U NEDAVNOM razgovoru s podcasterom Joeom Roganom, najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk iznio je kontroverznu tezu prema kojoj je empatija greška u zapadnom društvu koja se naveliko zloupotrebljava.

Mnogi mediji i komentatori kritični prema Musku ovu i slične izjave iz intervjua doživjeli su kao opravdanja za diskriminaciju imigranata i marginaliziranih skupina te za drastične rezove koje bi brojni Amerikanci, ali i svijet, mogli osjetiti tijekom mandata Donalda Trumpa.

Stotine ljudi podijelile su na društvenim mrežama kao komentar na Muskove teze citat zatvorskog psihologa na Nürnberškim suđenjima Gustavea Gilberta, koji je zaključio da je zlo odsutnost empatije te da je ona bila zajednička svim nacističkim optuženicima.

U drugim memovima Muskove su izjave navedene uz citat Hanne Arendt, političke teoretičarke i filozofkinje, poznate po analizama totalitarizma, zla i politike, te autorice koncepta banalnosti zla: "Smrt ljudske empatije jedan je od najranijih i najočitijih znakova kulture koja je na rubu pada u barbarstvo."

Muskove teze su kritičare podsjetile i na ideje Friedricha Nietzschea, koji je suosjećanje kritizirao kao slabost koja potiče dekadenciju i sprječava ostvarenje nadčovjeka te je zagovarao afirmaciju snage, volje i individualne moći. Nacisti su te ideje iskrivili kako bi opravdali svoju ideologiju superiornosti i brutalnosti.

Što je Musk točno rekao o empatiji?

Prenosimo ključan dio razgovora Muska i Rogana o empatiji.

Musk: Ima jedan tip koji objavljuje na X-u i stvarno je sjajan, Gad Saad (kanadski marketinški stručnjak op.a.)?

Rogan: Da, on je moj prijatelj. Bio je već nekoliko puta na podcastu.

Musk: Da, on je super i priča o, znaš, praktički suicidalnoj empatiji. Kao, imaš toliko empatije da zapravo počiniš suicid. Dakle, imamo civilizacijsku suicidalnu empatiju. I to je kao, vjerujem u empatiju, mislim da bismo trebali brinuti za druge ljude, ali morate imati empatiju za civilizaciju u cijelosti i ne posvetiti se civilizacijskom suicidu...

Musk: Temeljna slabost zapadne civilizacije je empatija. Eksploatacija empatije. Eksploatiraju grešku u zapadnoj civilizaciji, a to je empatična reakcija. Dakle, mislim da je empatija dobra, ali morate to promisliti i ne biti programiran kao robot.

Rogan: Točno, razumjeti kad je empatija zapravo upotrebljena kao alat.

Musk: Da, to je empatija kao oružje, to je problem.

Veliki rezovi

Intervju je pokrenuo rasprave o empatiji i njezinoj važnosti u društvu. Budući da su brojni Muskovi kritičari ustvrdili kako tezom o empatiji opravdava rezove koji najviše pogađaju najranjivije, podsjetimo kratko na njegovu ulogu i poteze u Trumpovoj administraciji.

Musk je dobio položaj čelnika Odjela za efikasnost vlade (DOGE), koji nastoji smanjiti državnu potrošnju za više od bilijun dolara. Kako bi to postigao, naložio je federalnim agencijama da značajno smanje broj zaposlenika i proveo rezove u financiranju zdravstva, socijale i obrazovanja.

DOGE, među ostalim, planira smanjiti financiranje preko 490 programa teških oko 516 milijardi dolara, što uključuje zdravstvenu skrb za veterane, pomoć studentima, NASA-u, Nacionalni institut za zdravlje, FBI i stambenu pomoć.

Također je srezao financije USAID-u, agenciji koja je bila važna za pružanje humanitarne pomoći milijunima širom svijeta, uključujući oboljele od HIV-a, malarije i drugih bolesti.

S druge strane, Musk je u zadnjih 20-ak godina od države primio više od 38 milijardi dolara u obliku pomoći, financiranja i narudžbi za svoje tvrtke Teslu i SpaceX.

Što je empatija?

Iako neki psiholozi poput Paula Blooma danas preispituju funkcije i ograničenja empatije, uglavnom svi, uključujući i njega, slažu se da empatija "može potaknuti dobrotu kako bi svijet postao bolje mjesto".

Prof. dr. sc. Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da je empatija širok pojam koji se odnosi na emocionalne i kognitivne reakcije jedne osobe na opaženo iskustvo druge.

"Temeljni emocionalni neuralni krugovi u podlozi afektivne empatije, koja predstavlja emocionalni odgovor na tuđe osjećaje, razvili su se rano u evoluciji, a njezino postojanje utvrđeno je kod brojnih vrsta, od ptica do primata", kaže Tadinac.

"No tek su kod ljudi viši kognitivni kapaciteti poput izvršnih funkcija, teorije uma, samoregulacije i jezika, omogućili kognitivnu empatiju, odnosno razumijevanje tuđe perspektive i brigu za druge. Istraživanja pokazuju da će osobe koje imaju razvijeniju empatiju bolje funkcionirati u društvu te imati šire društvene krugove i više zadovoljavajućih međuljudskih odnosa, bolju sposobnost donošenja moralnih odluka, veću spremnost na altruizam te snažniju povezanost s društvenim normama koje potiču međusobnu brigu i podršku", tumači.

Evolucijska uloga empatije

Tadinac kaže da je empatija vjerojatno evoluirala jer je na dva načina pospješivala preživljavanje i reproduktivni uspjeh naših predaka.

"Prvo, poput svih sisavaca, ljudi moraju biti osjetljivi na potrebe svojeg potomstva - oni koji su bili osjetljiviji na signale kao što je plač postizali su veći reproduktivni uspjeh. Drugo, naši preci živjeli su u zajednicama u kojima su bili ovisni jedni o drugima za zajedničko podizanje potomstva, hranu i zaštitu", dodaje.

"Nadalje, empatija je bila nužna za razvoj recipročnog altruizma i suradnje - da bismo mogli drugima pružati ili uzvraćati usluge, moramo razumjeti njihove želje i potrebe. Empatija je u ljudskoj evoluciji omogućila razvoj kooperativnih društava koja su povećala šanse za preživljavanje", tumači.

Empatija kao temelj civilizacije

Kako su društva kroz povijest postajala složenija, empatija je postala osnova za razvoj prosocijalnog ponašanja, moralnih normi, pravnih sustava i institucija koje štite pojedince i osiguravaju društvenu stabilnost.

Ideja univerzalnih ljudskih prava potekla je iz sposobnosti da se suosjeća s drugima, bez obzira na njihovu pripadnost.

Društva s većim naglaskom na empatiju, poput skandinavskih, razvila su sustave svima dostupne socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstvene skrbi, prepoznajući da osiguravanje jednakih prilika svima dovodi do stabilnijih i prosperitetnijih zajednica te čini stanovništvo zadovoljnijim. 

Tadinac kaže da "nažalost, isti oni visoki kognitivni kapaciteti koji su nam omogućili da empatiju ne pokazujemo samo prema svojim potomcima i članovima vlastite grupe već i prema strancima, mogu inhibirati starije emocionalne krugove empatije prema drugim ljudima putem ideologija ili religijskih ideja".

Svjetonazori i razlike u empatiji

Treba imati na umu da odnos empatije i političke pripadnosti djeluje u oba smjera - osobe se odlučuju za neku političku opciju prema svojim razinama empatije i obratno - politička pripadnost djeluje na osjećaje empatije.

Za razumijevanje teza o empatiji kao slabosti nisu nevažne svjetonazorske i političke ideologije koje dijeli Musk. Prema Wikipediji, on se opisuje kao osoba blisko povezana s tehno-libertarijancima, ideološki kao libertarijanski autoritarijanac, a u novije vrijeme, u kontekstu europske politike, kao krajnji desničar zbog otvorene podrške njemačkim krajnje desnim populistima iz stranke AfD.

Brojna istraživanja (1, 2, 3, 4) utvrdila su da postoje značajne razlike u empatiji između demokrata (lijevih), konzervativaca (desnih) i libertarijanaca (ekonomski desnih). Ona su pokazala da su demokrati općenito skloniji osjećaju empatije prema strancima i marginaliziranim grupama, a konzervativci prema vlastitoj grupi - obitelji, zajednici, religiji i naciji. U jednoj studiji su najmanje sklonosti empatiji pokazali ljudi koji se identificiraju kao libertarijanci, koji rjeđe doživljavaju emocionalne reakcije na društvene nepravde.

Također, istraživanja su pokazala da je psihopatija učestalija kod ljudi na vodećim pozicijama te da bogati osjećaju manje empatije od siromašnih.