MUP nabavlja pse: Jedan može zamijeniti do 30 policajaca

MUP nabavlja pse: Jedan može zamijeniti do 30 policajaca
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

MINISTARSTVO unutarnjih poslova (MUP) nabavlja pse za potrebe Uprave za granicu, jedan pas može zamijeniti do 30 policijskih službenika na terenu, za obuku jednog psa potrebno je oko 15.000 eura, a suprotno uvriježenom mišljenju - policijski psi nisu opasni i može ih se pomaziti.

MUP nabavlja pse za potrebe Uprave za granicu, a bit će namijenjeni detekciji eksploziva i droga. Namjena im je ujedno zaštitno-tragačka te za pomoć kod granične kontrole, primjerice prilikom pronalaska skrivenih osoba. Usprkos popularnosti sada već kultne austrijske serije iz sredine devedesetih "Inspektor Rex", gdje je glavni lik njemački ovčar tragačke namjene, i dalje postoje stereotipi o službenim policijskim psima.

"Jako puno ljudi ne zna o radu s policijskim psima i misle da su policijski psi zatvoreni u boksovima, ne izlaze van, asocijalni su i agresivni prema drugim ljudima. Naši psi nisu zlostavljani i nemaju loše uvjete. Jednako ih tretiramo kao i svaki ljubitelj pasa, ništa drugačije", rekao je Hini voditelj Centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa Berislav Lankaš.

U obuku jednog psa uloži se oko 15.000 eura

Centar za obuku vodiča i dresuru službenih pasa u sastavu je Policijske akademije, a obuka pasa službeno je započela 1999. godine, dok je u listopadu 2017. izgrađen novi Centar u Zagrebu, sufinanciran sredstvima iz EU-a.

U obuku jednog psa uloži se oko 15.000 eura, u što ulazi nabava psa, školovanje psa i njegovog vodiča, njega psa i plaća instruktora u Centru. Samo školovanje traje od šest do devet mjeseci, ovisno o namjeni psa (detekcija droge, eksploziva, granična kontrola, zaštitno-tragačka namjena), a vodiči i psi smješteni su u Centru i cijelo vrijeme treniraju zajedno kao tim.

Boksovi po europskim standardima

Što se tiče zaštite životinja, psi smješteni u Centru jesu u boksovima, ali Lankaš ističe da je smještaj u skladu s europskim standardima jer su boksovi prostrani, imaju podno grijanje, neklizajući materijal, kućicu s dekicom ili jastukom te vrata koja se spuštaju kada je hladno.

Psi imaju prostorije za dresuru, veterinarsku skrb, mnogo zelene površine za istrčavanje, a kada je vani prehladno i trake za trčanje. Najzahtjevniji dio je obuka, gdje je intenzitet treninga malo pojačan, baš kao u školama, a nakon obuke psi svoje vještine održavaju dva do tri puta tjedno, kaže Lankaš.

Psi koje vlasnici predaju MUP-u ostaju u dobrim i stručnim rukama jer policijski službenici koji žele biti vodiči službenih pasa moraju imati iskazanu sklonost za rad sa psima. Također trebaju moći držati psa i kod svoje kuće, biti bez stegovnih neurednosti te uspješno proći psihofizičke provjere i edukaciju koja uključuje predavanja i vježbe od osnova kinologije do prve pomoći i pregleda.

Iako Lankaš osobno nije vodič, od djetinjstva se psima bavi privatno i poslovno, pa kaže kako je najbolje kada se spoje ljubav za hobijem i posao. No, ističe, nije dovoljno samo voljeti pse - veliki broj kandidata otpadne kada shvate što sve moraju raditi jer biti vodič pasa ne znači samo maženje, šetanje i vježbanje nego i brigu za psa.

"Nije lako biti vodič. Pas je na skrbi svom vodiču 24 sata, a u službi je do osme godine starosti, osim ako je u iznimnoj kondiciji, tada se vrijeme službe može i produljiti. I nakon što se pas umirovi, vodič ostaje s njim. Oni su tim; zajedno rade, zajedno se bude, idu na posao, čak i na godišnji", kaže Lankaš.

Tri psa iz azila završila dresuru

MUP je do 2018. imao isključivo sporazum s Ministarstvom obrane o nabavci pasa iz njihova uzgoja, ali s obzirom na to da su se potrebe MUP-a povećale otvorili su natječaj i pse nabavljaju od svih pravnih i fizičkih osoba iz Hrvatske, a u obzir dolaze i psi koji se nalaze u skloništima za napuštene životinje.

Do sada su udomili tri psa iz azila: Asa iz Gorskog kotara koji je trenutno na Bajakovu, Franza iz zagrebačkog Dumovca koji ima zaštitno-tragačku namjenu i Snoopyja iz Velike Gorice koji služi za detekciju droga.

Lankaš objašnjava kako, nažalost, ne mogu spasiti baš sve pse iz azila jer nemaju svi psi jednake sposobnosti, baš kao što ni svaka osoba ne može biti vrhunski sportaš. 

Oko 25 posto pasa zadovolji inicijalno testiranje

MUP uzima pse stare od 12 do 36 mjeseci jer je to vrijeme kada treba krenuti u ozbiljniju obuku, a kriteriji koje psi moraju zadovoljiti su visoki. Od svih prijavljenih pasa tek ih oko 25 posto prolazi inicijalno testiranje, a na obuci ih u prosjeku ostaje samo dvadesetak. Tako je prošle godine u sustavu ostalo samo 27 od 150 testiranih pasa.

Testiranja uključuju zdravstveni pregled i testove radnih sposobnosti kojima se provjerava socijalizacija psa, stabilnost na pucanj, stabilnost na podloge, njegovi nagoni i sl.

"Ljudi često uzmu psa bez savjetovanja i onda imaju problem. Psi koji inače ljudima idu na živce jer nemaju mira i konstantno se žele igrati i biti aktivni, idealni su za nas. Njihovu energiju usmjerimo na ono što nama treba", kaže Lankaš. Službenim psima njihov posao je zapravo zabava, a suprotno pogrešnom shvaćanju psi koji služe za detekciju droga nisu ovisnici o drogama.

Psi traženi miris povezuju s najdražom igračkom

"Neki misle da se psi moraju drogirati kako bi mogli tražiti drogu, ali ja ih pitam - a što je sa psima za eksploziv? Dajemo im eksploziv da bi ga tražili? Ne radi se na taj način", ističe Lankaš. Obuka se temelji na pozitivnom nagrađivanju - kada je nešto dobro, pas dobije nagradu, a kada nije, kazna je da nema nagrade. To pas vrlo brzo poveže.

Nagrada je igra s najdražom igračkom u koju se prilikom obuke stavljaju mirisi koje pas mora tražiti. Pas tako nauči povezivati traženi miris s njegovom igračkom i zna da pronalazak mirisa dovodi do nagrade.

S obzirom na to da psi imaju dobro razvijen njuh, sposobni su pretraživati brže od čovjeka. "Droga zna biti skrivena u automobilima na raznim mjestima ili je riječ o velikom području koje bi trebalo pregledati. Tu vam jedan pas može zamijeniti do 30 policijskih službenika", naglasio je Lankaš.

Ako postoji sumnja da se u nekom vozilu nešto krijumčari, sa psom se dobije pozitivna reakcija da se u tom vozilu doista nalazi neko sredstvo koje tamo ne bi trebalo biti, kao i točno mjesto koje bi policijski službenici trebali detaljnije pogledati.

Rekord je pronađenih 664 kilograma kokaina

Najveći rekord je pronađenih 664 kilograma kokaina 1999. u Rijeci, ali Lankaš ne voli previše isticati rekordere jer se svi timovi ne nalaze na lokacijama gdje je moguće pronaći tolike količine. Jednako vrijedni su i oni koji svakodnevno rade svoj posao s manjim zapljenama.

U službi su male i velike pasmine, a službeni psi nisu opasni. U hrvatskoj policiji najčešće su zastupljene takozvane radne pasmine pasa, odnosno belgijski ovčari, njemački ovčari, njihovi križanci i slični psi. No i manje pasmine mogu pronaći svoje mjesto jer su za određene poslove poželjniji manji psi.

Veći se psi uglavnom koriste za poslove zaštitno-tragačke namjene, dok se uz veće pse za detekciju eksploziva i droga mogu koristiti i manje pasmine.

Traganje za drogom je posao malog Snoopyja, 2,5 godine starog terijera, kojega njegova instruktorica Zvjezdana Kušter naziva "pokaznim psom i kućnom mazom". Za taj posao odlučila se zbog velike ljubavi prema psima, a Kušter i Snoopy zajedno su svaki dan.

Najbolji joj je dio posla kada zajedno riješe određeni zadatak i ostvare pobjedu, kao i zajedničke šetnje. "Ovaj posao je pun izazova i svaki dan se dogode nove situacije. Morate reagirati brzo, pravovremeno potvrditi psu da je točno riješio zadatak, inače napravite više štete nego koristi. To je najteže", rekla je Kušter.

Službeni psi vole se družiti s drugim psima i ljudima i moraju biti socijalizirani kako bi uopće mogli raditi taj posao.

"Kad je Snoopy u pitanju, ljudi mu se jako razvesele i obično pitaju hoće li još narasti. No kada vide čovjeka u uniformi kako vodi belgijskog ili njemačkog ovčara postaju oprezni. Onda im kažete da je to pas za detekciju i da se slobodno može pomaziti", kazala je.

Lankaš kaže kako ni kriminalcima nije ugodno kada se suoče sa službenim psima jer znaju da će oni pronaći sve što je skriveno. Njihovi ugrizi nisu nimalo ugodni, stoga policija koristi pse za napad isključivo kada su ostvareni uvjeti za upotrebu vatrenog oružja.

I napadački psi mogu se pomaziti

"I napadački psi su društveni, uz dozvolu vodiča može ih bilo tko pomaziti. U trenutku kada mu vodič izda zapovijed, on se pretvara u psa s ulogom koja mu je namijenjena, a nakon prekida zapovijedi ponovno se vraća u prvotno stanje", pojašnjava Lankaš.

Franza, sličnog njemačkom ovčaru, moglo se podragati i nakon pokazne vježbe u kojoj je hvatao kriminalca koji je htio napasti njegova vodiča. Ti psi dobro kontroliraju svoje ponašanje, te se nakon zapovjedi vrlo brzo smire.

Umirovljeni psi mogu se udomiti

Na pitanje je li jednostavnije raditi sa životinjama ili ljudima, Lankaš sa smijehom odgovara da se sa životinjama zna na čemu ste, uvijek pokažu što misle i uvijek vam se vesele, dok ljudi nisu takvi.

Za vrijeme službe, psi i vodiči stvore posebnu vezu jer zajedno žive, rade i pomažu si. Zbog toga čak 95 posto vodiča traži udomljenje svojih pasa nakon što ih umirove.

Ima slučajeva da vodič zbog obiteljskih prilika ne može udomiti umirovljenog psa, pa tada pas treba novi dom, a ako ga ne pronađe ostaje u Centru.

Osim samog pomaganja životinji, Lankaš je ističe kako je prednost kod udomljavanja umirovljenog policijskog psa to što su ti psi dobri, miroljubivi, staloženi, socijalizirani i nemaju problema s drugim osobama i mjestima - u svom "radnom vijeku" prošli su sva mjesta - od kafića i koncertnih dvorana do ureda i službenih rezidencija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara