The Wall Street Journal.

Ono što je dijelom zakompliciralo američku pregovaračku poziciju, posebice u Europi, jest to što na temeljnoj razini, sukob SAD-a i Huaweija predstavlja geopolitičko natjecanje između dvije supersile s naprednim obavještajnim sposobnostima i izrazito prožimajućim globalnim nadzornim mrežama.

Huawei je ukazao da informacije Edwarda Snowdena govore kako je SAD licemjeran kad kritizira Kinu oko hakiranja inozemnih mreža i špijuniranja internetskog prometa. Na primjer, jedan od Snowdenovih dokumenata iz 2013. godine govori o dugogodišnjem projektu NSA pod nazivom BULLRUN ili SIGINT Enabling Project koji je usmjeren na razbijanje enkriptičkih standarda širom svijeta.

Netko će nadzirati sljedeću generaciju globalnih bežičnih mreža, zar ne biste radije da to budu zapadne obavještajne agencije?

SAD ne negira nužno vlastite nadzorne ambicije, ali je dovoljno oprezan u tom pogledu. Njegovi su argumenti oko sigurnosti 5G mreže svode na ovo – netko će nadzirati sljedeću generaciju globalnih bežičnih mreža, zar ne biste radije da to budu zapadne obavještajne agencije, koje se drže demokratskih pravnih sustava i poštuju ljudska prava i političke istupe, nego kineske sigurnosne snage koje provode etničko čišćenje, krše javne istupe i uklanjaju nepoželjne disidente?

Ovo nije sukob koji će biti ubrzo okončan, a Huawei vjerojatno nije jedina kineska kompanija koja je pod američkom lupom. Bitka protiv Huaweija samo je nastavak epizode iz 2018. godine, kad se Trumpova administracija borila protiv ZTE-a. Bio je to podjednako zbunjujući sukob koji su dodatno komplicirali Trumpovi potezi. Prve godine borbe protiv Huaweija 2019. također je bilo kaotičnih i pogrešnih koraka, jer je Trumpova administracija krenula revolveraškom strategijom.

Na primjer, prije godinu dana objavljeno je da će Huawei biti uvršten na popis kompanija s kojima je ograničeno poslovanje, ali pritom je navedeno malo detalja, što je američke kompanije kao što je Google, čiji je operativni sustav Android oduvijek u Huaweijevim mobitelima, ostavio u nedoumici što treba učiniti.

Nasuprot tome, ove godine američki se koraci doimaju rafiniranijima i preciznijima. Ministarstvo trgovine, primjerice, izdalo je pravila koja pojašnjavaju da američke kompanije mogu sudjelovati u međunarodnim tijelima za standarde i propise zajedno s Huaweijem, a da pritom ne krše propise o ograničenju poslovanja.

Kina je izrasla u geopolitički bezobzirnu i autoritarnu silu, a Trump je spreman pretvoriti zapadni svijet u nešto slično Kini

Trumpova administracija osnažila je kampanju jasno istaknuvši koliko je spremna podržati zapadne inovacije. I borba protiv Huaweija i pandemija covida-19 ukazali su na probleme američkih industrijskih opskrbnih lanaca i ohrabrili administraciju da investira u kritične tehnologije i domaću proizvodnju. U velikoj pobjedi Trumpove administracije, jedan od vodećih tajvanskih proizvođača poluvodiča najavio je u proljeće da će otvoriti novu tvornicu u Arizoni.

Takvi potezi dio su signala Trumpove administracije da je spremna požar gasiti vatrom i intervenirati ekonomskim pristupom gotovo u kineskom stilu i na strani ponude i na strani potražnje kako bi zaštitili Zapad od kineskih tehnoloških kompanija kao što je Huawei. U tome leži i izvjesna ironija, nastavlja Wired. Jedna od glavnih pogrešnih pretpostavki u posljednja dva desetljeća zapadnog angažmana oko Kine je da će Kina postati sve sličnija Zapadu kako bude rasla, da će jačati vladavinu prava, osigurati zaštitu intelektualnog vlasništva i produktivno se angažirati u multilateralnim međunarodnih organizacijama. Umjesto toga, Kina je jednostavno izrasla u geopolitički bezobzirnu i autoritarnu silu. Kako bi se sada nosio s takvom Kinom, Trump je spreman pretvoriti zapadni svijet u nešto slično Kini.

Doista, nakon što se godinama žalio da je Huawei od male ruralne kompanije prerastao u globalnog lidera zahvaljujući nepoštenim vladinim subvencijama, SAD je počeo nuditi sličnu pomoć. Keith Krach, američki podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš, rekao je novinarima 25. lipnja da je SAD spreman pomoći u financiranju komponenti za mreže u drugim zemljama koje neće isporučiti Huawei.

"Postoje mnogi financijski alati i mislim da su mnoge zemlje poput nas spremne pomoći, zato što mi prepoznajemo opasnost. Ako se zemlje odluče za svoje 5G sustave, vrijeme je za tranziciju na druge proizvođače”, rekao je Krach.

"Svaki mjesec u kojem SAD nije poduzeo ništa, Huawei je postao jeftiniji, brži"

S druge strane ove jednadžbe, Trumpova administracija doima se potencijalno zainteresiranom za kineski model vladina financiranja inovacija i stvaranje državnih poduzeća u kritičnim tehnološkim područjima. Dužnosnici poput Billa Barra javno su predlagali da bi SAD i zapadne zemlje trebali usmjeriti investicije, pa čak i preuzeti vlasništvo nad ključnim "pouzdanim” kompanijama, koje mogu ponuditi alternative Huaweijevim 5G tehnologijama, kao što su Nokia i Ericsson.

"Neki predlažu da se ovi problemi riješe vezivanjem SAD-a za Nokiju i/ili Ericsson kroz američko vlasništvo nad kontrolnim paketom dionica ili izravno ili kroz konzorcij privatnih američkih ili savezničkim kompanija. Stavljanje tržišnog i financijskog potencijala iza jedne ili obiju spomenutih kompanija stvorilo bi snažnog konkurenta i uklonilo zabrinutosti”, rekao je Barr početkom ove godine.

Larry Kudlow, glavni ekonomski savjetnik Bijele kuće, podržao je slične poteze, rekavši kako osjeća da je važno da 5G arhitekturu i infrastrukturu grade američke kompanije.

Na Capitol Hillu, dvostranačka skupina zastupnika u oba doma podržala je zakon poznat kao Utilizing Strategic Allied (USA) Telecommunications Act koji bi omogućio značajne investicije u 5G inovacije. Kao što su rekli neki članovi Odbora za energiju i trgovinu Zastupničkog doma Kongresa, "promicanjem konkurentnijeg tržišta pouzdanih alternativa sumnjivoj 5G opremi možemo lakše osigurati naše ključne mreže i okupiti zemlje koje razmišljaju na sličan način”. U Senatu je isti zakon u lipnju podržao Angus King.

Senator Mark Warner, telekomunikacijski pionir i dopredsjednik Obavještajnoj odbora, rekao je kako vjeruje da će USA Telecom Act pomoći razvoju 5G alternativa Huaweiju kao što je OpenRAN, mreže otvorenog pristupa, koja se pokazala obećavajućom u testovima u Idahu i trebala bi krajem godine biti postavljena u Velikoj Britaniji i drugim mjestima. OpenRAN omogućava povezivanje različitih komponenti različitih proizvođača u istu 5G mrežu i dopušta telekomima i pružateljima internetskih usluga da nadiđu jednostrana rješenja Huaweija ili Ericssona.

"Svaki mjesec u kojem SAD nije poduzeo ništa, Huawei je postao jeftiniji, brži u sveprisutniji globalno kao dobavljač 5G opreme. Moramo se pokrenuti s promatranja problema i ponuditi alternative SAD-u i stranim mrežnim operatorima”, prenosi Wired Warnerove riječi.

Ideja vladina ulaganja u alternativu Huaweiju nastavila se razvijati i nakon objave u velikom članku u The Wall Street Journalu krajem lipnja. "Neki to vide kao priliku da se olakša stvaranje industrijske baze unutar SAD-a. Naime, SAD je neko vrijeme bio izvan igre”, rekao je WSJ-u Brian Hendricks koji se zalaže za suradnju Amerike i Nokije.

TikTok iduća meta?

Svaki takav potez, kad i ako se dogodi, doveo bi do dramatičnog odmaka od dogmi Republikanske stranke posljednjih godina, koje se baziraju na slobodnom tržištu, ali čak i puko nastavljanje pritiska na Huawei kao da ima učinka i omogućava Ericssonu prostor za unapređenje vlastitih 5G tehnologija. Nokia i dalje posrće u tom smislu, zbog pogrešne odluke oko osnovnog računalnog čipa. Spremnost da se makar razmotri takav filozofski odmak pokazuje kako Trumpova administracija, pa čak i mnogi demokrati, gleda na uspon Kine kao ključni geopolitički izazov nove generacije. Iako je, kako pokazuje nova knjiga Johna Boltona, Trumpova politika prema Kini imala određene jedinstvene i problematične trumpovske elemente, nije sigurno da bi u siječnju 2021. godine administracija Joea Bidena imala bitno drukčiji pristup prema Huaweiju.

I koliko god je Huawei trenutačno u fokusu SAD-a, Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da to neće biti izdvojeni slučaj. Njene prave mete su sve kineske kompanije koje mogu rastućoj supersili omogućiti nepoštenu prednost ili kompromitirati sigurnost ili privatnost korisnika.  U tom smislu su i Pompeo i Trump prošli tjedan naznačili da bi kineska društvena mreža TikTok mogla biti njihova sljedeća meta.

No, iako je Huawei u posljednje dvije godine politički uvučen u još čvršći zagrljaj Kine, TikTok kao da poduzima brze korake kako bi se što više distancirao od svojih kineskih vlasnika i pokušao izbjeći otvoreni rat koji vodi Huawei. Dok su ga američki dužnosnici kritizirali, TikTok je prošli tjedan najavio da se povlači iz Hong Konga nakon novog kineskog pritiska, te da razmišlja o promjeni vlasničke strukture koja bi, prema WSJ-u, dodatno distancirala kompaniju od njenog kineskog podrijetla.

Jedno bi u konačnici moglo spasiti TikTok. Za razliku od Huaweija koji praktički nema američkih korisnika svojih uređaja, TikTok ima gorljivu i glasnu bazu fanova u SAD-u.