SVEMIRSKA utrka između američkih milijardera se zahuktava: SpaceX Elona Muska planira izgraditi bazu na Mjesecu, dok Jeff Bezos istodobno usmjerava ambicije Blue Origina, jer obje tvrtke nastoje vratiti ljude na Mjesec prije planirane kineske misije 2030. godine, piše Reuters.

Glavni izvršni direktor SpaceX-a Musk rekao je u nedavnim podcast intervjuima i na sastancima tvrtke da želi izgraditi bazu na Mjesecu pod nazivom "Moonbase Alpha" i na lunarnu površinu postaviti uređaj za lansiranje satelita.

Lunarna baza pomogla bi u izgradnji njegove predviđene mreže za AI računalstvo od čak milijun satelita.

Promjena fokusa s Marsa na Mjesec

Muskov intenzivniji pohod prema Mjesecu pomaknuo je fokus SpaceX-a s misije kolonizacije Marsa, koju je dosljedno zagovarao od osnivanja tvrtke 2002. godine. Još prošlog ljeta Musk je rekao kako se nada lansiranju bespilotne misije Starshipa na Crveni planet, nazivajući Mjesec "odvraćanjem pažnje".

Sada kaže da bi se lunarna baza mogla ostvariti za manje od deset godina, a za odlazak na Mars trebat će više od dvadeset.

Posljednjih tjedana Bezosova svemirska tvrtka Blue Origin također je stavila veći naglasak na vlastiti lunarni program, gaseći poslovanje sa suborbitalnim svemirskim turizmom kako bi te resurse preusmjerila u program svog lunarnog sletača Blue Moona uoči planirane bespilotne misije na površinu Mjeseca ove godine.

Musk sada želi uvjeriti investitore da će SpaceX ostati dominantna sila u svemiru prije planirane inicijalne javne ponude dionica (IPO) krajem godine kojom bi vrijednost tvrtke mogao podići na više od bilijun dolara.

Tvrtka je u petak za NASA-u lansirala svoju najnoviju misiju s astronautima prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).

Zec i kornjača

Nakon niza Muskovih objava na platformi X ovog tjedna o "zaokretu" prema Mjesecu, Bezos je objavio crno-bijelu sliku kornjače, podsjećajući na Ezopovu basnu u kojoj spora i stabilna kornjača pobjeđuje u utrci protiv brzog, ali impulzivnog zeca. Blue Origin je tu basnu prihvatio u svom motu "Gradatim Ferociter", što na latinskom znači "korak po korak, žestoko".

Izvršni direktori drugih svemirskih tvrtki kažu da također očekuju korist od povećane potrošnje američke vlade i njezina dva primarna svemirska izvođača na novi pohod na Mjesec.

Bespilotna misija Blue Origina na Mjesec ove godine uvertira je za slijetanje astronauta, što je dio NASA-ina programa Artemis, koji se također uvelike oslanja na SpaceX-ov Starship. Sletač Blue Origina sa sjedištem u Seattleu prošlog je tjedna otpremljen u NASA-in svemirski centar Johnson u Teksasu na termička i vakuumska ispitivanja, što je ključan razvojni korak na putu do lansiranja.

Blue Origin i SpaceX grade svoje lunarne sletače uz pomoć milijardi američkih dolara od NASA-e, koja ih namjerava koristiti za niz slijetanja astronauta na Mjesec, počevši sa SpaceX-ovim Starshipom.

NASA je spustila prve ljude na Mjesec 1969. godine, a ukupno 12 američkih astronauta hodalo je Mjesecom u sklopu programa Apollo koji je završio 1972. godine.

Kontrola nad lunarnim lokacijama, resursima i infrastrukturom postaje ključni element geopolitičkog natjecanja, osobito između Kine i SAD-a.

Direktor NASA-e Jared Isaacman često ističe da Mjesec pruža velike prilike kao što su izgradnja baza, rudarenje helija-3 za fuziju i ulaganja u nuklearni pogon.

NASA smatra povratak na Mjesec vježbom za buduće misije na Mars. Agencija vrši pritisak na tvrtke da ubrzaju razvoj lunarnih letjelica kako bi pobijedile u svemirskoj utrci protiv Kine, koja si je za cilj postavila slijetanje astronauta na Mjesec 2030. godine.

Prošle godine ostvaren je novi rekord u broju orbitalnih lansiranja.

Dominacija na tržištu

SpaceX, sa svojom lansirnom letjelicom Falcon 9, drži 82 posto udjela na komercijalnom tržištu. SpaceX je prošle godine izvršio 165 uspješnih misija, što je više nego ostatak svijeta zajedno.

Za usporedbu, francuski Arianespace je proveo sedam svemirskih lansiranja, United Launch Alliance (Lockheed Martin i Boeing) šest, a Rocket Lab 18.

No, globalni porast potaknula je i Kina, koja je provela 93 orbitalna lansiranja.

Musk je ovog tjedna rekao da želi otići nekoliko koraka dalje izgradnjom "samoodrživog grada" na Mjesecu i lansiranjem AI satelita s lunarne površine - što je dio njegova šireg cilja širenja AI računalstva u svemir nakon što je SpaceX ovog mjeseca pripojio Muskov xAI.

Izazovi razvoja

Raketa Starship tvrtke SpaceX još nije ništa postavila u orbitu, ali je lansirana 11 puta od 2023. godine i spremna je za nadograđeni test za mjesec dana. Gornji stupanj rakete, koji služi kao lunarni sletač, ima rok za slijetanje posade na Mjesec 2028. godine, što će prema mnogima u industriji biti teško ostvariti.

SpaceX ima još mnogo koraka u razvoju Starshipa kao lunarnog landera, od vježbanja svog novog procesa punjenja goriva u orbiti s drugim Starshipom "tankerom" do pouzdanog slijetanja na stjenovitu površinu Mjeseca prije nego što u njemu budu ljudi.

Kathy Lueders, koja je vodila NASA-in odjel za ljudske svemirske operacije prije odlaska u SpaceX kako bi nadzirala njihov razvojni odjel za Starship u Teksasu, rekla je da pritisak koji proizlazi iz rivalstva SpaceX-a i Blue Origina, s Muskom koji je sada više fokusiran na Mjesec, pomaže NASA-i u natjecanju s Kinom.

"S Elonom koji daje takve izjave, ta je tvrtka sada maksimalno usredotočena na povratak na Mjesec", dodala je Lueders, sada neovisna industrijska savjetnica.

Utjecaj na investitore

Natjecanje Muska i Bezosa prelijeva se i na druge aspekte mlade američke lunarne industrije.

"Ovog tjedna mi se obratilo 20 investitora", rekao je Justin Cyrus, glavni izvršni direktor tvrtke Lunar Outpost, koja je poslala lunarni rover na površinu Mjeseca prije budućih planova izgradnje niza lunarne infrastrukture. "Postoji vrlo opipljiva promjena u razmišljanju investicijske zajednice o lunarnoj površini u posljednje dvije godine, a mislim da je Elonova objava to učinila prioritetnijim", rekao je.

Strateški potencijal Mjeseca

Mjesec može biti izvor strateških resursa i središte za svemirske operacije. Vodeni led na Mjesecu važan je resurs. Mjesec može omogućiti jeftinija lansiranja satelita, servisiranje u orbiti i misije u duboki svemir. Također bi mogao udomiti istraživačke objekte, proizvodne platforme i logistička središta koja podržavaju aktivnosti u Zemljinoj orbiti i šire, kažu stručnjaci.