SKUPŠTINA novog društva NE Krško d.o.o. imenovala je danas novi Nadzorni odbor (NO) nuklearke te za predsjednika Uprave imenovala dosadašnjeg direktora Stanu Rožmana, a za člana uprave s hrvatske strane Vladimira Jelavića iz zagrebačkog Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg.

Novi Nadzorni odbor vodit će pak hrvatski predstavnik Ivo Čović, predsjednik uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP), dok će njegov zamjenik biti Vjekoslav Korošec, direktor slovenskog ELES-a. Ostala dva hrvatska člana u NO su Enzo Tirelli, član NO HEP-a, te Darko Belić član Uprave HEP-a za financije. Slovenski su pak članovi još Miha Juhart i Branko Ogorevc, izvijestili su čelnici HEP-a i ELES-a na konferenciji za novinare održanoj nakon skupštine.

Skupština, održana u prostorima nuklearke, utvrdila je i listu arbitara za poslovno-tehničku arbitražu, po šest članova sa hrvatske i slovenske strane.

Skupštinom novog društva i imenovanjem čelnih ljudi nuklearke na paritetnoj osnovi, HEP se ponovno nakon pet godina vratio u upravljanje nuklearkom. Električnu energiju iz nuklearke HEP bi ponovno trebao početi preuzimati najkasnije do 19. travnja, najavio je Čović.

Nuklearka godišnje proizvodi pet milijardi kilovat-sati električne energije, a HEP-u pripada polovica te proizvodnje, znači 2,5 milijardi kilovat-sati. To je značajan udio jer je godišnja brutto potrošnja u Hrvatskoj oko 15 milijardi kilovat- sati, kazao je Čović.

Po riječima Stane Rožmana, okvirna cijena struje iz Krškog je 27-28 eura po megavat-satu (znači 2,7-2,8 euro centa po kilovat satu). U tu su cijenu uključeni svi proizvodni troškovi, a nije uključeno izdvajanje za razgradnju nuklearke, rekao je Rožman.

Prema međudržavnom ugovoru Hrvatske i Slovenije o NE Krško, dva će vlasnika samostalno osnovati svoje fondove za razgradnju.

Čović je istaknuo da će se određena otvorena pitanja iz prošlosti, prema dogovoru na ministarskoj razini, pokušavati riješiti sporazumno ili pravnim sredstvima. O tome se, kaže, danas nije razgovaralo.

Ponovio je da će se, prema dogovoru na ministarskoj razini, posebno rješavati i pitanje odštete hrvatskoj stani za neisporučenu struju od 1. srpnja 2002. godine do dana preuzimanja.

Odgovarajući na novinarske upite o mogućnosti da slovenska strana otkupi hrvatski dio nuklearke, Čović je kazao da se o tome danas nije razgovaralo te da to ne želi prejudicirati.

"Zadovoljni smo što smo ponovno u poziciji da se objekt koji smo zajednički gradili zajednički i koristi", kazao je Čović. No, dodao je da bi se "za neku dobru cijenu" razmislilo o mogućnosti prodaje hrvatskog udjela.

Prema Rožmanovim riječima, radni vijek nuklearke je do 2023. godine, ali postoje tehnološke mogućnosti produljenja radnog vijeka. O tome je prerano davati konkretne izjave jer to ovisi o ekonomskoj isplativosti i sigurnosti, kazao je.

Upravo ekonomsku isplativost i sigurnost, i Rožman i Jelavić drže temeljnom zadaćom. Zadaća je Uprave uspostaviti suradnju i nastojati da nuklearka funkcionira na optimalan način, što znači jeftiniju proizvodnju električne energije i sigurnost objekta, kazao je Jelavić. U nuklearku Krško u proteklih pet godina prosječno se godišnje investiralo oko 10 milijuna eura, kazao je Rožman. Kao najvažnija ulaganja naveo je ulaganje u zamjenu parogeneratora te niz ulaganja u sigurnost nuklearke.

Prema današnjim najavama, iduća sjednica Nadzornog odbora održat će se u naredna dva tjedna. Na toj se sjednici očekuje i imenovanje izvršnih direktora nuklearke. Prema međudržavnom ugovoru 4-6 izvršnih direktora bit će također izabrano na paritetnoj osnovi.