ZASTUPNICE Možemo Dušica Radojčić i Ivana Kekin napale su Vladin prijedlog izmjena Zakona o gospodarenju otpadom, tvrdeći da HDZ sada vraća dio kontrolnih mehanizama koje je ranije ukinuo i time, prema njihovu tumačenju, priznaje da je prijašnja deregulacija olakšala nezakonito gospodarenje otpadom.

Vlada je prošlog tjedna Saboru uputila izmjene kojima se, među ostalim, uvode obvezni videonadzor na ulazima u lokacije za gospodarenje otpadom, GPS praćenje vozila i stroža financijska jamstva. Za pošiljke otpada koje ne podliježu notifikaciji, a nisu unesene u europski sustav DIWASS, uvoznik ili izvoznik morat će podatke unijeti u hrvatski sustav e-ONTO dva dana prije polaska pošiljke. 

"Užurbanim izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom HDZ sada javno priznaje da je njihova deregulacija pravila o uvozu i prometu iz 2019. i 2021. izravno išla na ruku ekomafiji", poručile su zastupnice Možemo.

Što je doista bilo ukinuto?

Izmjenama iz 2019. ukinuta je obveza da se inspekciju tri radna dana unaprijed obavijesti o planiranoj pošiljci otpada koji nije podlijegao notifikacijskom postupku. Novim Zakonom iz 2021. ukinut je i poseban očevidnik uvoznika i izvoznika takvog otpada.

Ministarstvo zaštite okoliša odbacuje, međutim, tvrdnju da su time ukinuti kontrolni mehanizmi. Tvrde da su uklonjene pojedine administrativne obveze, dok su ostale obveze dokumentiranja, evidencije i praćenja pošiljaka, kao i mogućnost inspekcijskog nadzora. Za otpad koji podliježe notifikaciji i dalje je bilo potrebno prethodno odobrenje. 

Radojčić i Kekin smatraju da ponovno uvođenje prethodne najave pokazuje da postojeći sustav nije bio dovoljan.

Kekin: Institucije nisu htjele znati gdje otpad završava

Kekin je slučaj nezakonito odloženog otpada u Lici povezala s dugogodišnjim nedostatkom nadzora.

"Dozvoljavali su da se uvoze stotine tisuće tona otpada, bez pitanja gdje ide i gdje će završiti. Nisu pitali jer nisu htjeli znati, jer je bilo jasno da u ovoj zemlji nitko nema kapacitete da taj otpad adekvatno sanira", rekla je.

Dodala je da je sustav, prema njezinoj ocjeni, bio dereguliran do mjere u kojoj institucije nisu učinkovito pratile gdje završavaju pošiljke otpada.

Riječ je o političkoj ocjeni Možemo. Ministarstvo je ranije odbacilo izravnu vezu između izmjena iz 2019. i 2021. i slučaja Gospić, navodeći da nezakonito postupanje pojedinaca nije posljedica tih zakonskih promjena.

Radojčić: Trošak se prebacuje lokalnoj samoupravi

Radojčić je izdvojila tri problema koja vidi u novom prijedlogu.

Kao prvi navela je veće obveze jedinica lokalne samouprave u uklanjanju nezakonito odbačenog otpada i upozorila da bi troškovi analiza, planiranja i sanacije mogli teško pogoditi manje gradove i općine.

Vladin prijedlog doista predviđa dodatne obveze lokalnim jedinicama, među ostalim najmanje jednu godišnju akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada te dodatne obveze povezane s pojedinim vrstama otpada. Vlada, s druge strane, tvrdi da se izmjenama jasnije utvrđuje i financijska odgovornost samih onečišćivača, uključujući mogućnost založnog prava na njihovoj imovini do visine troška sanacije. 

Prozvala Fond za zaštitu okoliša

Radojčić je ustvrdila i da Fond za zaštitu okoliša godinama ne isplaćuje komunalnim društvima sva sredstva koja im, prema njezinu tumačenju, pripadaju za zbrinjavanje reciklabilnog otpada.

Pozvala je općine i njihova komunalna poduzeća da zbog toga razmotre tužbe protiv Fonda.

Možemo u današnjem istupu nije iznio podatke o ukupnom iznosu za koji tvrdi da ga Fond duguje, pa tu tvrdnju nije moguće potvrditi samo na temelju njihova priopćenja.

Spor i oko prekograničnog prometa

Treći problem koji je Radojčić izdvojila odnosi se na regulaciju prekograničnog prometa otpadom.

Tvrdila je da se brisanjem dijela dosadašnjih odredbi stvara pravna praznina do donošenja posebnog zakona usklađenog s novom europskom uredbom.

Nova europska Uredba o pošiljkama otpada primjenjuje se od 21. svibnja ove godine, a za pošiljke koje ne podliježu prethodnom pisanom odobrenju razmjena podataka u sustavu DIWASS u potpunosti se uvodi od 1. siječnja 2027. Do tada se za dio pošiljki i dalje koristi papirnata dokumentacija. 

Radojčić traži da se postojeće nacionalne odredbe zadrže dok novi sustav ne bude potpuno uspostavljen.

Kekin ponovno otvorila pitanje Gospića

Kekin je izmjene zakona povezala i sa sanacijom bivšeg PPK Velebit u Gospiću.

"Najvažnija stvar u ovom trenutku jest da se otpad iz Like hitno makne", rekla je, dodavši da po njezinu mišljenju sadašnje izmjene ne bi bile dovoljne da spriječe slučaj poput onoga u Gospiću.

Vlada izmjene Zakona obrazlaže upravo potrebom jačanja sljedivosti, nadzora i sankcioniranja. Uz prethodne najave pošiljaka, predlažu se GPS praćenje prijevoza otpada, neprekidni videonadzor lokacija i redovite kontrole, najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog i dvaput godišnje za lokacije opasnog otpada.